POU TIUTE A LEOLEO
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
MOLIA SE ALII 25 TAUSAGA INA UA MAUA AI FUALAAU FAASAINA (AISA)
O se fa’alavelave na tupu i le afiafi o Oketopa 14, 2024, na molia ai se alii e 25 tausaga ina ua maua ai ni vaega o fualaau faasaina (Aisa).
E tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, o lo’o ta’ua ai le fa’afeso’ota’ia e le Ofisa a Leoleo i Tafuna, se fesoasoani mai i le iunite a leoleo o lo’o mata’ituina fualaau faasaina, ona o ni aitema sa maua i le ua molia, e foliga mai o ni fualaau faasaina.
O nei aitema – lea sa tu’uina atu i a’ao o sui o le ‘Vice & Narcotics Unit’ (VNU) – na aofia ai se ‘straw’ lanu moli ua mae’a ona tipitipiina ma o lo’o iai ni tulaga e foliga mai o se vaega o fualaau faasaina (Aisa) ma se sikaleti ta’ai o lo’o iai totonu ni laula’au.
Na fa’ailoa atu e leoleo i sui o le VNU, ua aveina atu le ua molia, i le falemai mo le togafitia o se manu’a i lona muaulu.
Sa ta’ua e se tasi o sui malu o le malo na agai atu i Futiga ona o se valaau mo se fesoasoani ona o se gaoi, ina ua o latou taunu’u ma ni isi o sui malu o le malo, na o latou va’aia le taofiofi mai o le ua molia, e lona uso.
Ma na fa’ailoa atu ia i latou ina ua faia la latou su’esu’ega, le osofa’ia e le ua molia o le pasi a se tuaoi ma gaoia mai ai ni meatotino a le tuaoi.
Sa va’aia foi e sui malu o le malo le fula o le muaulu o le ua molia. Ma sa fa’amatalaina atu e le uso o le ua molia, le taumafai o le ua molia e sola ‘ese, ae na pa’u ma tau lona muaulu i le palapala.
Ina ua su’esu’eina e leoleo la’ei o le ua molia, sa maua ai tulaga uma na tu’uina atu i le iunite a le VNU mo a latou su’esu’ega, lea sa faia ai a latou su’esu’ega ma mafai ona fa’amaonia mai, e le gata ina o le Aisa sa i totonu o le ‘straw’ ae o le mariuana, lea sa maua i totonu o le sikaleti ta’ai.
I le mae’a ai o togafitiga a fomai i le ua molia, sa faapea loa ona ave atu sa’o o ia i le to’ese i Tafuna ma molia ai o ia i faitauga e lua o solitulafono, e aofia ai le umia fa’asolitulafono o se vaega o fualaau faasaina (Aisa) faapea ma le umia faasolitulafono o se vaega o fualaau faasaina o le Mariuana.
O nei solitulafono, o ni vaega o solitulafono mamafa, ma e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le va o le lima ma le 10 tausaga, po o se sala tupe i le va o le $5,000 ma le $20,000 po o faasalaga uma e lua.
E $5,000 se vaegatupe na faatulagaina e mafai ai ona tatalaina le ua molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.
LE FIAFIA TUAOI I LE MISA A SE ULUGALII
O le aso 25 o Oketopa, 2024 na maua ai e le Ofisa a Leoleo i Tafuna ia se vala’au mai i se tina e tusa ai ma se misa a se ulugalii e latou te tuaoi, e taunu’u atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, ua sola ‘ese le tamaloa ua molia.
(O le a le lomia e le Lali ia suafa o i latou na a’afia pe ua molia i lenei faalavelave, aua le puipuiga o le tina na a’afia ma fanau iti.)
O lo’o ua ta’ua i faamaumauga a le malo e faapea, ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa o latou talatalanoa ma le tina na valaau mai i le ofisa a leoleo, ma sa ta’ua e le tina le aveina e lona toalua o le tina sa a’afia i lona maota e sui ona la’ei ona ua su su uma.
Ina ua feiloa’i leoleo ma le tina sa a’afia, na faapea loa ona o latou aveina le tina i le ofisa a leoleo i Tafuna mo le fa’aauauina o a latou suesuega, ae sa faatonuina ia le to’alua a le tina na valaau i le ofisa a leoleo, ina ia malaga atu i le ofisa a leoleo ma aveina atu le alo a le tina na a’afia.
Sa faapea foi ona valaauina e le ofisa a leoleo ia le vaega a le EMS mo su’esu’ega ma togafitiga o le tina sa a’afia.
I le faamatalaga a le tina na a’afia sa ia ta’ua ai e faapea, na manava atu mai galuega sa ia vaaia le ta’atitia mai o ona lavalava i fafo o le fale ma sona talitonuga, sa tu’u ai iina e lona to’alua (lea ua molia).
Na faatonuina e le tina na a’afa ia lona alo (atalii) e fesoasoani atu ia te ia i le aoina o ona lavalava, ae sau lona to’alua ma fesiligia o ia (tina) pe sa ia faatauina sana (le ua molia) sikaleti. O lea na tali atu ai le tina e na te le’i faatauina ni sikaleti ona e leai sana tupe.
Ae le fiafia ai le ua molia ma ia tago i se salu fale ma sasa ai le tina, lea na fula ai lona ulu. Ma sa ta’ua e le tina, le oso atu o lona alo ma taumafai e taofi le gaioiga a lona toalua.
Sa ta’ua foi e le tina le toe alu atu o lona to’alua ma se laupapa (2x4) a’o fai lana ta ga lavalava ma sasa ai ona vae. Ma na faapea foi ona toe oso atu lona alo ma fesoasoani ia te ia.
Ae peitai, sa fai atu le ua molia, o le a ia fa’aaogaina se naifi e fa’ao’o ai ni manu’a ia te ia (tina). Ma sa ta’ua e le tina na a’afia lona fefe tele ona e le o se taimi muamua lea ua sauaina ai o ia e lona toalua.
Ma o lea na faatonuina ai e le tina na a’afia ia lona alo, e alu e ta’u i le peresetene o le latou lotu ma lona faletua, le mea o tupu ma ua manaomia se fesoasoani.
Sa fa’ailoa atu foi e le tina na a’afia i leoleo, le lokaina muamua foi o lona toalua (lea ua molia), ona o le sauaina muamua o ia.
Na fa’atalanoaina foi e leoleo ia se molimau lea sa ia faamatalaina le tatagi o le telefoni a lona toalua a’o la agai atu i se polokalama faalelotu, ma ina ua tali ina le telefoni, o le alo o le tina na a’afia, o lo’o talosagaina mai le fia piki ina o lona tina. Ma sa faapea ona o la agai atu ma piki mai le tina na aafia ma o latou agai atu i le falesa. O iina sa faamatalaina ai e le tina na a’afia ia te ia (molimau) le mea sa tupu.
Ma o iina na valaau ai loa e le to’alua a le molimau ia leoleo, mo se fesoasoani. Sa ta’ua foi e le molimau e faapea, e le o se taimi muamua lea ua tupu ai se faalavelave faapea i le va o le ulugalii.
Sa faamatalaina foi e seisi molimau lona va’aia o sasa e le ua molia ia le tina na a’afia i salu lima ma laupapa. Ma sa ia ta’ua e faapea, o se tulaga tupu so’o i totonu o lenei aiga. Ma na faamatala e lenei molimau mea uma sa tupu i lea aso, ma le sauaina e le ua molia, o le tina i se salu tu ma se laupapa (2x4).
Ae ina ua ia (molimau) taumafai e taofi le ua molia, na palauvale atu le ua molia, ia te ia (molimau).
Sa tu’uina atu loa le tina na a’afia faapea lona alo i lalo o le puipuiga a le vaega o le Social Services, a’o tau saili pea e leoleo le tama o le aiga.
Ina ua mauaina o ia, na faapea loa ona lokaina o ia ma molia i le Fa’ao’olima i lona tulaga e lua, faapea ma le Faatupu vevesi i totonu o le aiga (sauaga i totonu o le aiga).
O le moliaga o le Fa’ao’olima, o se vaega ‘D’ o solitulafono mamafa, ma e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i tausaga e lima, po o se sala tupe e $5,000 po o faasalaga uma e lua.
O le moliaga o le Faatupu vevesi, o se vaega ‘C’ o soligatulafono mama, e mafai ona faafalepuipui ai i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.
E $50,000 se vaegatupe na faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia, e faatalitali ai ona faamasinoga.