Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


Le taimi na tauaao ai faailoga faapitoa o le alii talavou o Paul Pepa Keith Cassens ma ua fiafia fa’atasi ai ma le faatonu o aoga, le pule aoga o Leone ma le alii faipule o le tualauta o Meleisea Samuel. [ata: Leua Aiono Frost]

O le taimi na matua masii atu lava le tina matua ua atoa le 95 tausaga e savavali ma lana tama faapelepele o Poiva e talia lona tusi pasi. [ata: Leua Aiono Frost]

134 FANAU VASEGA FA’AIUASO 2020 AOGA MAUALUGA LEONE

 

E puupuu lava le polokalama na fa’atautaia i Leone e amata ai le latou fa’au’uga i le aso Lulu na te’a nei. O le tautalaga amata na saunoa i ai le ali’i pule aoga, Leo’o Dr Patrick Danielson ona soso’o lea ma le tatalo na fofogaina e Rev. Liusamoa Simolea mai le EFKAS i Futiga, ma fa’alauiloa mai loa e le fofoga o le polokalama fa’asolo le aotelega o malo fa’aaloalogia ua i le maota o vala’aulia ina ia molimauina le aso fa’apitoa o le fanau i lenei tausaga.

 

Sa auai lava le tamaitai fa’atonusili o A’oga Dr Ruth Matagi-Tofiga mo ona faiva ae maise fo’i o le ali’i Faipule o Meleisea Samuel Ioka Meleisea, ma o i la’ua nei sa vala’aulia fa’apitoa mo le taua’aoina o fa’ailoga ma tusi pasi o le fanau.

 

O le laina o ta’avale a aiga ta’itasi ma latou sui fa’au’u o lenei tausaga sa aga’i mai i le itu i sisifo o le falesamoa i le lotoa, ma toe alu ese mai i le sosoo ma le fale’ai i le lotoa lava. O lona uiga e tuu mai le tama ma le teine fa’au’u e taua’aoina o latou fa’ailoga i ta’avale a lona aiga, ona toe oso lava lea i lana ta’avale ma toe aga’i atu i fafo mai le lotoa. O se mea uiga ese fo’i lenei tausaga, aua ua le gata i le felanulanua’i o teuga a le fanau, ae ua fa’ao’o atu le teuteuga o fa’au’uga i ta’avale o so’o se ituaiga ua teuteuina a aiga mo le galuega tele lenei mo latou fanau fa’au’u.

 

O i latou na maua le tulaga o le togisilia i le vasega fa’aiuaso e to’atolu i latou: Baby Serenalia May Iona; Janilicah Harmon ma Molila’auifoga’a Salave’a. O le tulaga lua na maua e Mavaeao Tili. 

 

O le aofaiga o i latou ua lisia mai le polokalama ua fa’au’uina i lenei tausaga mai le Laumua o le Liona i Leone e 134 i latou. Fa’amalo fo’i i le mamalu o faia’oga ma le pulega i le Laumua i Leone mo le polokalama matagofie na saunia mo le fanau e usita’ia ai le fa’asa o lo’o fa’amamaluina lava.

 

FAATAGA TULAFONO SUIA FA’AKONEKARATE TAGATA FAIGALUEGA TUMAU

 

O le faatonu o le matagaluega o tagata faigaluega a le Malo, Eseneiaso Liu sa ia fa’ailoa  i se iloiloga, “O lo’o fa’ataga fa’aletulafono le suia mai o le tagata sa faigaluega fa’akonekarate, e avea ma tagata faigaluega tumau a le Malo, ma ua i ai penefiti ua agava’a ai pe afai e mautu lea suiga mo so’o se tasi ua manatu ta’ita’i o le matagaluega e faia i ai lea suiga. E le o se mea fou fo’i lea faiga.”

 

“O le lagona o lo ua manatu ai le Kovana sili e faia lea suiga, ona o lona naunau ina ia tumau avanoa faigaluega mo nisi o lo’o fa’akonekarate pe a oo ina suia mai le faigamalo e nofoia le nofoa e avea ma ta’ita’i o le tatou faigamalo.”

 

O le manatu fa’aalia o le tamaitai faipule Andra Samoa, sa ia fa’ailoa ai, “O lo’u malamalama i lea tulaga, o le suiga lea e le fa’apea ona suia mai, ae tatau ona fa’asalalau ma talosaga atu i ai tagata uma e manatu ua agava’a i ai, ona faato’a filifili ai lea o e tula’i mai nei tofiga, ma e fa’afaigaluega ai lava ae ua agava’a e avea ma tagata faigaluega tumau a le malo.”

 

“O le Paketi fa’asoa a matagaluega taitasi ua mae’a sapaia ai totogi ua faigaluega ai nei sui sa fa’akonekarate, peita’i o le suiga lenei, e iu ina a’afia ai matagaluega ta’itasi i le silia o le tupe fa’aaoga nai lo latou paketi fa’asoa ua i ai, ma ua a’afia ai lea matagaluega i le Anti Defiency Law,” o le tala lea a le tamaitai faipule.

 

Na fa’ailoa e Mrs. Liu, “Afai e toe tuu fo’i le avanoa lenei i le fa’asalalauga fa’alaua’itele, o le a toe manumalo lava i latou o lo ua tutula’i ai nei ma faigaluega ai fa’akonekarate, aua o se galuega ua ia masani ai i ona tiute fa’atino i totonu o le matagaluega. O le mea e le talafeagai, pe afai e toe avatu se isi tagata fou e faigaluega i lea tofiga, ae o loo i ai se tasi ua ia silafia lelei le galuega ma ona tiute faatino i le matagaluega o galue ai.”

 

AMATA ONA TAU LE MAUA TA’I $1 MA SUI I AMERIKA SAMOA

 

Ua fa’ailoa e le tele o kamupani e tautuaina le to’atele o tagata lautele, ua amata ona sioti le sapalai o tupe ta’i $1 ma siliva fa’apea ma sene e faia ai sui a le mamalu lautele o le atunuu, aua ua uu tupe uma le mamalu o le atunuu, ma iloga ai lea tulaga i fefaatauaiga.

 

O le Kamupani a Forsgren i Nuuuli sa latou fa’ailoa mai ua taumafai mai lava ia maua ni ta’i $1 ma ta’i $5 mo latou sui, ae maise foi o tupe siliva ma sene. O nisi o pisinisi ma tagata taito’atasi, o lo’o latou teuina piki o tupe siliva ma sene, ma ua fa’ailoa mai ina ia fa’aoo ane nei taugatupe i faletupe ina ia mafai ona faitauina ma fa’aoo atu latou tinoitupe i tupe tetele, ae maua ai le sapalai mo tupe siliva ma sene.

 

Mai Masini talatupe, ua fa’aaogaina ai tupe tetele, e amata mai le ta’i $20 ma ta’i $50 O le ala fo’i lea o feoa’i solo o tagata fa’atau ma le tele o tupe tetele, ae ia fa’afaigata ai i kamupani o tautuaina le lautele ona faia sui pe afai ae sioti mai tupe ta’i $1 ma $5 fa’apea fo’i ma $10.

 

Ina ua fesiligia fo’i le tamaitai pule o le ANZ bank, Tasi Scanlon i lea tulaga, ae fa’ailoa mai e ia, “O lo ua fa’amaonia lava lea popolega. Ua sioti le sapalai o tupe iti nei, ma ua le mafai ona fa’amalie mai fo’i e faletupe fefa’ataua’iga ma tagata lautele ae maise i faipisinisi pe afai e tulituliaupu atu i latou ina ia aumaia ni tupe siliva ma sene, ae ua leai se sapalai ia i matou.”

 

Ua ia fa’ailoa mai, “Sa le manatu o le a i ai se sioti aua o lea ua fai si leva e le o toe faia ni Bingo i le atunuu. Peita’i, ua i ai lo’u lagona o lo’o taofia e le tele o faleoloa laiti le tinoitupe laiti nei ina ia mafai ona faia latou fefa’ataua’iga.”

 

Ua faailoa mai fo’i e Scanlon, “Ona o le tulaga o i ai nei i femalaga’iga ma va’alele ua taofia fo’i ona tulaueleele mai, ua fa’apena fo’i ona faigata ai ona mautinoa le tele o fefa’atauaiga o tinoitupe laiti nei, ma ua fa’afaigata ai ona vave maua mai oka e masani lava ona mautu lelei le fa’asologa o taimi e to’ai taunuu mai ai.”

 

“E ui la ina fa’aitiitia le aofai o tupe pepa laiti ma siliva ma sene, ae i le taimi nei ua mafai lava ona maua ala e fa’amalie ai i latou o tautuaina i le atunuu.”

 

“Ona o le tele o le Stimulus ma le lafoga ua totogia i le mamalu lautele, ua fa’ateleina fo’i fa’atauga i le atunuu, ma ua iloga ai, ua fa’aititia nei tupe pepa $1 ma le $5 ae ua faitau $20 ma $50 le tele o tupe ua taulimaina mo fa’atauga e ao ina faia sui.”