Ads by Google Ads by Google

POU TIUTE A LEOLEO


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MOLIA SE TAMALOA I LE O’O O LONA LIMA I LONA TO’ALUA INA UA FIU E FAI IAI E SOIA LE PISA

O le aoauli o le aso 24 o Aperila, 2025, na o’o atu ai se tina loto mafatia i le Ofisa a Leoleo, e faila sana ripoti e faasaga i lona to’alua, se alii Fiti e 26 tausaga le matua.  E tusa ai ma le riposte a lenei tina, na sauaina o ia pe lona to’alua, i luma o le la fanau laiti e to’alua.

[Ua le lomia igoa o i latou na a’afia i lenei fa’alavelave, ona o le puipuiga o le fanau iti.]

Ina ua o’o atu le tina na a’afia i le ofisa o leoleo, sa molimauina e leoleo ia le fula o lona mata tauagavale ma le ma’iloga o le lima o se tagata i lona alafau tauagavale.  

Sa fesiligia e leoleo ia le tina, pe manaomia se togafitiga o ona manu’a, ae sa tete’eina e le tina.

E tusa ai ma le fa’amatalaga a le tina na a’afia, sa fai se la taugaupu ma lona to’alua, po o le ua molia, ona ua fa’aaoga e lona to’alua ia lana taavale, ae e fa’asa.  

Ina ua alu le na molia ma le ta’avale, sa faapea ona fa’afeso’ota’i e le tina na a’afia ia le ofisa a leoleo mo ripotia ai le leai o sana taavale, ae toe fo’i atu loa lona to’alua ma le taavale.

O le taugaupu a le tina na a’afia ma le na molia e tusa ai ma le ta’avale, sa i’u ai lava ina po e le tamaloa (po o le ua molia) ia le foliga o le tina na a’afia, ae sa faapea ona toe po mai e le fafine le na molia.  Ae sa ta’ua e le tina lona salamo ai i lana gaioiga ona e le masani ona ia fa’ao’o se tiga i seisi tagata.

Sa ta’ua foi e le tina na a’afia e faapea, o le taimi lea na tu’i ai lona mata e lona to’alua, po o le na molia, o le taimi lea o lo’o  ia si’i ina ai le la pepe e tasi le tausaga.  O iina na savali atu ai loa le tina na a’afia, i lana ta’avale, ma fa’asasa’o atu loa i le ofisa a leoleo.

Na ripotia foi e le tina na a’afia e faapea, e le o se taimi muamua lenei ua tupu ai se fa’afitauli faapenei i le la aiga.  Ma o le tausaga na te’a, sa faila ai le la tete’a, ae ua toeititi atoa le tausaga – o lea lava e la te nonofo faatasi ma le na molia, i le fale e tasi.

E fa’avalu ona tupu nei ituaiga faalavelave i lo la va, e pei ona ta’ua e le tina na a’afia, ae o lona fefe i se tulaga e o’o i si ana fanau, na mafua ai ona ia le ripotia ia lea tulaga.

Sa fesiligia e leoleo ia le tina na a’afia, po o fea o iai lona to’alua, ma na fa’asino iai e le tina na a’afia, ia lo latou fale.  Sa faapea loa ona agai atu iai leoleo i le fale, ma aumai fa’apagota ia le na molia, ma momoli atu i le ofisa a leoleo i Fagatogo mo le fa’aauauina o a latou su’esu’ega.

I le fa’amatalaga tusia a le na molia, sa ia faamatalaina ai e faapea, na alu e fa’afuga lona ao, ae ina ua toe fo’i atu sa amata ona talanoa atu lona to’alua (le tina na a’afia) ia te ia, e tusa ai ma mea sa tutupu i le aso ua tuanai.  

Ae na ia savali sa’o i le umukuka e va’ai lana fanau o lo’o fai le latou mea’ai o le afiafi, ma na mulimuli atu lona to’alua (le tina na a’afia), ia te ia.

Sa ta’ua e le na molia, lona nofo i lalo i le laulau ma si’i lona atalii, ae fa’aauau ona tu’ua’ia o ia e lona to’alua (le tina na a’afia), ma fai atu isi faamatalaga ia te ia.  Ma sa ia fai atu iai, e soia le pisa, ae peitai, na fa’aauau ona fai atu fa’amatalaga fa’atiga loto a lona to’alua (le na molia).

Ma na ia taumafai e tu i luga, ae poloka atu o ia e lona to’alua (le tina na a’afia), ma ia u’una’ia ese ai o ia ma po ona foliga, ma manu’a ai lona mata tauagavale.  Ma o iina na tula’i ai lona to’alua (le tina na a’afia) ma alu ‘ese atu.  Ae le’i umi, ae taunu’u atu leoleo.

Na aveina loa le na molia, i le to’ese i Tafuna e fa’atalitali ai lona faamasinoga.  Ae o ona moliaga, na aofia ai le Faatupu vevesi i totonu o lona aiga ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.

O le moliaga o le fa’atupu vevesi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

O le moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $1,000 se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

15 MOLIAGA O SE TAMALOA E AOFIA AI LE FA’AMALOSIA O LONA AFAFINE MA LONA ‘NIECE’

Sa te’ena e le Faamasinoga Faaleitumalo ia se talosaga, mo le totogia o se vaegatupe, e tatalaina ai se tamaloa e 49 tausaga le matua, o lo’o tu’ua’ia i lona fa’amalosia o sona alo tamaitai, faapea sona ‘niece’.

Ua le lomia e le Samoa News/Lali ia suafa o le na molia ma i latou na a’afia i lenei mataupu, aua le puipuiga o tamaitai na a’afia. 

Ae e 15 moliaga ua faia faasaga i le na molia, e aofia faitauga e fa o le faia o uiga faasotoma, o feusua’iga ma tagata o lona lava aiga (toto), o moliaga e lima i lona faia o se gaioiga e a’afia ai le saogalemu o fanau, faapea le faitauga e tasi o le faamalosi teine.

O lo’o ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga e faapea, o tamaitai ua a’afia i lenei mataupu, e tausoga i la’ua ma e ta’i 15 tausaga o la soifua. 

Ma ua ta’ua foi i faamaumauga a le faamasinoga, le tupu muamua o lenei fa’alavelave, i le afafine moni a le na molia, ia Ianuari o lenei tausaga, a’o moe le afafine, ae alu atu le na molia ma tagotago atu ia te ia, ma i’u ai lava ina ona fa’amalosia lona afafine.

E fa’alua ona tupu lenei tulaga i le va o le na molia ma lona afafine, e ui ina sa taumafai le na a’afia, e tulei ese ia le na molia, ae peitai, sa le’i faamanuiaina ana taumafaiga.

Ina ua tupu fa’alua lenei faalavelave, sa faapea ona faamatala e le teineititi (afafine) i lona ‘uncle’ ma faapea ona talanoa atu ai le ‘uncle’ i le na molia.  Ma o lo’o ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga, le tagi o le na molia ma fa’ato’ese i lana gaioiga sa faia.

Ae peitai, i le aso 24 o Aperila, 2025, na toe tupu mai ai seisi fa’alavelave, ina ua toe taumafai foi le na molia, e toe tagotago ma le fa’aletatau, i lona afafine.  Ma na faapea ona tu i luga le teineititi ma savali i le nofoaga na moe ai lona tuagane.  Ae o le aso na soso’o ai, sa ia faamatalaina le mea sa tupu i lona ‘aunty’.

Ina ua faatalanoaina e leoleo ia le afafine, sa ia faamatalaina le tupu foi o le tulaga e tasi, i lona tausoga tamaitai.

O le tausoga a le afafine o le na molia, o le afafine a lona (le na molia) uso ma sa faamatalaina e le tausoga tamaitai, i lona ‘uncle’ ia mea sa tutupu.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le na molia, sa ia fa’amaonia le ripoti i ana gaioiga sa faia.

TAGI A LE TINA E FA’ASAGA I LANA PA’AGA ONA O LE SAUA

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le vaveao o le aso 19 o Aperila, 2025, sa faapea ona o’o atu ai se tina loto mafatia i le Ofisa a Leoleo i Tafuna ma talosagaina se fesoasoani, ina ia ave’ese lana pa’aga mai le latou fale.

Ua le lomia e le Samoa News/Le Lali ia suafa o le na molia faapea i latou na a’afia i lenei mataupu, aua le puipuiga o fanau iti.

I le fa’atalanoaga a leoleo ma le tina na a’afia, sa ia faamatalaina ai i leoleo, le iai o se fe’ese’esea’iga i le va o ia ma lana pa’aga (le na molia), ona o le la tama teine matua, lea sa mana’o e alu e nonofo ma lana uo tama.

Ma sa ta’ua e le tina na a’afia, e le o se taimi muamua lea ua tupu ai se tulaga faapea, i lo la va, ma ua lelava.  Sa ia ta’ua foi e faapea, o so’o se taimi lava e tupu ai se fe’ese’esea’iga i lo la va, e amata ona tau’ai solo ma faaleaga, e le na molia, ia meatotino i totonu o le la potu.

Na iai foi se aso sa tago ai le na molia, i se naifi ma fa’alala atu ia te ia (tina na a’afia) ma fai atu, o le a ia fa’auma latou uma (e fa’atatau i le tina na a’afia ma le fanau).

Sa toe ta’ua e le tina na a’afia ia le tupu so’o o nei fa’alavelave i totonu o le latou aiga ma ua mana’o e ave’ese lana pa’aga (le na molia) mai lo latou fale, ae e le’i tupu se tulaga sili atu ona leaga.

Na faapea loa ona agai atu leoleo i le fale sa tupu ai le fa’alavelave ma aumaia le na molia, i le ofisa, mo le fa’atalanoaina.  Ae peitai, sa musu le na molia, e faia sana faamatalaga.  Ma o lea na ave ai loa o ia i le to’ese i Tafuna, e faatalitali ai lona faamasinoga.

O moliaga ua failaina, e fa’asaga i le na molia, na aofia ai le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu faapea ma le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga.  O nei moliaga, o ni vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ta’i 15 aso, po o sala tupe e ta’i $300; po o faasalaga uma e lua.

E leai se tupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai i tua le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.