Ads by Google Ads by Google

TALA O LE LALOLAGI


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

VAEGA TUPE $86,862 MO TINA MA FANAUITI POLOKALAMA DOH

 

Fa’aalia le agaga fiafia o le tamaitai Faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi ina ua ia molimauina fo’i le toina mai o le vaega tupe e $86,862. mo le polokalama mo le tautuaina lelei o Tina ma Fanauiti a le Matagaluega o le Soifua Maloloina a Amerika Samoa.

 

O lenei vaega tupe e toina mai lea e le Health Resources & Services  administration [HRSA] ma o se vaega o le Matagaluega a le US Health & Human Services [HHS].

 

“So’o se vaega tupe lava ua toina mai mo le fa’amoemoe e fa’aleleia ai le tautuaina o so’o se vaega lava o le mamalu lautele o Amerika Samoa ma ona galuega atina’e, e matua talia lava ma le fa’afetai. E le fa’aitiitia le aoga o nei foa’i, ona o lona aofai. Aua o mea laiti e tuufa’atasia ma fa’atuputeleina ai le galuega e aoga mo tagata o lo’o fa’atulaga mai e fa’aaoga i ai. O le fa’amalo fo’i e tuuina atu sa’o lava i le Pulega a le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma le tamaitai o Margeret Sesepasara ma lena itu o le aufaigaluega a le matagaluega.” O se tala lea mai le tamaitai Faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi a le Malo tele.

 

FA’AFETAIA MATUA O MUSKIANO FANOGA - KOVANA LEMANU & MEAALOFA TAUA

 

“E avatu le fa’afetai i ala fa’alaua’itele ina ia fa’afetaia le afioga le Kovana Sili o Amerika Samoa, Lemanu P.S. Mauga ma le Ofisa ina ua mafai ona latou talia se fanoga o le atali’i fa’atauva’a. Fa’afetai ua outou aumaia se fiafiaga tele i le olaga o lenei atalii.”

 

“O se tasi fo’i o lo ua ola ma se mana’oga fa’apitoa, peita’i ua outou le va’ai i lea itu, ae ua outou fa’ataga sona mana’oga sa ia momo’o i ai, ia lulu lima ma fa’atalofa ma le Kovana o Amerika Samoa, aua e naunau e fia avea ma se Kovana i le lumana’i.” O se fa’amatalaga tusia lea a le tina o Muskiano, Tilofia Apelu Moetala.

 

O le aso soifua o Muskiano Fanoga o Oketopa 20 ma ua a’oga o ia i le Manulele Elementary i Nuuuli, ma ua i ai nei o ia i le vasega 6. Ua aoaoina fa’apitoa o ia i le Polokalama o le Visual Impaired [Vl] o le Special Education.

 

Ua molimauina mai e le tina nisi o mea e va’aia e i la’ua e naunau iai le alii talavou. “E naunau o ia i masini fa’atekonolosi, e fiafia e fa’aaoga lana ipad na aumai e faia ai ana meaaoga ma e fa’alogoina lava lona talanoa ia Siri e faailoa i ai mea e fia mana’o e o’o i ai pe fia iloa fo’i.”

 

“E fiafia o ia e mafuta ma talanoa i tagata matutua o le matou aiga. E le o se tasi e tele pe taugata ni mea e mana’o ai, peita’i o lona aso fanau lenei, ua matua fa’ate’ia i ma’ua matua i lona mana’o. O se mana’o e le faigofie ona fa’ataunuu, pe ana te’ena lava le talosaga i le telefoni muamua na talia e le Ofisa o le Kovana Sili,” o se talatala lea a le tina. “Ou te fia iloa pe faapefea ona avea se tasi ma Kovana i se aso se tasi o lona olaga.”

 

“Sa le manatu mamafa i ai i ma’ua, na fa’apea o sana tala fiamalie. Peitai, mulimuli ane ua ma’ua iloa lelei, o sona fanoga moni o lo ua ia manatu iai. O le ala lea o le fa’afeso’ota’ia loa o le fesoasoani sili a le Kovana Sili, Tuimavave Tauapai Laupola mo se avanoa lava o le Kovana i le aso fanau o lenei tamaitiiti o Muskiano Fanoga Apelu Moetala.”

 

E ui o lenei tama o se tasi e ola ma mana’oga faapitoa, ae ua i ai fo’i ona mana’oga i mea lelei ma lea silisili. Ma e le faigata ia te ia ona tuu atoa lona mafaufau, lona malosi ma lona loto atoa, e taumafai ai ona fa’ataunuu.

 

“Ona o i ma’ua o ona matua, e ma te talitonu e mafaia e Muskiano ona fa’ataunuu nisi o ana miti, fa’afetai ua mafai ona e fa’atinoa se tasi o ana miti e le ausia e i ma’ua, lau afioga le Kovana Sili o Amerika Samoa. O lou taimi ua fa’amaumau, ma le taimi fo’i o lou ofisa mamalu, fa’afetai mai le ta’ele o ma’ua agaga.”

 

“O ai ea le tagata ua e manatu mai ai?,” se tala fa’aiu lea o le fe’au taua mai le susuga Korama ma Tilofia N. Apelu Moetala, matua o Muskiano Fanoga.

 

TAUMAFAI OFISA O TURISI MO ATINA’E I LE ATUNU’U

 

Ua tapena le Ofisa o Turisi e toe atina’e latou taumafaiga e toe fa’aleleia ai latou taumafaiga mo se atina’e manuia o le atunuu, ma ua amata mai i pesega poo “musika e tima’ia ai nisi e asiasi mai i Amerika Samoa, talia se taligamalo e fa’afiafiaina ai oe i le taimi atoa o lea e nofo ai.”

 

O le aso ananafi na amata ai ni pesega i le afiafi e fa’atautaia lea e le Ofisa o Turisi e fa’aautu lea i le  “Asiasi mai, auai i fa’afiafiaga uma ma ia fa’afiafiaina ai oe.”

 

Ua i ai nisi o galuega taulima o le a fa’atautaia i lea fo’i afiafi, o le a i ai fo’i ma mea tausami e aofia i le taligamalo lea ma ua fa’alauiloa fo’i nisi o tusitusiga ma ata e fia maimoaina e le mamalu o e asiasi mai, ina ia fa’aosofia ai le fia asiasi mai i o nisi mai fafo i le tatou atunuu.

 

O le susuga Tamiano Gurr o le pule o galuega fa’alauiloa poo maketi a le Turisi, ua ia fa’alauiloa atu musika uma o le a tapena mo le fa’afofoga ma fa’afiafia ai le vasega o e uma o lea auai fa’atasi ai.

 

Ua faatulaga fo’i lenei vaiaso ina ia fesoota’i atu ma le Tisa’s Tattoo Fest ina ia mafai ona avea lea fa’aaliga ma se tasi o mata’aga e mafai ona fa’atosina mai ai nisi e to’atele i le atunuu, ma aoga ai le taligamalo i e uma e asiasi mai.

 

Talu mai le taimi atoa o le Covid-19, e le’i toe i ai ni Meli Tetetele e asia le tatou teritori, ma o se tasi lava lea o alagatupe sa mafai ona aumaia i totonu o le atunuu e ala mai e asiasi mai i nei va’a tetele ma latou pasese e to’atele.

 

“Ole agaga tonu lena o lenei taumafaiga atoa, ia toe fa’alogo pe va’ai mai, fa’aosofia ai le toe fia fo’i mai e tafafao ma toe taliu atu i nofoaga o faigaluega ma nonofo mau ai i fafo, ae ua fa’afiafiaina fo’i o latou agaga i nei mea uma ua faia.” O se tala lea a Tamiano Gurr.