Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

C.I. FOU E AOGA MO LE TAUSAGA E TASI

 

Amata atu ia Oketopa 15, 2019, o Certificate of Identity [C.I.] uma lava o le a taua’aoina mai o tagata Amerika Samoa Amerika Samoa e fia malaga ai, o le a aoga mo le tasi le tausaga atoa, ae le ono masina e pei ona i ai nei.

 

O C.I. nei o lo’o saunia e malaga ai so’o se tasi na soifua a’e i Amerika Samoa, pe afai e leai sona tusi folau.

 

Peita’i o lenei suiga o le a si’itia ai fo’i ma le tau o le C.I. mai le $50. sa i ai ua si’itia nei i le $100. Ua fa’ailoa mai fo’i e le Ofisa o le Loia Sili a le tatou Malo, lea e tapena mai ai C.I. o le a i ai suiga fo’i e va’aia i foliga mai o le C.I. ma ua fa’ato’a suia lea o foliga o le C.I. talu mai le tausaga 1969.

 

O lo ua mae’a fa’aopoopo i ai i lenei fa’afouga o foliga o le C.I. mea e fa’aaoga mo le puipuiga o le saogalemu o fa’amaumauga a le sui e ona le pepa malaga, ma o le a le toe faigofie ona faia i ai ni suiga nana, o ni faiga fa’asolitulafono ua matele ona mataituina toto’a fa’avaomalo. Ua mafai ona maua nisi fa’amatalaga i le upega tafa’ilagi  www.legalaffairs.as.gov.

 

VAEGA LUA FAITAUGA O LE AGRICULTURE CENSUS

 

O le faitauga fa’alua o le “Faitau Aofai o le Aufaifa’ato’aga” i Ameirka Samoa o le 2018 sa amata i le vaiaso lenei e oo atu ia Oketopa 25.

 

Ua fa’atulaga i latou e savavali fa’atasi ina ia sopoia nofoaga o lo’o alaala ai Faifa’ato’aga o le atunu’u i le taimi e maea ai galuega. O nei sui ua tofia o nisi e mai le Matagaluega o Fefa’ataua’iga, Matagaluega o Fa’ato’aga ma nisi mai le ASCC - Land Grant.

 

O le ulua’i faitauga sa faia ia i le masina o Me ma Iuni 2019.

 

O le faitauga lenei o lo’o fa’atupeina mai e le Matagaluega o Fa’ato’aga a le Feterale.

 

O le fa’aiuga o lenei faitauga, o le a fa’amaonia ai se aoga tele o fa’ato’aga a le aufaifa’ato’aga i Amerika Samoa i tagata uma atunu’u fa’apea le tatou atunu’u atoa.

 

TOLOPO MALAGA KOMITI  VETERENI A LE KONEKERESI

 

O le faigamalaga a le Komiti  Fa’apitoa mo Vetereni a le Konekeresi a le Maota o Sui i le Konekeresi, lea sa tatau ona to’ai taunu’u mai i le atunu’u i le amataga o le vaiaso nei, na toe solofua ma ua tolopoina mo se isi vaitau, ona o le malosi mai o le sofa’i a le afa o Hagibus i CNMI lea sa latou asia mulimuli lava, ma fa’asolo mai ai i Amerika Samoa, pe ana taunu’u.

 

I le taeao o le aso Sa na te’a nei, sa vala’au mai ai le afioga Aumua Amata e fa’ailoa mai ua le taunu’u ona o’o mai le aumalaga lea a le Konekeresi, ae o le a toe logo mai lava se isi aso lata mai mo lea fa’amoemoe, pe lelei fo’i le tau.

 

Ua fa’apena fo’i la ona solofua le fonotaga sa fa’atulaga i le va o le aumalaga lenei, o le Komiti Fa’afoe o Tautua Eseese mo Fitafita Tuai o le Vaega Au a le Malo Tele, na tu’u e fa’ataunu’uina i le to’ai mai i fanua o lea aumalaga to’atele.

 

E ese mai le solofua o le latou polokalama ma Vetereni uma i Amerika Samoa, ae na a’afia ai fo’i taimi e fa’ataunu’u ai latou fonotaga ma Vetereni ma Aiga i Hawaii.