Ads by Google Ads by Google

Fesiligia Lavea pe agava’a se tagata mai “Upolu” ona avea ma Su’etusi Sili


Faipule o le Itumalo o le Vaifanuatele ia Lavea Fatulegaee P. Mauga. [ata AF]
ausage@samoanews.com

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

Na talosagaina e le Faipule mai le Itumalo o le Vaifanuatele ia Lavea Fatulegaee P. Mauga le tatau lea ona toe silasila toto’a i le Tulafono, pe agava’a se tagata “mai Upolu” ona avea ma Su’etusi Sili a le malo o Amerika Samoa.

 

O le finagalo fa’aalia o le afioga i le ali’i Faipule ia Lavea, na tuuina atu lea i luma o le Maota o Sui i le aso Gafua o le vaiaso nei, i le mae’a ai lea ona tauaao e ta’ita’i o le Fono Faitulafono i le vaiaso na te’a nei o se tusi mai le Kovana Sili ia Lemanu P. S Mauga, e fa’ailoa ai lona tofia aloaia o le susuga a Tofa Sualauvi Su’a e avea ma Suetusi Sili o le malo o Amerika Samoa.

 

E le gata na fesiligia e Lavea lenei mataupu, ae na fesiligia fo’i e le afioga i le ali’i Senatoa ia Togiola T. A. Tulafono i le vaiaso na te’a nei lenei mataupu, ma ia talosagaina ai le Loia Fautua a le Fono Faitulafono e iloilo le Tulafono poo talafeagai tofiga mo le Su’etusi Sili.

 

I le taimi o folafolaga a le Maota o Sui i le aso Gafua na te’a nei, na tula’i ai Lavea ma talosaga i le Fofoga Fetalai o le Maota o Sui, le afioga Savali Talavou Ale mo se avanoa e toe silasila toto’a ai i le Tulafono, pe agava’a se tagata mai Upolu ona avea ma Su’etusi Sili mo le malo o Amerika Samoa.

 

Saunoa atili Lavea e faapea, o le ali’i lea ua filifilia e le Kovana e avea ma Su’etusi Sili a le malo, “o se tagatanu’u mai Upolu”. Sa ia taua fo’i e faapea, e leai se faailoga faapitoa (CPA) e agava’a ai ona avea lenei ali’i ma Su’etusi Sili a le malo. 

 

A o saunoa Lavea, na tula’i le afioga i le ali’i Faipule ia Vailoata E. Amituana’i ma faauilavea i le saunoaga a Lavea, ma ia fautuaina le Faipule mai Vaifanuatele ina ia faaeteete i saunoaga e lafo i totonu o le maota.

 

“E le tatau ona faia ni ituaiga saunoaga faapenei i totonu o le Maota o le atunu’u. E leai lava se isi o tatou e leai ni sootaga mai Upolu, e le tatau la ona faia nei ituaiga saunoaga,” o le fautuaga lea a Vailoata.

 

Na lagolago e Savali le finagalo o Vailoata ma ia fautuaina ai loa Lavea ina ia toe silasila lelei i ana saunoaga. Saunoa atili fo’i Savali e faapea, o lea ua silafia e le afioga a Lavea lenei mataupu a o lea e pogisa i ai le Maota ma afioga i Faipule.

 

Na toe saunoa Lavea e faapea, na mafua ona ia iloa lenei mataupu, ona ua pisapisao solo ai tagata i luga o upega o tafa’ilagi.

 

O le vaiaso na te’a nei na fesiligia ai e Togiola lenei mataupu i luma o le Senate. Na talosagaina e Togiola le Loia a le Fono e silasila toto’a i le Tulafono, poo agava’a le tofiaina o le Suetusi Sili a le malo.

 

O le tofiga o le Suetusi Sili na avanoa mai i le tausaga e 2014, ina ua faamalolo e le malo le Su’etusi Sili sa i ai i lea vaitaimi.

 

Na taua e Lemanu i lana tusi i taitai o le Fono Faitulafono i le vaiaso na te’a nei e faapea, o Tofa, o se tagata ua lava lona toma’i i lenei galuega, ua tele fo’i tausaga o ia umia le tofiga o le Su’etusi Sili lagolago mo le malo o Amerika Samoa.

 

Saunoa atili Lemanu i lana tusi i Ta’ita’i o le Fono e faapea, o Tofa o se tagata e sili ona faamaoni, ua tele fo’i tausaga o lana auaunaga mo le malo o Amerika Samoa. Ua tele fo’i lona silafia i galuega faa su’etusi talu tausaga e tele sa galue ai mo le malo ma kamupani tua.

 

E tusa ai o agava’a o Tofa e pei ona taua i lana tusi talosaga sa faaoo atu i luma o le Fono Faitulafono, o ia sa umia le tofiga o le Pulesili lagolago mo le malo i le Tusiga Igoa na faatoa mae’a atu i le tausaga na te’a nei. Sa avea o ia ma su’etusi sinia mo le kamupani a le McDonald’s, sa galue o se su’etusi mo le Pulega o le Eletise ma le Suavai a Amerika Samoa (ASPA), sa avea fo’i o ma su’etusi sinia mo le kamupani a le Haleck Enterprises faapea ai ma le kamupani a le TransPac. 

 

O le mae’a ai ona faaalia o finagalo o sui o le Senate ma le Maota o Sui e uiga i lenei mataupu, na toe tuuina atu ai e le afioga i le ali’i Kovana ia Lemanu sana tusi i Ta’ita’i o le Fono i le aso Lua na te’a nei, e fa’ailoa ai le toe aveesea mai o le filifiliga mo Tofa e avea ai ma Su’etusi Sili a le malo.

 

Na taua e Lemanu i lana tusi i Ta’ita’i o le Fono e faapea, “Ua ou toe tuuina mai i tua le tofiaina o Tofa e avea ma Su’etusi Sili a le malo mo le taimi nei, ae o le a fa’aauau pea ona galue o ia o le Su’etusi Sili lagolago i le Ofisa o le Su’etusi a le malo o Amerika Samoa, a o faatalitali ai le sailia o se tagata e tofia mo le tauaveina o lea tofiga taua a le malo.”

 

E i ai nisi o afioga i Faipule na fa’aalia i le Samoa News o latou finagalo e faatatau i lenei mataupu. 

 

Na taua e se tasi o Faipule e faapea, o le tofiga o le Su’etusi Sili e pei ona faataoto mai e le Tulafono, e mana’omia ai le tagata ua maua le faailoga o le CPA (Certified Public Accountant).

 

“Tusa lava poo a faailoga tetele o loo umia e le tagata, ae afai e le o ia o se CPA, e le tatau lava ona umia e lena tagata le tofiga o le Su’etusi Sili a le malo, e manino lava le Tulafono, e tatau fo’i ona mulimulita’i i ai,” o le saunoaga lea a le isi Faipule.

 

O lo o manino fo’i i le Tulafono, o le tagata na te umia le tulaga o le Su’etusi Sili, e le gata e tatau ona lava lona agava’a i tulaga o le vaavaaia ma le su’eina o tupe a le malo, ae tatau fo’i ona lava lona silafia i auala i le paketiina o tupe a le malo, faapea ai ma le tatau lea ona silafia le auala o lo o faafoe ai le malo.

 

E tatau foi i le tagata e avea ma Su’etusi Sili a le malo ona ia umia se Tusi Pasi mai soo se Setete o le malo tele. E tusa ai o le talaaga o le soifua galue ma le tomai o loo umia e Tofa, na te le o ausia le tele o vaega e pei ona faataoto mai e le Tulafono.

 

Fai mai le Tulafono, o le tagata e avea ma Su’etusi Sili a le malo, e tatau ona malamalama i ona tiute tauave. E tofia o ia e le Kovana ma faamaonia e le Fono Faitulafono. E 4 tausaga na te umia ai lea tofiga talu mai le aso na filifilia ai o ia e le Kovana. 

 

E pei ona maua i faamaumauga, e leai lava se tasi ua avea ma Su’etusi Sili mo Amerika Samoa mo le 8 tausaga, poo le sili atu fo’i.

 

O le Su’etusi Sili mulimuli lava sa tofia mo Amerika Samoa, o le susuga a Robert Dantini, lea na ia tauaveina le tofiga mai le tele o tausaga, ma tula’i ese ai ina ua mae’a lana konekarate i le 2014.

 

Na sosoo mai ai i tua o Dantini le susuga a George Webster ma ia tauaveina ai le tulaga mo ni nai masina, seia oo i le taimi na tuli faamalosi e se ai o ia e le faigamalo.

 

O le itula e 8:30 i le taeao ananafi na faatulaga e le Senate e faatino ai le latou iloiloga mo le susuga a Tofa, peita’i ua toe tolopo lea tofiga taua ona o nisi o fuafuaga.

 

A o faasolo ai iloiloga mo tofiga a le Kovana i luma o le Senate ma le Maotao Sui, o le vaiaso nei na taunu’u ai nisi o tofiga a le Kovana. O ia tofiga e aofia ai le avea o le susuga a Christian King e avea ma Faatonusili o le Ofisa o Pulega o Taulaga, filifilia le tofa a Talauega Dr. Samasoni Asaeli e avea ma Faatonusili o Aoga, atoa ai a le tofia o le Faletua ia Evelyn Lili’o Satele e avea ma Faatonusili o le Ofisa o Tagata Matutua.

 

O le mae’a ai o le iloiloga mo le faamaonia o le Faletua o Evelyn e avea ma Faatonusili o le TAOA, ma pasia ai loa o ia e Faipule i le palota e 16-1 i le aso Lua o le vaiaso nei, i le mae’a ai lea o se iloiloga sa fesiligia ai ona agava’a, lea na faatautaia e le Komiti o le Ofisa o Ttagata Matutua a le malo, i lalo o le taitaiga a le afioga i le alii faipoule ia Titiali’i Kitara Vaiau.