Ads by Google Ads by Google

TALA MAI SAMOA


[ata: foa'i]

SAMOA

ONO TAUSAGA O  LE SOLA’AGA A LE ALII PAGOTA O PATI CHONG NEE

Ua atoa nei le ono tausaga, talu ona sola ‘ese le alii pagota o Pati Chong Nee mai i le falepuipui, i Tafaigata, ia Iuni 2019.

Na faamaonia lea tulaga e le sui Komesina o Leoleo, le susuga ia Leiataua Samuelu Afamasaga, i sana feiloaiga ma vaega fa’asalalau i le amataga o le vaiaso.  Ma sa ia ta’ua ai le matala pea o lenei mataupu, ma o lo’o taliaina lava e lo latou ofisa, ia ni faamatalaga e ono maua ai lenei pagota.

Sa ia ta’ua le asiasi fa’atele e leoleo o aiga o le alii pagota, i Tapatapao ma Afiamalu ma o lo’o fa’aauau pea ona faatino la latou galuega, o le sailiili.

Na te’ena e Leiataua ia ni ripoti e faapea, o Pati e ana ‘auivi ia sa maua lata mai nei, i Aleisa ma ni masalosaloaga, i le maliu o le alii pagota.

PA’U I LE MINISITA O LE VA I FAFO ONA FA’AILOA IA LE MALO O NIU SILA

Ua ta’ua le pa’u i le Ofisa o le Minisita I le va I fafo, a Samoa, ia le malo o Niu Sila, e tusa ai ma le faimalaga atu o le Afioga i le Palemia, le susuga ia Laaulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi, i le to’ai mae’a ona faapa’iaina o lona tofi Palemia.

O le aso 16 o Setema sa fa’atautoina ai le tofi Palemia a La’aulialemalietoa, ae o le lona ono o aso na soso’o ai, sa ia faimalaga atu ai loa i Niu Sila mo ana talavai.

Ae peitai, e tusa ai ma se ripoti na o’o mai i le Talamua, sa ta’ua ai le pa’u i le Minisita i Samoa ona fa’alauiloa i le malo o Niu Sila, e tusa ai ma masani i faigamalaga a so’o se Palemia, aemaise ai, o le ulua’i asiasiga fa’a Palemia lea a le ta’ita’i fou a Samoa.

O le mae’a o lana ta’otoga, na fa’ato’a feiloai ai le Afioga i le Palemia o Samoa ma le Minisita o Mataupu tau i Fafo a Niu Sila, le susuga ia Winston Peters, ia Oketopa 19 faapea ma le sui Minisita o mataupu tau i fafo a Isaraelu, ia Sharren Miriam Haskei-Harpaz, i le aso 23 o Oketopa, i le ofisa o le Konesula a Samoa, i Mangere, Niu Sila.

O le mae’a o lenei feiloaiga, sa ripotia ai e le nusipepa a le Samoa Observer, ia se fautuaga aloaia mai I le MFAT mo le Afioga i le Palemia, ina ia alo’ese mai i ni fonotaga fa’alemalo, a’o livi mo ana talavai.

Sa ta’ua i le ripoti a le Observer, ia se fonotaga i le va o le CEO a le MFAT, le susuga ia Peseta Noumea Simi ma le CEO a le Minisita o le Palemia (MPMC), le susuga ia Agafili Shem Leo faapea le sui Palemia, le susuga ia Toelupe Moaiautele Poumulinuku Onesemo i le aso Tofi o le vaiaso ua tuanai.

O lea fonotaga, sa tatau ona soalaupuleina ai le fautuaga mo le Afioga i le Palemia, ina ia alo’ese mai i ni fonotaga fa’alemalo, a’o livi i lona gasegase.

Ae peitai, sa fa’alauiloa mai e le CEO o le MPMC i le aso Faraile o le vaiaso ua tuanai, e leai se fonotaga faapea sa faia.

I se faatalanoaga ma le ofisa fa’asalalau a le Samoan Radio, i le vaiaso ua tuanai, sa saunoa ai le Afioga i le Palemia, e ui i lona fa’alogo i fautuaga mai i ta’ita’i o ofisa ma matagaluega, ae o ia e fautuainaia le ofisa o Mataupu i le Va i Fafo, ae le o latou e faatonuina o ia.

O lo’o iai pea le Afioga i le Palemia i Aukilani, ona o fautuaga a ana foma’i, e tusa ai ma lona ta’otoga sa faia ma o lo’o iai se faamoemoega, o le a toe taliu o ia i Samoa, i ni nai vaiaso o i luma.

O le vaiaso nei, sa fa’atulagaina ai lana ulua’i feiloaiga ma lana soatau i Niu Sila, le susuga ia Christopher Luxon, ma o le ulua’i Ulu o Malo lea, o le a feiloa’i atu iai le Susuga i le Laaulialemalietoa, talu ona fa’atautoina o ia e avea ma Palemia.

SUI KOMESINA:  MANAOMIA ONA SUIA TULAFONO INA IA AOFIA AI MA FAASALGA MO LEOLEO E A’AFIA I FUALAAU FAASAINA

Sa saunoa le susuga i le Sui Komesina o Leoleo, ia Leiataua Afamasaga Samuelu Afamasaga, o lo’o ia iloiloina le faia o se suiga i Tulafono mo Auaunaga a Leoleo, ina ia aofia ai ma ni faasalaga, mo leoleo e faamaonia i ni su’esu’ega, o lo’o latou fa’aaogaina ia ni vaega o fualaau faasaina.

Sa ta’ua e Leiataua, o le taimi nei, e le o iai se vaega faapitoa i totonu o Tulafono o lo’o limata’ita’iina ai la latou auaunaga, atoa ai ma le Tusi Taulima a Leoleo.

Ma sa ia ta’ua e faapea, o le mafua’aga lea na fa’avaeina ai e le Komesina na se’i mavae atu, ia se tulafono, e limata’ita’iina ai le faatinoga o su’esu’ega mo fualaau faasaina, ae peitai, e le o iai ni fa’asalaga mo se tasi, pe a fa’amaonia lo latou tagofia o fualaau faasaina.

Na saunoa Leiataua, e le mafai ona ia fa’amaonia pe ua iai se tasi ua fa’amaonia, ua tagofia fualaau aasaina, ona o fa’ai’uga o su’esu’ega uma, e tu’u sa’o lava i lea tagata.

Ae sa ia fa’amaonia le le’i su’esu’eina uma o tagata faigaluega i totonu o le latou Matagaluega, ona o le taugata o le su’ega, lea e $50 i le tagata e to’atasi.

Ua talitonu Leiataua, e na’o le pau le auala e mafai ona fofoina ai lenei faafitauli, o le suia o le tulafono, ina ia mafai ona aofia ai ma fa’asalaga.  Ae o le taimi nei, e mafai ona faia ni su’esu’ega ma e mafai ona fa’ate’aina ai se tagata faigaluega, ae peitai, e leai se tulaga i totonu o tulafono o lo’o aofia ai foi lea tulaga.