Le pasia e le Senate ia le Faatonusili o Paka ma Malaeta’alo a le malo
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
I le palotaina o Faatonusili fou i totonu o le Maota o le Senate, ua mae’a ona iloiloina, e manaomia e se Faatonusili ia ni palota e 10 ina ia mafai ona pasia ai. Ae peitai, i le palotaina o le susuga ia Tapusalaia Maneafaiga, e avea ma Faatonusili o Paka ma Malae Ta’alo i le aso Gafua na se’i mavae atu, sa na’o le 9 ana palota na mafai ona ausia, 9-7.
I le fa’afeiloaiga a Maneafaiga i le amataga o le iloiloga, na ia fa’alauiloa atu ai i Afioga I Senatoa lona afioaga o Alofau ma ua atoa le 22 tausaga o galue i pisinisi tua.
Na fa’aleoina e Maneafaiga lona agaga fa’afetai i le Afioga i le Kovana ma le Lutena Kovana mo le avanoa e tautua ai i le malo. Ma i sona talitonuga, ua ia te ia le poto ma le tomai, ma afai ae ia maua le avanoa, o le a ia tautuaina tagata o Amerika Samoa, i le alofa ma le loto atoa.
Sa fa’aalia e le Peresetene o le Senate, le Afioga Tuaolo Manaia Fruean lona agaga fa’afetai i le saunoaga amata a le sui fa’aolioli ma sa ia ta’ua le fa’ailoa mai i le saunoaga a Maneafaiga le ituaiga taitai o lo’o manaomia, e siitia le tulaga o le Matagaluega o Paka ma Malae Ta’alo a le malo.
I le saunoaga le afioga Togiola T.A. Tulafono, sa ia saunoa ai e faapea, i sana fa’afofoga i le saunoaga a Maneafaiga, e foliga mai o ia o se faifeau, ma ia fesiligia ai le molimau, po o iai sona tofi faifeau.
Na tali mai Maneafaiga i le ioe ma ia fa’ailoa mai le tatalaina o ana pisinisi i totonu o le teritori, i le va o le 2002 ma le 2016, ae sa ia lagonaina le valaau a le Atua e toe fo’i i le aoga fa’afaifeau. Ma e tolu tausaga na malaga atu ai i atunu’u i fafo e auai i se Kolisi Tusi Paia. Ina ua mae’a lona fa’au’uga, sa faapaiaina o ia e avea ma faifea o le Ekalesia Papatiso, ae e le’i toe taliu mai i Amerika Samoa i le 2022.
Sa molimau foi Maneafaiga i le taimi nei, e le o iai se ekalesia o ia tausia, ae i sona lagona, o le filifiliga o ia e le Afioga i le Kovana ia Pula mo lenei tofiga, o se vala’auga lea mai i le Atua, o le malo ma tagata o Amerika Samoa.
Na faapea ona fesiligia e Togiola ia Maneafaiga, pe ua ia asia paka a le atunu’u. Sa tali mai Maneafaiga, ua mae’a ona ia asia uma paka eseese ma ua mae’a foi ona ia fa’amaumauina vaega o lo’o mana’omia ona fa’aleleia.
Sa ia ta’ua le paka i Amanave ma lona tulaga fa’aletonu o iai, ona o le mamao ese ma o lo’o tele se galuega o lo’o manaomia ona faia e toe faaleleia ai. Ma le paka i Onesosopo lea ua mae’a ona fa’ata’atia e le Faigamalo na se’i mavae atu, ia se ata mo le fausia ai o se ‘football stadium’ lea ua faamoemoe e amataina lea galueg ai le lua pe tolu masina o i luma.
Na saunoa foi Maneafaiga le ave o lana faamuamua i le fausiaina o se malae ta’alo mo fanau iti i paka uma, e amata mai i Onesosopo, Pago Pago, Fagatogo, Faga’alu se’ia o’o mai i le Paka Liona, i le masina fou.
Sa saunoa le Afioga Togiola i le na’o le tasi lava le paka mo le mamalu o le atunu’u o lo’o nonofo i le itu i Sasa’e o le motu, mai Pago Pago se’ia o’o mai i Onenoa, o le paka i Onesosopo. Lea foi o lo’o fa’aaoga e le aoga maualuga a Fagaitua e toleni ai a latou ‘au ta’a’alo mo ta’aloga fa’alea’oga.
Ae peitai, o lo’o fa’aaoga le afa o le malae e nisi o kamupani e tu’u ai a latou koneteina ma masini tetele. Ma ia fesiligia ai Maneafaiga po o iai ni ana fuafuaga mo le fa’aavanoaina o lea eria.
Sa tali le molimau, ua mae’a ona ia fa’ao’oina atu se fa’aaliga aloa’ia, i pisinisi uma o iai a latou koneteina ma masini i le paka, ina ia ave’ese uma a latou meatotino ma i le paka, ma o le a tatalaina le paka mo le fa’aaogaina e tagata o le atunu’u, mo tafaoga, ae le la’u atu iai a latou lapisi. O lea tulaga ua faia foi i paka uma o le motu e aofia ai ma le paka Liona.
Sa saunoa Togiola i le manaomia e aiga mai i le itu i Sasa’e, o ni paka e mafai ona tafafao ma malolo ai ma ia fautuaina ai le sailiga o se fanau e latalata i Amouli ma Auasi, e mafai ona fa’aaoga. Sa ia ta’ua foi le manaomia o se mea e mafai ona ta’a’alo ai fanau iti, e pei ona iai paka mo le itu i Sisifo o le motu.
Na fesiligia e le Afioga i le Senatoa ia Magalei Logovi’i ia le tupe fa’agaaga mo le fausiaina o le poloketi i Onesosopo, lea na fa’aalia e Maneafaiga, o le $3.4 miliona o tupe feterale mai i le Ofisa o Fanua Vai Faasaoina, ua mae’a ona fa’aagaga mo lea poloketi, e pei ona sa faatulagaina e le Faigamalo ua mavae atu.
Sa saunoa Magalei, o le ulua’i taimi lea ua ia fa’alogo ai i lea poloketi, ona e le o ta’ua i totonu o le tala o le tupe o le Tupe Tausaga 2024-2025. Ma sa ia fautuaina ia Maneafaiga ina ia fa’ao’oina atu fa’amaumauga e fa’amaonia muamua le iai o le tupe, ae e le’i fa’ao’oina atu fuafuaga mo lenei galuega, i le Fono.
Na faapea ona saunoa le afioga i le Senatoa o le Tualauta, i le tele o fuafuaga sa fa’aleoina e le Faatonusili o Faatoaga o le Faigamalo tuai, mo se pa povi i Upolu ma Manu’a, e faatupeina e le malo feterale, ae leai se fuafuaga na tino mai.
Sa fesiligia e le Afioga i le Senatoa ia Tuana’itau M.P. Togiola, o se tasi na avea ma pule o le Ofisa o Tupe a le Ofisa o Paka ma Malae Ta’alo a le malo, mo le 17 tausaga, po o Maneafaiga lea e ana le taxi stands, o lo’o i Fagaima, e pei ona ta’ua i tala’aga o lona soifuaga.
Na fa’amanino mai e le molimau, o lana pa’aga faipisinisi, le susuga ia Aufata Fonoti, le alo o le afioga i le Senatoa malolo, ia Fonoti Tafa’ifa Aufata, e ana le pisinisi.
Sa saunoa Tuana’itau i sona malamalamaga, i se tulafono na sainia a’o kovana le Afioga ia Lolo Moliga, e fa’asa ai ia Faatonusili o le malo, ona pulea ni pisinisi tua.
Na toe taumafai Maneafaiga e faamalamalama mai, o Aufata le pule o le pisinisi, ae o ia o se lagolago, semanu e le auai mai i le iloiloga, i lea aso.
Ae na saunoa Tuana’itau, ua iai nisi o tagata faigaluega o le Ofisa o Paka ma Malae Ta’alo a le malo, ua fa’ao’o atu ni a latou fa’asea, e faapea, o lo’o iai se fuafuaga a le Faatonusili le tumau, e ave’ese i latou, ae sui atu ai ‘tagata’ a Maneafaiga.
Sa faamanino e le Faatonusili le tumau e faapea, e na o le tasi lava le tagata faigaluega o iai nei i totonu o le latou ofisa, i sona talitonuga, ua tatau ona si’i atu i seisi ofisa, e talafeagai ma lona agava’a o lo’o iai. Ae e leai sana fuafuaga e sui ni tagata faigaluega.
O le toe fesili a Tuanaitau mo Maneafaiga, o le fia malamalama i sana fuafuaga, pe afai ae pasia le avea o ia ma Faatonusili, ae maua sona nu’u.
Na tali Maneafaiga, o le a ia mulimuli i le fa’atonuga a le Atua, ae o le taimi nei, i lona lagona, o lo’o mana’o le Atua e na te tautua i le malo ma tagata o Amerika Samoa, i le avea ma Faatonusili o le Matagaluega o Paka ma Malae Ta’alo a le malo.
I le avanoa a le Afioga i le Senatoa ia Olo Uluao Letuli, na ia fesiligia ai le $3.4 miliona lea ua fa’atulagaina mo le poloketi o le malae ta’alo i Onesosopo, pe moni, o le $435,136, lea e ta’ua i le ripoti o galuega o le kuata lona fa, e le’i totogia ia Mark Lively, le tusiata o le poloketi.
Sa fa’amaonia e Maneafaiga lea ripoti ma ua mae’a ona o la feiloai ma Lively i le lua vaiaso talu ai, ma ua faapea ona faatonuina le Ofisa o Tupe e totogi le pili a Lively e mafai ai ona fa’agasolo le galuega.
Na saunoa Olo e foliga mai o lo’o a’afia Lively i le tele o galuega a le malo, ma o sona atugaluga, ona o le tele o le pili lea o le a totogi, ae e le’i amataina se galuega.
Sa ia saunoa foi e tusa ai ma se Tia Seu Lupe i Tafuna, lea o lo’o i le lisi o Paka Faasao a le Teritori, ma ua mae’a ona faatulagaina se vaegatupe e $150,000 mo le tausiga, ae e le o mautinoa lona faatupeina.
Na saunoa Maneafaiga, e na te le malamalama pe aisea ua ta’ua ai le le mautinoa o le tulaga o lea galuega, ma ia faamaonia le $150,000 lea ua mae’a ona fa’aagaga mo le toe faaleleia o le Paka Fa’asao lea o lo’o i Ottoville.
I le avanoa a le Afioga i le Senatoa ia Levu V. Iosia, na ia fesiligia ai kamupani leoleo po lea o lo’o konakarate ma le malo, e leoleoina ia paka faasao ma sa ia fa’aalia lona atugalu, i le tele o tagata o lo’o fa’aaogaina nei nofoaga mo a latou pati i le po, ma ia fautuaina ai le tatau i leoleo po ona puipuia malu nei nofoaga.
Sa faapea foi ona saunoa le Afioga i le Senatoa ia Fano Shimasaki, i le tele o taavale o lo’o va’aia o tu tu i le Paka i Faga’alu i le leva o le po ma vaveao.
Na saunoa Maneafaiga, i sona malamalma’aga, o konakarate uma ia sa iai mo leoleo po e leoleoina ia paka, ua mae’a uma ia konakarate ma o le taimi nei, ua le o toe iai ni leoleo po i paka.
I le saunoaga a le Afioga i le Senatoa ia Ponausuia L. Ponausuia, e tusa ai ma le tala’aga o le agava’a o Maneafaiga, e pei ona ta’ua i totonu o le tala’aga, sa ia fesiligia ai pe ua tonu ma sa’o le tofiga lea o le a tu’uina iai Maneafaiga. E pei ona sa ia saunoa, o le tele o lona agava’a faigaluega, o tulaga i taumafa ma le gaseseina o taumafa. Ae le gata i lea, e foliga mai na si’i sa’o mai fa’amatalaga o lona tala’aga mai i seisi mea.
Sa fa’amamafa e Ponausuia le le faapea mai ua le agava’a le molimau i lana galuega, ae sa ia faamamafaina le tau ao le faamaoni, aua o lo’o finagalo le Senate e fa’agaioi le malo, ae faamoemoe i le amiotonu o tulaga o lo’o aveina atu.
Na folafola mai e Maneafaiga le moni ma faamaoni o tulaga uma ua tusia i totonu o lona tala’aga ma ua ia tu’uto e auauna i le malo ma tagata o Amerika Samoa, i lona malosi atoa, faatasi ma le fesoasoani mai o le Atua.
TALA’AGA
E tusa ai ma le Faavae a Amerika Samoa, o sui filifilia e mana’omia ona fa’amaonia pe pasia e ala i se palota silia mai i maota e lua, ona mafai lea ona avea ma ulu o matagaluega o le kapeneta.
Ae a le pasiaina mai e le Senate po o le Maota o Sui, o le a faapea ona le toe agava’a ai le sui filifilia e galue i totonu o lea ofisa. Ae peitai, e le taofia ai le toe fa’aulufaleina o le suafa o lea sui filifilia, e le Kovana, mo le tofiga lava e tasi, i le tauaofaiga e soso’o ai, a le fono faitulafono.
E le gata i lea, o lo’o ma’oti mai ai i le Faavae, le le mafai ona nofoia e se Faatonusili le tumau ia le tofiga ta’ita’i, i le silia ma le 90 aso.