TEPA I LA TA MALO

SUI O AM. SAMOA I LE ULUA’I FONO I MATAUPU O FA’AMA’I MAI FAFO

 

Ua faamaonia mai e le Faatonusili o le Matagaluega o le Soifua Maloloina le avea o Sharmain Mageo e fai ma sui o Amerika Samoa i le ulua’i fonotaga e talanoaina ai auala e mataituina ai faama’i e ulufale mai isi atunuu i totonu o teritori ma isi atunuu o le Pasefika, “1st Forum on Public health surveillance and response in territories and countries.”

 

O Mageo o lo o faauluulu i ai le vaega e mataituina ituaiga faama’i nei a le Matagaluega o le Soifua Maloloina (Epidemiology and Laboratory Capacity Grant Program), o le mafuaaga lea ua filifilia ai o ia e fai ma sui o le atunuu i lea fonotaga.

 

Saunoa Motusa Tuileama Nua e faapea, o se avanoa lelei lenei e mafai ai ona auai le sui o le matagaluega ma le atunuu i lenei fonotaga, ina ia maua ai ni isi auala e faalautele ai la latou tautua i le atunuu faapea ai le malo.

 

O lenei fonotaga e tolu aso lona umi, ma o lo o usuia i le motu o La Reunion i Farani, ma o lo o aofia ai sui mai teritori o le Iunaite Setete, atumotu o le Pasefika atoa ai ma isi atunuu eseese o le lalolagi.

 

I le lata ai i le 20 tausaga talu ona avea Mageo ma foma’i lesitala, o le 8 ai lenei o tausaga talu ona galue i le vaega lenei e suesueina ai faama’i mai fafo.

 

MALAGA SUI MALO ASI FANUA I TONGA MA SAMOA

 

O le faia o se sailiiliga po o a ni auala e faaaoga i ai le fanua a le teritori o Amerika Samoa i totonu o le malo o Tonga ma Samoa, ina ia maua mai ai se isi alagatupe mo le malo, o le autu lea o le malaga a sui o le malo i le malo o Tonga i le taeao nei, ina ia faia ni suesuega ma feiloa’i fo’i ma sui o le malo o Tonga i le talanoaina lea o le mataupu e uiga i le fanua.

 

O le aumalaga o le a fai ma sui o le afioga i le kovana sili ia Lolo Matalasi Moliga i lenei malaga e aofia ai le tofa Le’i Sonny Thompson, le Faatonusili o le Matagaluega o Tagata Faigaluega a le malo; afioga Keniseli Lafaele le Faatonusili o le Matagaluega o Fefaatauaiga ma Alamanuia; ma Sione Kava le pule o le Ofisa o le Suauu a le malo.

 

O le taeao nei lea ua faamoemoe e malaga atu ai i Apia, ma pu’e ai loa le vaa mo le malaga atu i Tonga, ma faia ai loa se feiloaiga ma sui o le malo Tonga, ona toe taliu mai ai lea o le faigamalaga i le aso 25 Iuni, 2013 ma faamautu i Apia, e sauni ai mo le feiloaiga ma le Sui Palemia a le malo o Samoa, le afioga Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo i le aso 26 Iuni, mo le talanoaina fo’i o le mataupu e faatatau i le fanua a le malo i Samoa, a’o le’i toe taliu mai i le atunuu i le aso e soso’o ai.

 

I se faatalatalaganoaga ma le tofa Le’i e uiga i lenei mataupu, sa ia taua ai e faapea, o le sailia o ni isi auala e mafai ai ona faaaoga le fanua ae maua mai se vaega tupe mo le malo, o le autu tonu lea o le malaga atu i Tonga.

 

E ui e le’i mautu po o a ituaiga atina’e o lo o va’ava’ai le malo e talafeagai ona faaaoga i ai le fanua, peitai na saunoa le tofa Le’i, o ni isi o auala e mafai ona faaaoga i ai le fanua a le malo e aofia ai le lisi atu i se pisinisi po o ni isi lava fo’i ituaiga gaioiga faapea e mafai ai ona maua mai se tupe mo le malo.

 

O le ripoti i le tulaga o le malaga o le a tuufaatasia ma tuuina atu i le tofa Lolo, mo le faia i ai o lana faaiuga faai’u, a’o le’i fa’alauiloaina auala ua manatu e faaaoga i ai lea fanua a le malo i Tonga.

 

Na faamaonia mai e le tofa a Iulogologo Pereira le sui sooupu mo le alii kovana e faapea, o le malaga lenei ua faia ona o le silasila mamao o le alii kovana i auala e faaaoga i ai fanua a le malo o Tonga ma Samoa, ma o ni isi o vaega o le asiasiga e aofia ai le vaavaai lea i auala eseese e mafai ai ona faaaoga fanua nei a le malo.

 

O le fanua a le malo i Tonga na maua mai i le taimi o le faigamalo a Kovana AP. Lutali, ina ua sainia se maliliega ma le malo o Tonga i le 1986 mo le fesuia’iina o fanua i le va o malo e lua. O le fanua a Amerika Samoa o lo o i ai i le motu o Nukualofa ae o le fanua a Tonga i Amerika Samoa o lo o i ai i Tafuna, i tafatafa tonu lava o le Ofisa e Pulea Oloa a le malo Office of Procurement).

 

O aiaiga o le maliliega na sainia e Samoa ma Tonga mo ia fanua, e mafai ona faaaoga i atina’e tau i le tamaoaiga a malo e lua.

 

O le fanua a le malo o Tonga i Tafuna o lo o faaaoga i le taimi nei e faatau ai oloa taulima ma isi lava pisinisi a tagata Tonga, ae o le fanua a Amerika Samoa i Tonga e le i faaaogaina lava e oo mai i le taimi nei.

 

Ae mo le fanua i Samoa, o le fonotaga mulimuli faavaomalo i le va o Kovana Togiola Tulafono ma le Palemia a Samoa, susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi i le tausaga na tea nei, na sainia ai se maliliega mo le fesuiaiga o fanua i le va o malo e lua.

 

Na faailoa e Tuilaepa ia Togiola i lea fonotaga e faapea, o le taua o le i ai o fanua a se malo i totonu o le isi malo, e mafai ai ona fausia Ofisa poo atina’e e fesoasoani ai i lena malo, e pei o le fausia ai o Ofisa a le isi malo i totonu o le isi malo.

 

O le fanua a Amerika Samoa i Samoa e pei ona saunoa Tuilaepa, o le a i ai i luga o fanua a le malo i Vailima, le nofoaga maualuga toe malu le ea e maua ai, ae o le fanua a Samoa i Amerika Samoa o lo o i ai i Tafuna i le nofoaga o fanua Faasao a le malo.

 

FA’AILOA LOLO LU’ITAU O LO O FEAGAI MA LE MALO I LE ITU O AOAOGA

 

I se pepa o faamatalaga na tuuina mai i le sui sooupu mo le afioga i le kovana sili ia Lolo Matalasi Moliga, le tofa Iulogologo Pereira, na taua ai le faailoa lea e Lolo i luma o le fono a kovana o lo o usuia i Chicago lu’itau o lo o fetaia’i ma le tulaga o le aoaoina o fanau i Amerika Samoa, amata mai i vaega amata o le ECE, aoga tulaga muamua, aoga maualuluga faapea ai ma le kolisi tuufaatasi.

 

I le talanoaina ai o le mataupu e faaautu i le fesoota’i lea o vaega uma ina ia ausia tulaga i Kolisi, na faailoa ai e Lolo i le fonotaga e faapea, o le tulaga o lo o i ai le polokalame o le aoaoina o fanau i Amerika Samoa i le taimi nei, e le o matua mautu ai le faasauni atu o fanau aoga e laasia aoaoga i kolisi ma luga atu.

 

I faamaumauga mai le Matagaluega o Aoga e faatatau i le maualuluga o togi na ausia e fanau aoga mo le tausaga aoga 2010-2011, o lo o taua ai le aofaiga e 96% o fanau aoga e le ausia le ogatotonu o togi e tatau ai ona pasi, sei vagana ai le 4% o lo o ausia lea maualuga.

 

I le mataupu o le Matematika poo le Numera i le vaega 8, o lo o taua ai le aofa’i e 41% o fanau aoga na ausia le tulaga ogatotonu, ae i le tuu aofaiga o nei faamaumauga e aofia ai ma isi aoga i le malo tele, o le toa 94% o fanau aoga i Amerika Samoa e le ausia togi ogatotonu.

 

Na taua foi i lea pepa o faamatalaga e faapea, o faamaumauga sa mafai ona tuuina atu e le alii kovana i luma o lea fonotaga, sa mafai ona tutusa ma faamaumauga na tuuina atu e le Matagaluega o Aoga a le malo tele.

 

O le isi vaega o le fonotaga o le a sosoo ai nei, o le fetufaa’i lea i auala e mafai ai ona tuu faatasi le atunuu e unaia tulaga tau aoaoga mo fanau aoga.

 

O se tasi o itu o lo o sili ona mataina ai taumafaiga a le alii kovana, o lona matua lagolagoina o lea o le manatu lenei, a lelei ma mautu le aoaoina o fanau amata atu i vaega amata o le K-5 e oo atu i le vasega 12, o iina o le a mautu ma malosi ai le lumana’i o fanau i tulaga o aoaoga.