TALA MAI SAMOA


[ata: foa'i]

Apia - SAMOA

TETE’E LEOLEO I SE TALOSAGA MO LE TOTOGIINA O LE TATALAINA I TUA O SE ALII UA MOLIA I LE FEAVEA’I FAANANA O TUPE

Na tete’e e le ofisa a leoelo ia se talosaga a le susuga ia James Atua, lea o lo’o molia i moliaga e 30, ina ua masalomia i le feavea’i fa’anana o tupe, mo le fa’atulagaina o se vaegatupe, e mafai ona toe tatalaina ai o ia i tua, a’o fa’agasolo lona faamasinoga.

O le aso ananafi (aso Gafua i Samoa), na iloiloina ai lenei mataupu, e le Afioga i le Faamasino ia Leutele Mata Tuatagaloa.

O moliaga ua faasaga ia James (le ua molia), na afua mai i se so’otaga i alii Samoa e to’alua, lea o lo’o lokaina nei i Vietnam, i moliaga o le fasioti tagata, ona o se fa’alavelave na tula’i mai i le tolu masina ua tuanai.

O James (le ua molia) ma lona to’alua, o Nikita Charles, sa ave faapagotaina mai i le malae vaalele i Faleolo, ia Me 26, 2026, ina o sauna e faimalaga atu i Niu Sila.  Ma sa fa’afalepuipuiina James (le ua molia), talu mai Me 28, 2026.

Ua faavae le tete’e a leoleo, ona o so latou popolega e tusa ai ma a latou su’esu’ega, o lo’o fa’aauau, ina ne’i sola le na molia, pe a tatalaina i tua.  Ae le gata i lea, ina ne’i ona taumafai e fa’alavelave i molimau.

Ua mae’a foi ona taofia e leoleo, ia le teugatupe a le ua molia, lea o lo’o i le Faletupe Tutotonu a Samoa.

Na fesiligia e le loia a le ua molia, le susuga i le alii loia ia Faimalomatumua Mathew Lemisio, ia le moni o le popolega, i le sola o le ua molia, ma pe ua iai se mafua’aga tatau e fa’aauau ona lokina ai o ia (le ua molia).

I sana folasaga i luma o le faamasinoga, na saunoa ai Faimalomatumua, e leai se fa’amaoniga ua i luma o le faamasinoga, e fa’amautu ai lea popolega.  Ma na ia faamanatu atu foi i le faamasinoga, na talu lava ona molia James (le ua molia), o lo’o fa’aauau pea ona ia lagolagoina su’esu’ega a leoleo.

Ma na fa’ailoa atu e le alii loia i le faamasinoga, afai ae tatalaina i tua ia le ua molia, o le a fa’aauau ona auai atu i ana iloiloga, i luma o le faamasinoga.

E le gata i lea, sa ia ta’ua foi le iai i a’ao o le malo, ia le tusi folau, a le ua molia, ma e le mafai ona ia tu’ua le atunu’u, se’ia vagana ua faataga mai e le faamasinoga.

O lo’o umia e le ua molia, ia se tusi folau Niu Sila ma na ia tu’ua Ausetalia ma fa’amautu i Niu sila, ia Tesema 2025. 

I popolega a leoleo, e tusa ai ma le fa’alavelave o le ua molia, i a latou molimau, sa fa’aleoina e Faimalomatumua, e leai ni molimau ua fa’amaumauina e leoleo.  Sa taumateina foi e Faimalotumua, ia molimau a le itu tagi, e aofia ai pulega ma aufaigaluga mai i le Faletupe, o fale e lafo ai tupe i atunu’u i fafo, leoleo ma Faletupe Faavaomalo.

Ma ua iai se talitonuga a le itu tete’e, o le a faafaigata ona fa’alavelave ia le ua molia, i molimau, ona ua mae’a ona fa’amautuina e leoleo ia fa’amaumauga, ma ua o latou ave’esea foi ia le komipiuta feavea’i (laptop) a le ua molia.

O James, sa ta’usalaina foi i Ausetalia ma na fa’aleoina e lana loia, ia le ‘ese’esega o le mataupu na ta’usala ai le ua molia, i Ausetalia, ma le mataupu i Samoa, ma talosagaina ia le faamasinoga, ina ia ‘aua ne’i ave se faamamafa i le mataupu muamua.

Sa ta, ta’ua foi e Faimalotumua – loia a le ua molia – ia se mataupu na Iloilo e le Afioga i le Faamasino malolo, ia Vui Clarence Nelson, lea sa ia le taga’i ai i se mataupu na ta’usala ai le na molia, i Amerika, a’o tula’i i luma o le faamasinoga i Samoa.

Na faapea foi ona fa’aleoina e le alii loia ia Faimalotumua, ia le feagai o le ua molia, ma se gasegase, e fa’afaigata ai ona faia sana malologa (moe) ma o lo’o ia fa’aaogaina ia se masini, pe a moe, peitai, e le o faatagaina ia le masini, i totonu o le falepuipui.

Sa saunoa Faimalomatumua, talu lava ona lokaina ia James (le ua molia), e le’i lelei sana malologa i le po ma sa ia fa’ailoa atu foi i le faamasinoga, ia le talosagaina e le ua molia, le fia ave o ia i le falemai, peita’i e le’i taliaina lona mana’o.

Na talifuaitau le itu a le malo, o lea fa’ato’a o latou nofo malamalama e uiga i le gasegase o le ua molia. Ma afai e ogaoga le gasegase o lo’o a’afia ai le ua molia, na tatau ona fa’ailoa atu i se taimi ua tuanai, ia lea tulaga.

18 FANAU AOGA 

18 FANAU AOGA MAI I LE IUNIVESITE A SAMOA NA MOLIA I FUSUAGA

Ua fa’alauiloa mai e le Iunivesite a Samoa, ia lo latou galulue faatasi ma le Ofisa a Leoleo, e saili se vaifofo ae o se fa’asalaga, mo i latou e to’a 18 na molia, i ni fusuaga e lua, sa tutupu i totonu o le a’oga.

I ni ata vitio sa salalau i luga o ‘upega tafa’ilagi, faapea ma ata vitio na pu’eina e masini pu’eata a le aoga, na mafai ona fa’amautuina ai le aofaiga o fanau a’oga sa auai i le fusuaga.  Ae e to’a 13 i latou ua o’o atu i le ofisa o aoga ma le ofisa a leoleo, lea o le a fa’asalaina. 

E tusa ai ma se fa’aaliga mai i le NUS, o le faalavelave lea sa salalau i luga o ‘upega tafa’ilagi, e foliga mai, e iai sona so’otaga i le fusuaga lea na tupu i le a’oga i le aso Faraile, i le lua vaiaso ua tuanai.

Na amata le fusuaga, i se tauga’upu a nisi o fanau aoga, ma se alii e foliga mai, o lo’o fa’asua’ava, ma fa’ai’u ai lava ina pa’i lima.  Lea la na toe fa’aauau i le aso Lua ma a’afia ai nisi fanau a’oga fa’aopoopo.

O lo’o fa’aauau pea su’esu’ega a leoleo ma le NUS, i lenei mataupu. 

Ae i se lapataiga a le ofisa a leoleo, mo le mamalu lautele, na toe faamanatu mai ai le mamafa o moliaga,   so’o se tagata e fa’atupu vevesi, faapotopoto fa’asolitulafono, po o le osofa’ia e le tasi o leisi.

SU’ESU’EINA E LEOLEO IA SE ALII I LE LATOU OSOFA’IGA FA’AFUASE’I I TOGAFU’AFU’A

O le aoauli ananafi, sa fa’ataunu’u ai se osofa’iga fa’afuase’i a leoleo, i se pisinisi i Tufuiopa.  Ma na matamata le mamalu o le afioaga, i le tetele o ta’avale a leoleo ma le Ofisa o Tiute, na agai atu i le nu’u, soso’o ai ma tuliga a leoleo ma se alii na tamo’e agai i le taulaga.

Ina ua maua o ia e leoleo, sa ave faapagotaina o ia ma momoli, i le ofisa a leoleo, mo le fa’aauauina o a latou su’esu’ega.