Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


Le tama’ita’i Fitafita Tuai, Florence Asuega Sausi-Vaimauga, ma lana manamea, le tama o le aiga ma le fanau Mr Vaimauga. [ata: Leua Aiono Frost]

FLORENCE ASUEGA SAUSI-VAIMAUGA - VETERENI USARMY 2O TAUSAGA TAUTUA

 

O le tama’ita’i Vetereni o Florence Asuega Sausi-Vaimauga mai le afioaga o Pago Pago, o se Vetereni e le’i muta ai i le mae’a o lana tautua i le US Army le anoanoa’i o fa’afitauli ua fesaga’i ma ia, ae le o fa’avaivai ai lona loto e tau pea.

 

“Pe afai ou te fai atu e tele atu fita ua feagai ma a’u i le mae’a ai o la’u tautua i le Vaega Au a le malo tele, masalo e tou te fa’apea mai e le moni. Ae o se tala moni lava, o le tala’aga moni lena o le soifuaga ua ola ai nei lo’u fitafita tuai, a’o se tina fo’i o le aiga, ae le o motu pe fa’amama ai lo’u ola tauivi ma na mea uma,” se tala ata lea a Sausi-Vaimauga.

 

Ua atoa le 65 tausaga o le soifua i le aso ananafi, Novema 19, ma na fa’ailoga fo’i lona aso soifua e i la’ua ma le tama o le aiga i se ‘aiga matagofie ile fale’aiga o le DDW i Utulei

 

Na fa’amatala e ia ona lagona i tulaga o gasegase ua po’ia ai lona fitafita tuai ina ua ma’ea mai lana tautua i le Vaega Au, e 20 tausaga i le US Army.

 

“E mae’a mai la’u auaunaga i le vaega au, e le’i i ai so’u ma’i ua maua tumau ai. Paga lea, 1999 ae fa’ailoa mai e tatau ona faamama lo’u toto, ona e afua mai i le mea’ai ua ona ai lou tino. Lona lua, e i ai le taimi na o’u pa’u ai ma fa’aleagaina le ivi tu o lo’u tua, ma ua avea ma mea e faigofie ai ona po’ia a’u i auga o le tino, e tatau ai ona fa’amama lo’u toto,” o se tala lea a Sausi-Vaimauga ma ona foliga e le o ila i lea fo’i ituaiga o gasegase.

 

“E le’i umi ona fa’amama le toto, ae soso’o ma lo’u fa’alogoina o le patu i lo’u susu, ma e le’i fa’atali fo’i, na matua alu e va’ai foma’i ma sailia loa pe moni lea patu ua fa’alogoina i lo’u susu. O le tali mai, e tatau ona faia le taotoga, ae o le isi tali, ia sailia se isi foma’i e fai mai se isi vaifofo pe ua autasi fo’i finagalo o nei foma’i i le isi la’asaga e soso’o ai mo a’u ma le patu ua maua.”

 

E le’i faatali ae faia le fa’aiuga, saili se isi tali e fa’alua ai manatu fa’aalia o foma’i i se mea e faia. Malaga loa i Hawaiii mo lea fa’amoemoe lelei, saili se isi tali mai foma’i. O le tali lava na maua e taoto le patu lea ina ia aveesea. O le taimi lava lea na amata ai loa togafitiga. Fitu masina o faia kimo[gemo], ae 30 aso o faia fa’aata malolosi lava, Radiation.

 

“O lou iloa i lenei ma’i o le Kanesa, e le tatau ona tatou nonofo fefefe i ai, ae ia ala mai fesaga’i i ai ma le malosi o lou loto e te mafaia ona fa’ato’ilalo le Kanesa lea e fia oso oso mai i lou tino. O le a lava le ma’i e o’o mai ia te oe, ta’u i lou mafaufau e te mafaia, e leai se mea e te le mafaia. Aua ne’i motusia ai fua lou soifua fiafia ma lou talatalanoa i au uo masani, fa’ailoa i ai i so’o se tasi o oe lea ua maua i le Kanesa. O isi e pei a fa’ailoa atu loa i ai ua maua i le Kanesa, e vavao mai e ia tagata uma, aua le toe ta’ua mai i luma o i si ua maua o ia i lea ma’i tiga ma le faigata. O a’u e tatau ona e fa’ailoa i tagata uma lea mea, afai e te fia malolo, ta’u sa’o a lou ma’i i tagata ina ia nofo tatalo mo oe, ae ua fai lau vaega, silafia e le Atua e te le o natia,” o lana tala lea.

 

Na amata ana aoaoga i Pago Pago Elementary lea ua fa’aigoaina nei  i le “Coleman Elementary School. O i latou le vasega na amatalia ai loa lea a’oga, ma soloa’i atu i Samoana High lea na uma ai lana vasega 10 ae ulufale i Farrington High i Hawaii.

 

“O nai o’u matua, e ui i le matitiva ma le tau fa’asoasoa o le seleni i lea vaitau, ae sa la’ua gafatia ona totogia lo’u pasese ma te o ai ma le uso o lo’u tina, e fa’aauau la’u a’oga maualuga i Hawaii. Fa’afetai i le tofa mamao ma le fa’autaga poto a si o’u tama, aua sa ia moemiti lava, o a’u le tagata o le la’ua fanau, e mafai ona ola i fafo ma tausaili mai se manuia o le matou aiga.” O sana tala lea, ma sa ia fa’aalia, “E tele lu’iga, ae le fo’i le tagata e i ai le loto e manumalo i mea uma o le olaga nei.”

 

“Ina ua mae’a le aoga maualuga ma fa’au’u mai le Farrington high ulufale ai i le Kolisi i Kapiolani, lea e le’i o’o i so’u fa’au’uga, ae ua su’e ma ua agava’a ai i le ulufale i le USArmy i le 1974.”

 

“E ulufale atu i le Army, ae o le taimi lea ua vevesi mai le vaega au, ua toe fo’i mai le anoanoa’i o Fitafita mai le tafa o le taua i Vietnam.

 

O ona matua, le tina o Ferila Asuega Sausi mai Pago Pago ma lona Tama, o Sausi Lelago Sausi mai Safune, Savaii Samoa.

 

“O le tele o mea e lutia ai lou soifua saogalemu, o le tele fo’i lea o le a’oaiga a le Atua i ala e mafai ai ona e soifua ma tau pea ina ia maua lou saogalemu, aua le ola faitio, ae tula’i ma fa’afetauia mea uma, fa’asaga sa’o lava i ai, fa’ailoa i ai, e te le to’ilalo, e te soifua fiafia pea i le ola ua tu’uina mai e lou Fa’aola mo oe i lenei aso.”

 

“Ou te le’i maua i se ma’i suka ma le toto maualuga, masalo o le isi mea lena e le o vave ai ona fa’atauto’aia le soifua ona o togafitiga o lo’o feagai ai.  Peita’i, e tatalo ma fa’atoga i le Atua e ona le ola, ia foa’i mai le ola maloloina, ua talia fo’i e le loto ma le agaga, pe ma’i ma togafitia gasegase ua i ai, ae soifua fiafia pea lava, aua o lo’o maua lava le ola, e mafuta ai ma fanau ma manamea i lenei olaga,” o se tala lea a Vaimauga.

 

 FA’ALELEIA ALATUA AFIO’AGA PAVAIAI: FA’AFETAI FAIPULE LARRY SANITOA

 

O se tasi o tina mai le afio’aga o Pavaiai, ua ia fa’ailoa mai lona agaga fa’afetai, aua e le’i o’o lava i le taimi e mafai ai ona fa’aleleia le ala o le latou afio’aga o Pavaiai i galuega o lo’o fa’agasolo a afio’aga ta’itasi e fa’asima ai alatele e le Small Village Funds.

 

“Ona o le tele o taimi e talosaga atu ai i matou Sa’o ma le afio’aga, ae fa’ailoa mai pea lava o lo’o fa’agasolo le fa’atinoga o galuega mo auala galue, po’o ala tele e aga’i i tua i nisi o aiga e nonofo i eleele e mamao ese mai le alatele, o lea ua saili ai fo’i i ali’i Faipule na palotaina e afio’aga ma itumalo mo se latou galuega alofa, pe a o’o ina matua loloto ma leaga ala e uia e tamaiti a’oga ma tagata savavali, aua o nisi o lo ua tietie i o latou ta’avale, ua fa’afaigofie teisi lava, ae i’u lava fo’i ina pagatia ona ua fa’aleagaina ai ta’avale i fa’aletonu nei o alatele,” o se faamatalaga lea a lea tina.

 

Ua vala’auina le ali’i Faipule, Larry Sanitoa, alofa mai i ala se’i fai sina fa’atagi pe una’ia fo’i le mau ina ia faia le alatele lea, ona o le va’ai i fanau laiti a’oga, e tau asaasa atu i le lolovai.

 

“O le agaga fa’afetai, aua a faia se mea lelei e se tasi, e ao ia te ia le fa’afetai, ina ia fai so tatou vaega i lenei vaitau, ua tau le maua le agaga fa’afetai e tagata uma,”  se tala lea a le tina o Suani.