Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA - 

 

SUA ELEELE GALUEGA FA’ALELEI ALATELE I MALAELOA

 

Na fa’atasia le faigamalo i le afio’aga o Malaeloa mo le suaina o le eleele e amatalia ai galuega e faaleleia ai le alatele o Malaeloa, lona vaega o lo’o  ua faatulaga e le konekarate ua atofaina nei i le Paramount Builders Inc. O le poloketi lea ua faaigoaina i le fausaga o le vaega o le alatele  Route 013 mo le totogi ua fa’atulaga nei i le mae’a o le tauofoga e $3,568.385. O le umi ua fa’atulaga ai lea galuega e na’o le 365 aso.

 

O le fa’atupega fo’i o lenei galuega ua toina mai lea e le Matagaluega o Feoaiga a le Malo Tele USDOT, ma o le a va’ava’aia toto’a lea galuega e le vaega a le Matagaluega o Galuega Lautele a le tatou Malo i lona vaega o le Highway Division. 

 

Na auai le afioga le Kovana Sili, nisi o lana Kapeneta, sui o le Paramount Builders. Sa auai sui o le afioaga ina ia fa’afofoga i lea tapenaga ua sauni le malo e fa’atino mo le afio’aga ua fai si leva o tatalia le fa’aleleia o le latou alatele aua feoaiga ma le saogalemu i totonu o le latou nuu.

 

O aiaiga o le Konekerate ua taua’aoina ua oo lava i le lautele o le ala savali, lautele ma le umi fa’apea a le mafiafia o le fa’ataga o le galuega o le a fa’atautaia mo Malaeloa. O le umi o le alatele 1.3 maila, ma o le a aofia ai ma le fausia fo’I o alavai i autafa o le alatele atoa o le a fausia.

 

E ese mai nei mea uma ua lisia i le galuega e fa’atino fa’akonekarate ua fa’atulaga ai ma le fausia o afega mo e fa’atalipasi ma avanoa fo’i e tutu ai pasi mo le lauina o pasese ma tu’ua pasese.

 

O le sauniga i lea taeao atofa, sa muai saunoa ai le tofa le tootoo Malemo L. Tausaga e faamatafi le taeao fesilafa’i i le va o le faigamalo ma le mamalu lautele o le afio’aga. O le sauniga mamalu e amatalia ai le fa’amoemoe sa tula’i ai le susuga le Fa’afeaiga Rev. Faigata Manase o le EFKAS i Malaeloa lava. 

 

Ina ua mae’a le sauniga sa nafa ma le fa’afeagaiga tofia ona tula’i lea o le tamaitai fa’atonu o le matagaluega o galuega lautele a le Malo, Faleosina Faiai Voigt ina ia fa’amalamalama atili le fa’amoemoe ma le fausaga o le alatele ua loa fo’i o tatalia e le mamalu o le afio’aga fa’apea ma e uma e femalaga’i e fa’aaoga ai lea alatele i aso uma.

 

Saunoa le kovana ma ia fa’ailoa ai le fa’aumiumi o nei faaletonu ma ua manatu le malo e ao ina fa’atino loa le latou tiute o le fa’aleleia o le alatele. Na tofusia fo’i sui mamalu tofia ma suo ina ia suaina ai le eleele, e amatalia ai galuega o le alatele i le taeao o le aso Faraile na tea nei i Malaeloa lava.

 

TOE MAUA LE ISI PONESI MO I LATOU E AGAVA’A I LE FOOD STAMP:

 

Ua toe pasia mai e le Matagaluega o le USDOA le isi fa’aopoopoga mo le masina lava lenei e tasi, o le masina fa’ai’u fo’i o lenei tausaga fa’aletupe, le isi fa’aopoopoga mo i latou e agava’a i le Food Stamp ia Setema 2020.O lona uiga o le suiga ua i ai nei mo le Food Stamp i le masina o Setema ua fa’aopoopo ai le i si $54. ma ua oo ai le aotelega o le a maua e le sui agava’a i le $214.

 

O le isi la fa’aopoopoga e $54, o le Food Stamp ua amatalia nei ona taua’aoina i le mamalu o i latou ua agava’a ai i nei alagamanuia. O le a faasolo lava lea tufatufaga  i le fa’asologa masani ai mo le masina o Setema, ma e tatau fo’i ona mae’a fa’aaogaina nei Fppd Stamp fa’aopoopo i le fa’aiuga o le masina o Setema 2020.

 

Ua fa’ailoa le agaga fa’afetai o le ali’i fa’atonu o le DHSS Muavaefa’atasi John Suisala i le alii pule o lea polokalama mo atunuu uma i le Western Region, Jesus Mendoza ma le fa’atonu o le SNAP Charles Tobin ma Rebecca Hobbs mo le atofaina o lea fa’aopoopoga mo i latou uma ua agava’a ai e fa’amae’a ai glauega o lenei tausaga fa’aletausaga.

 

Ua toe fa’amanatu atu fo’i ele ali’I fa’atonu ia i latou uma e agava’a i le food stamp, pe a maua le latou fa’amanuiaga, ia tautuana e fa’aaoga e fa’atau ai mea’ai aoga lelei i le tausiga o lo latou soifua maloloina.

 

LEAI NI MALAGA VA’ALELE HAWAIIAN AIR MO OKETOPA

 

O le aso Lulu na te’a na faailoa atu ai e le afioga le Kovana Sili Lolo Moliga, i le fonotaga a le Kovana ma lana kapeneta, “E leai fo’i ni malaga mo le Hawaiian Air mai Hawaii i le masina o Oketopa, 2020.”

 

O lana fa’aiuga lea ua mafua ona ia faia, aua o lo ua matauina pea le siisii maualuga o le aofai o tagata e maua pea i le Covd-19 i Hawaii ma ua fa’apea fo’i ona fa’ateteleina le aotelega o i laltou e maua i lea fa’ama’i, i isi setete uma o le malo tele.

 

“E le o ni taimi faigofie nei ua feagai ai ma i tatou,ua i ai fo’i ma le toatele o tagata o le atunuu ua fa’auia atu latou fa’agau le malilie i nei fa’aiuga uma e ala i telefoni ma emeli.ona ua tuai ona tatala tatou femalaga’iga se’i toe fo’i mai i aiga.”

 

Ua aofia i nei tagata uma e tuu telefoni ma emeli mai i le Kovana o le tatou Malo, ua i ai ma le vasega o Tagata, Tutu Fa’atasi Alliance o Amerika Samoa, lea ua latou fa’ailoa maia o latou sui ua tutu fa’atasi mo le talosagaina o se avanoa e fia toe fo’i mai i aiga, ua atoa le 400.

 

“E le o auese so’u lagona i le fia toe fa’afo’i  mai i fanua o tatou tagata ma aiga, peita’i, e ao lava ina mata’i pea le saogalemu atoa o tagata uma o loo nonofo ai. Afai ae oo mai le fa’ama’i lenei i le atunuu, e matua le mafai ona toe taofiofia le a’afia ma le pepesi solo o le Covid-19, ae le’i taitai ona lava tapena le falema’i, foma’i ma tausima’i e toe tau fa’afo’ia le malosi i le mamalu lautele.”

 

“Ou te lagonaina nei fa’alagona ua fa’ailoa mai e le mamalu lautele, ae leai se faigofie o i ai pe a oo fo’i ina lutia le atunuu i fa’afitauli tau fa’ama’i pipisi, ae maise ai pe afai fo’i ae a’afia ai ma foma’i ma tausima’i, o ai a toe fa’amoemoe la i ai le atunuu, pe a o’o ina a’afia atu le aufaigaluega o fa’amoemoe i ai le atunuu mo le puipuigamalu oiI latou? O le matou matafaioi tupito lea o le puipuiga o le atunuu, ma e fa’aauau lava ona matou feutaga’i, ina ia ausia le tausiga lelei ma le puipuigamalu o le atunuu mai mea uma.”

 

Na talosaga mai fo’i le afioga le Kovana Sili, i le mamalu o le atunuu, ua mana’omia lava e le vasega o ta’ita’i tatalo ma anapogi o le atunuu, ina ia vave mai se taimi e te’a ese ai nei fa’ama’i ae se’i toe mafai ona matala femalaga’iga mo le mamalu o le atunuu i fafo ma toe fo’i mai.

 

Peita’i e pei lava ona mua’I fa’ailoa atu I lana Kapeneta ma le Komiti o le Covid-19, “E leai lava ni malaga e manatu e tatala mo le femalaga’i i le va ma Hawaii mo le masina o Oketopa 2020.”