Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

MAUA FA’ATUPEGA E ASIA AI DOH GASEGASE I AIGA - MAI LE AMERICAN RESCUE PLAN

 

Ua faailoa mai le agaga fiafia tele o le afioga le Faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi, Uifaatali Aumua Amata ina ua fa’amaonia le maua e Amerika Samoa le tinoitupe e $100,000. e toina mai le American Rescue Plan Act. O lea tinoitupe ua toina mai ua mae’a pasia lelei e le Konekeresi ma ua mae’a sainia faaletulafono e le peresetene ia Mati 2021.

 

Ua ia fa’ailoa mai o lea tinoitupe ua toina mai i le Matagaluega o le Soifua Maloloina e mafai ai ona latou asiasi i gasegase i tua i aiga mo le fa’ataunuuina o togafitiga mo tagata matutua ua tausi esea, o fanau ma nisi ua i ai manu’aga tumau ua fa’afaigata atili ai ona fe’avea’i mo latou talavai ma ua aotelega ai tautua a le HHS ma HRSA mai le matagaluega o le Soifua Maloloina a le malo tele i lea tinoitupe fa’amatu’u mai e le toe totogia.

 

“Ua fa’afetaia tele mai le filiga ma le tinoiu o le tamaitai o Margaret Sesepasara , atoa ma nisi o le latou itu atoa i le taumafaiga o lenei vaega tupe ia fa’amatuu mai e fa’aleleia atili ai le auaunaga i o tatou tagata tausi fa’apitoa,” o se saunoaga lea a le tatou faipule i le Konekeresi.

 

“Faafetai fo’i i le fa’atonu o le Matagaluega o le Soifua Maloloina, Motusa Tuileama Nua, aua o lo’o e tima’ia le aufaigaluega totofi, ia faia mea uma aua le lelei ona tausia o tagata lautele o el atunuu, ae maise lava matua matutua nei ma e ua tausia fa’apitoa.”

 

FAALAUTELE ATILI LE TAUTUA A NOFOAGA TAUSIA FANAU AO FAIGALUEGA MATUA

 

Ua fa’ailoa atu nei i matua uma i Amerika Samoa, o le a i ai suiga i le tautua mo fanau e nofoia nofoaga fa’apitoa mo le latou tausiga fa’alelei a’o faigaluega matua poo Day Care, i le atunuu.

 

O le tausiga lelei o fanau o se mea ua sili ona va’ava’aia totoa e le matagaluega o le DHSS, Alagamanuia ma Tautua mo Tagata Lautele i lona vaega fa’apitoa o “Tautua mo Fanauiti”.

 

Ua mafua ona toe fetala’i ina ia fa’alautele le auaunaga, ona ua matua fa’amanuia mai le CARES Act i le tinoitupe ua fa’amatuu mai mo le fa’aleleia atili o le auaunaga o fanau, i taimi o loo va’aia ai e Day Cares fanau a’o faigaluega latou matua.

 

O le tinoitupe mulimuli nei lava ua fa’amanuia mai ai le CARES Act e $49 miliona, ma ua toina mai lea tinoitupe ina ia mautinoa o fesoasoani malosi lea i Day Cares i setete ma teritori ia le tapunia ona o a’afiaga o lo’o ua tula’i mai ona o le Covid -19.

 

O le manatu lea ua i ai nei a lea itu o le tautua lautele mo fanauiti, o le a fa’aaogaina tatau lea seleni ina ia toe fausia lelei atili ai Day Cares, fa’aleleia nofoaga i mea uma ia fa’afaigofie ona fa’amama mea uma e tausia ai le fanau. Ia fa’ateleina nisi o mea e fa’aaoga mo latou a’oa’oga ma tausiga lelei o fanau.

 

Ua amata nei ona fa’atautaia semina ma aoaoga lelei o sui e faia’oga ma tausia le fanau i taimi nei o le a nofoia ai le Day Care i aso ta’itasi.

 

Ua mautinoa e uma ane nei aoaoga fa’apitoa, ua fa’aosofia fo’i finagalo o sui uma e ona nofoaga nei o fa’atautaia, e faia suiga lelei mo latou nofoaga e tausia ai fanauiti.

 

UMI TAIMI O LE A TATALA AI LE FALETUPE TBAS ONA O SIAKI STIMULUS

 

Ua fa’ailoa e le pulega o le Faletupe o le TBAS i le mamalu lautele o le atunuu, o le a faaumi atu itula e tatala ai faitoto’a o le latou faletupe i Utulei, ina ia mafai ona tautuaina le mamalu lauteleo le atunuu o le a mana’omia lava ona teuina a latou siaki stimulus ia latou teugatupe.

 

O itula fou nei o le a tatala ai le faletupe TBAS e amata mai ia Me 06, 2021 seia oo lava ia Me 28, 2021, ma o le a tutusa lelei lava nofoaga e lua i Utulei ma Tafuna. O lo ua faailoa atu nei o le a tatala faitoto’a o le faletupe mai le itula e 7:30 i le taeao se’ia oo i le itula e 3:00 i le aoauli.

 

O le ulua’i aso e fa’auia mai ai siaki a le Stimulus ia i latou ua agavaa’a o Me 06, 2021 ma ua mautinoa lava ua nofo sauni le faletupe mo laina uumi o e fia fa’atino i ai le tautua e tala siaki ma teuina fo’i se isi vaega.

 

Ua faailoa mai fo’i e le faletup, mo i latou uma o lo’o mafai ona fa’aaogaina e i latou teugatupe i laina tafailagi, ina ia faia fa’apea, ia fa’aititia ai laina uumi o tatalia le tautuaina e sui talatupe o le faletupe.

 

Ua mafaia ona fa'aaoga fo’i ATM masini e nisi o i latou o lo’o fia tala tupe mai latou teugatupe masani nai lo lou tau fa’asolo mai i le laina uumi o le a fa’atalitalia le tautuaina. Ua mae’a fa’atutuina le 18 masini talatupe ATM mo lea fa’amoemoe i totonu o le atunuu, ae maise lava i totonu o faleoloa tetele, e masani ona fiafia le to’atele e fa’atau ai.

 

Ua fa’ailoa, e mafai fo’i ona vave atu ona fa’auia lau siaki stimulus i lou oo atu lea i le Ofisa o Lafoga ma suia le ala e fa’aoo mai ai lau stimulus ia te oe, i le fa’auia sa’o lea e le ofisa o Tupe o le malo lau siaki i lau teugatupe, ona le toe fa’atali lea i se laina, ae pule lava oe i le taimi e fa’aaoga ai lau card i le faleoloa pe tala ai sau tupe mai le ATM.

 

Ona o le to’atele fo’i ua toe fesiligia nei le tulaga ua i ai latou siaki nei e le’i maua lava o le stimulus ta’i $600  ma le $1,200 a nisi, o lea ua faailoa mai, o i latou uma ua mae’a faila mai latou lafoga mai le tausaga nei e oo mai ia Aperila 15, 2021, o i latou na o lo ua fa’asolo atu nei i le stimulus $1,400. O le taimi e faila ai lau lafoga lea e ao ina fa’aopoopo i ai ma le fa’asaoga o loo mana’omia mo isi au stimulus lea e lei maua. O sui e va’aia i le ofisa o lafoga mo nei mea uma ua lisia mai ai suafa o Alex,James ma Phillip.

 

ME 03, 2021 - ASO FA’APITOA SAOLOTOGA O E TUSI & LOMIA TALA FA’ASALALAU

 

O Amerika Samoa o le teritori o le Malo tele o le iunaite Setete o Amerika sa latou matua fa’ataua le tau’ave le taua o le “sa’olotoga o e tusi ma lomia tala fa’asalalau” ia mataituina le latou matafaioi i totonu o faigamalo fa’atemokalasi, lea e sili ona taua ai le aia tatau tutusa a tagata uma.

 

Peita’i i le taimi nei, ua le toe tula’i mai le Media Association of Pago Pago, poo le MAPP, le asosi lea a le au Tusitala ma sui Fa’asalalau uma o le atunuu, sa fa’atuina mai i le amataga tau fa’asiusiuga o le 1980’s.

 

Peita’i i le Malo tele i ona setete uma ma atunuu tetele uma o le lalolagi, o lo’o matua malosi ai lava le tula’i mai o Le Iunaite Setete e fa’amautu le Asosi a Tusitala Lomia, Au fa’asalalau i leitio ma faapea ma Televise. 

 

Ua mae’a i ai sootaga a le au tusitala ma le au fa’asalalau i Amerika Samoa ma isi tusitala ma le au fa’asalalau i le vasa pasefika e ala i lou avea ma totino o le Pacific Freedom Forum, o se asosi e fa’atautaia mai i upega tafa’ilagi ma e mafai ona talosaga i ai so’o se tasi o tusi tala ma sui fa’asalalau mai so’o se atunuu o le pasefika atoa.

 

I le taimi nei o lo’o avea le tamaitai sui fa’asalalau o le South Seas Broadcasting, Monica Miller ma sui ta’itaifono o lea lava Asosi, ma o Miller fo’i sa avea ma Peresetene o le MAPP a le tatou malo sa i ai i tausaga ua tuana’i. E le gata i lea ae sa avea o ia ma Peresetene o le Pacific Islands News Association PINA, i le vaitausaga 1980-1990.

 

“O le tatou faia o tatou tiute o le tusitala e fa’ailoa atu mea o tutupu, mea o le a tutupu, ma mea sa tutupui o tatou atunuu o alaala ma nonofo ai, o le faia lava lea o tatou matafaioi tauave a le Tusitala ma le sui fa’asalalau. Ia tima’ia le atunuu lautele i mea ua o fuafua ma fa’ataunuu e tatou malo, aua o le malo o le malo o tagata uma mo tagata uma.” o se tala lea a le tamaitai tusitala ma o le sui fa’asalalau o le Leitio 93KHJ. Monica Miller.

 

“Ina ua a’afia nei i tatou i le faama’i Covid-19, ua mafai ai ona iloa patino e Faigamalo ta’itasi, e le o le sui fa’asalalau ma le tusitala o latou fili numera tasi, ae o latou uo taua lava, aua e tatau ona saunoa i latou i se nofoaga e tasi, ae ua lauiloa a’ia’i e tagata uma, i le taimi ia vave ma ia usita’ia le fe’au ua fa’anatinati atu.” O se tala lea a se tasi o sui Taitaifono o le Pacific Freedom Forum, Bernadette Carreon mai Palau Islands

 

O se saunoaga a le tamaitai sui Taitaifono o le PFF, Monica Miller, sa ia fa’ailoa ai, “O le galuega autu a i tatou o sui fa’asalalau i tala tusia ma leitio fa’asalalau ma televise, e tatou te fa’amanatu i le Malo o Tagata, e tatau ona latou faia e tusa o le tulafono galuega uma ia manuia tagata uma o le malo, e fa’ailoa atu e i tatou fa’amaumauga tonu uma i le mamalu o tagata, ma afai ae tu’uina mai fa’amaumauga e le tonu, e vave tele ona salalau atu le tala ua sese ma e le o se amiotonu. E tatau i le au fa’asalalau ma tusitala ona fa’ailoa atu o faamaumauga moni ma le tonu i so’o se taimi.”

 

“O le galuega a le Malo, aumaia o fa’amaumauga ma mea moni mo le silafia e le lautele o le atunuu, ma ia aua fo’i ne’i taofia e le malo le mea moni mai le fa’ailoa atu i ona tagata lautele.” O se toe tima’i mai lava lea a le tamaitai taitaifono o Monica Miller.