Ads by Google Ads by Google

TALA O LE PASEFIKA


[ata: foa'i]

PASEFIKA

FA’AASU FALE A’OGA A AMERIKA SAMOA INA UA LIPOTIA MAI LE SIITIA O FUAINUMERA O GASEGASE O LE ‘DENGUE’ I SAMOA

O le aso Gafua o le vaiaso nei, na tapunia uma ai nisi o a’oga i totonu o le teritori, aua le fa’aasuina o a latou potu a’oga, e tali fuaitau i lipoti mai motu tuaoi, i tulaga o le fa’ama’i o le ‘dengue’.

I se lipoti lata mai a le Minisita o le Soifua Maloloina a Samoa, ua ta’ua ai le o’o o le fuainumera o tagata gasegase o lo’o fa’aalia auga o le ‘dengue’, i le 65, i le va o Aperila 29 ma Me 5.

Na fa’alauiloa mai e le so’oupu a le Ofisa o le Soifua Maloloina ia Aileen Solaita, o lenei gaioiga mo le fa’aasuina o potu a’oga, o le a amata atu i a’oga tua, ona e laiti atu a latou potu aoga i lo a’oga a le malo.

A’o feagai ai le ofisa o le soifua maloloina ma lenei galuega, o le a faataunu’uina a’oa’oga a le fanua i luga o le initeneti.

I Samoa, o lo’o fa’aauau pea ona u’una’ia e le Minisita o le Soifua Maloloina, ia le mamalu o le atunu’u ina ia faia uma tulaga faatonuga mo le puipuiga mai i lenei faama’i.

O le aso 19 o Aperila sa fa’alauiloa aloaia ai le pepesi o lenei faama’i i totonu o Samoa.

O lo’o ua fautuaina ai le mamalu o le atunu’u ina ia faamama autafa o maota ma laoa aemaise o nofoaga o lo’o to’a ai le vai, lea e ono avea ma nofoaga e fofoa ma fanafanau ai namu.  Ae le gata i lea, o le faia o la’ei tatau mo le kavaina o tino, ma le fa’aaogaina o ta’inamu ma tulinamu, e fa’aitiitia ai le ‘aia o tino, e namu.

TAUMAFAIGA E TOE FAAOLAINA MAI GAGANA UA AMATA ONA GALO ATU

E silia ma le 160 gagana ‘ese’ese o lo o tautalagia i totonu o Niu Sila.

Ma o le a’ano ma le autu lea o se fuafuaga po o se polokalama, o lo’o fa’agasolo nei i totonu o lenei atunu’u, ina ia mafai ona toe tau fa’aolaola mai ai nisi o nei gagana, ua amata ona galo pe mou atu.

E tusa ai ma se lipoti a le UNESCO, o le gagana a tagata Rotuma, o se tasi lea o gagana ua tau le tautalagia e ni isi, faapea ma nisi gagana e fa (4) o le Pasefika – e iai le gagana Tokelau, Niu, Atu Kuki Maori ma le gagana Tuvalu.

O le mea lea, o lo’o taumafai malosi ai le tamaitai o Marama T-Pole, lea o lo’o galue nei i le ofisa faasalalau a le RNZ, e toe a’oa’oina le gagana a lona atunu’u mai Tuvalu.

Sa faamatalaina e T-Pole, ia lona soifua mai i totonu o Dunedin ma lona naunau e a’oa’o ma fia iloa, lana aganu’u Tuvalu, o le atunu’u lea a lona tua’a.  Ma o le tele o taimi, e misia lava e ia le fesootaiga ma ona aiga Tuvalu i totonu o Aukilani, faapea isi aiga Tuvalu ua faamautu ai nei i Niu Sila, ona o lona le malamalama tele i le gagana.

O le mafuaaga lea, ua avea ai nei o ia ma faiaoga Aoga Aso Sa i le latou ekalesia Peresipeteriana, lea o lo’o fa’aaogaina ai le gagana Tuvalu.

Sa ta’ua e T-Pole, o masina uma lava e tatau ai ona ia faia se ripoti mo le latou ekalesia, ma o taimi uma lava, e na te faia ai lea ripoti i le gagana Peretania, ae fai atu lana au lotu, e tautala faa Tuvalu.  Ona ia taumafai lea e tu’u atu le ripoti i le gagana Tuvalu, e ui i le vaivai o lana tautala faa Tuvalu.

Ae peitai, ina ua ia fai pea ma tautala pea i le gagana Tuvalu, na ia fa’alogoina le amata ona faatumuina o se vaega o lona soifuaga, sa umi o avanoa.  Ma e ui ina e le’i atoatoa ona lelei lana tautala i le gagana a ona tua’a, ae peitai, sa ia manatua taimi sa mafai ai ona ia talanoa ma lona tama, ae e le’i maliu o ia, i le gagana a ona tua’a.

I le tausaga e 2022, sa fa’avaeina ai e le malo ia se polokalama ua ta’ua o le “Pacific Languages Strategy”, o se taumafaiga lea ina ia toe faaolaola mai gagana o le Pasefika, i totonu o Niu Sila.

Ma e tusa ai ma le lisi a le UNESCO, i gagana ua amata ona mou atu, o lo’o ua talitonu lenei faalapotopotoga, o le mou atu o gagana, o lona uiga, o le mou atu foi lea o mea sina, o tala’aga, o feso’ota’iga ma le tomai faale Pasefika.

Sa faamaonia e se alii polofesa mai i le Iunivesite i Aukilani, le taua o le faaolaolaina pea o gagana a motu ma atunu’u.  E pei ona sa ia saunoa mai, o lo’o manaomia pea ona faamaumauina i tusitusiga ma tautalagia/fa’aaogaina, o a tatou gagana.

MALELEMO NI TAMAITI SE TOALUA I FITI I LE VA O ASO E LUA

E toalua ni tamaiti laiti i Fiti, o lo’o talitonuina, na malelemo, i le va o ni aso se lua.

Lipotia mai e le ofisa leoleo i Fiti, o le tasi o nei alo, e tasi le tausaga, ma o lo’o talitonuina, sa ta’a’alo ma lona tausoga i fafo o le latou fale, i Narere, i le aso Toona’i.  I se taimi mulimuli ane, na fiu ai tagata o le aiga e tau saili lenei tamaititi, ae maua atu lona tino maliu i totonu o se vaitafe.

O lo’o fa’aauau pea suesuega a leoleo.

Ta’ua e leoleo, o le lona lua ai lea o fa’alavelave faapenei ua a’afia ai le malemo o se tamaititi, i le vaiaso ma o lo’o tagataga’i vaega su’esu’ega, i le tulaga o le tu’ulafoa’iina o fanau iti.

Ae e le’i tula’i mai le maliu o lenei ‘alu’alutoto, sa faapea foi ona maliu se tamaititi 12 tausaga i le aoauli o le aso Lulu, i se vaitafe e ta’ua o le Wainibuka.