TALA O LE LOTOIFALE
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
SI’I MAUALUGA PASESE VAALELE, I LE KUATA MUAMUA O LE 2026
Ua toe si’i foi le tau o le soifuaga i totonu o Amerika Samoa, pe a ma le 1.0%, e ui ina sa va’aia le pa’u, i le kuata mulimuli o le 2025. Ma ua va’aia i fa’amaumauga ia le lesitalaina o le pasene fa’alekuata, o le suiga o le tupe, i se siitaga e 0.5%.
O le siitaga pito sili ona maualuga, ua ripotia mai i tulaga o femalagaiga, e 8.3%. O isi oloa ma kulupu o Auaunaga, na soso’o mai ai i se siitaga e 0.9%, ae o meataumafa, ua si’itia i le 0.8%. O tulaga tau A’oa’oga ma Feso’ota’iga, na molimauina foi lo latou siitaga i le 0.1%.
I le vaitaimi lava lea e tasi, sa va’aia ai le pa’u o tau mo ‘ava malolosi (-3.8%), o oloa mo fiafiaga (Entertainment) – 2.7%, o lavalava po o la’ei ma fale, sa va’aia foi le pa’u o tau. Ae na tumau pea totogi mo vailaau ma auaunaga tau i le soifua maloloina.
E tusa ai ma ripoti a le CPI (Consumer Price Index), e lua ni taumafa sa molimauina le maualuga o siitaga, i le kuata muamua o le tausaga. O falaoa mata panikeke ma meat pie. O le tau o ‘meat pie’ i le tausaga ua mavae ma le ulua’i kuata o lenei tausaga, sa $2.78, ae o lea ua si’i i le $3.50. O falaoamata panikeke, sa $4.19, ae ua si’i i le $4.76.
E lata i le 53 pasene o taumafa, o lo’o mataituina e le CPI, ua si’i o latou tau, e aofia ai elegi (6.5%), si’usi’u pipi (4.9%), cereal (3.9%), taga lauti (2.8%) ma fasipovi masima (2.0%).
Ae o nisi o taumafa ua pa’u tau, o lo’o aofia ai ia tau’au moa (-1.4%), apa kofe (-3.9%), ‘ulu (-4.4%), spaghetti (-5.2%) ma pizza (-9.4%).
E 29% o taumafai, sa tumau a latou tau, na aofia ai falaoamata, falaoa, vai, apa inu ma fa’i.
I nisi o oloa na si’i o latou tau, na aofia ai pepa Bingo (1.8%) o mea’ai a pusi, na pa’u i le 2.6%.
E tasi se vaega o femalagaiga, na maualuga lona siitaga, o le tau o pasese o vaalele (13.0%), ona o pili ma lafoga fou. Ae sa ripotia le pa’u o le tau o suau’u ma kiso.
E 28 ia oloa na su’esu’eina i faleoloa e 11, i Ta’u, Ofu ma Olosega, na aofia ai taumafa e 21, o aitema e 2 mo fale, 2 mo ava malolosi, femalagaiga e 1. Ma fa’aalia ai le iai o se ‘ese’esega, i le tau o oloa, i le va o Tutuila ma Manu’a, e 79.55%.
VAIASO FAAPITOA E FA’ATAUAINA AI TAUSI SOIFUA
O le aso muamua o Me, 2026, na sainia ai e le Afioga i le Kovana Tausi o le Teritori, le matua ia Pulumataala Ae Ae Jr., ia se Poloa’iga Fa’alauaitele, e avea ai le vaiaso o Me 03 ia Me 09, 2026, “e avea ma vaiaso o Tausi Soifua ma lona manulauti, ‘Le Malosi’aga o Tausi Soifua’ ma le agaga fa’afetai mo tausi soifua ona o a’afiaga le mafa’atusalia, i taimi o fa’ama’i, oti ma latou sao, i auaunaga tau soifua malooina i totonu o le Teritori.”
O lea ua fa’apea ona “vala’au atu ai ma le fa’aaloalo”, ia le Afioga i le Kovana Tausi, “i le mamalu o le atunuu o Amerika Samoa, ina ia auai fa’atasi e aloa’ia tausi soifua o lo’o tausia i tatou uma, ma fa’afetaia galuega ma taumafaiga a tausi soifua mo le fa’aleleia atili o le soifua maloloina, ma fa’ailoa le agaga fa’afetai mo a tatou tausi soifua e le gata i lenei vaiaso, ‘a ‘o aso uma i le tausaga atoa.”
E pei ona ta’ua i le Poloa’iga Fa’alaua’itele, “O tausi soifua ua resitaraina i le Unaite Setete ma pe a ma le 190 tausia soifua resitara i Amerika Samoa, ua avea ma matata fa’alesoifua maloloina e sili ona tele i lo tatou atunu’u.”
E le gata i lea, “Talu ai o le loloto ma le lautele o lenei faiva fa’ale-tausi soifua e feagai ma tausiga ‘ese’ese e tula’i mai, ma mana’oga o Amerika Samoa i le tele o tulaga.”
Ua ta’ua foi i le poloa’iga fa’alaua’itele, “O le Asosi o Tausi Soifua o Amerika Samoa, e avea ma leo mo tausi soifua uma i le Teritori, o lo’o galulue e fa’ata’atia se ala fou mo se atunu’u soifua maloloina e fa’alagolago i le fa’ateleina o avanoa i auaunaga fa’alesoifua maloloina ma puipuiga.”
Ma e “talu ai o faiva fa’ale-tausi soifua o se vaega taua tele i le saogalemu ma le tulaga lelei o le tausiga o le tagata fa’agasegasea, ma le tagata e le gasegase.”
O lo’o ta’ua foi i le Poloaiga Fa’alaua’itele, ua avea lenei vaiaso ma vaiaso faapitoa e fa’atauaina ai Tausi Soifua, ona “o le mana’oga mo tausi soifua resitaraina, o le a sili at unai lo’o le mea na iai, ona o le tupu tele o le faitauaofa’i o le tatou Teritori, fa’atupuina o lu’itau tau soifua maloloina, o le fa’aauauina o le olaola o tekonalosi ma le fa’atupula’ia o auaunaga tau soifua maloloina i aiga.”

