TALA MAI SAMOA
TA’UTINO PALEMIA E LE PALAAI LE H.R.P.P
Ua fa’alauiloa e le ali’i palemia o Samoa, o ia fo’i lea o le ta’ita’i o le vaega fa’aupu fai a le H.R.P.P o lo o ta’ita’ia le malo, e le palaai lana vaega fa’aupu fai e tali atu i le ripoti a le Su’etusi atoa ai ma le Komiti Fa’apalemene, lea o lo o taua ai faiga fa’asolitulafono ma le le alofa o lo o faia e ni isi o vaega o le malo. Ina ua fesiligia e tusitala le susuga Tuilaepa Lupesoliai Sa’ilele Malielegaoi i lana polokalame masani i le vaiaso na te’a nei, sa ia saunoa ai e fa’apea, e le faia e le kapeneta po o le palemia le tali e tusa ai o le ripoti, ae o le tiute tauave lena a fa’auluuluga o ofisa ta’itasi a le malo.
Saunoa le ali’i pelamia e fa’apea, ua mae’a ona fautuaina e le kapeneta fa’auluuluga o ofisa a le malo ina ia tapena a latou ripoti e tusa ai o le mataupu o lo o fesiligia ai le malo, peita’i sa latou talosagaina se isi taimi fa’aopoopo, e fa’amae’a aloaia ai a latou ripoti a o le i tu’uina atu i luma o le Palemene.
TALI FAILAUTUSI EFKS TU’UAIGA FA’ASAGA MAOTA IOANE VILIAMU
I le tali sa tu’uina mai e le Failautusi o le Ekalesia EFKS i Samoa, susuga Rev. Iutisone Salevao, sa ia teena ai tu’uaiga e fa’apea, o se fa’afitauli i le itu tau tupe lea ua mafua ai ona poloka le galuega mo le toe fa’afouina o le maota a le Ekalesia, le fale o Ioane Viliamu, e pei ona taua ai ni isi o ripoti sa fa’asalalau i totonu o le atunu’u i le vaiaso na te’a nei, atoa ai ma le tu’u fesili o ni isi o le Ekalesia i lenei mataupu. Saunoa Rev. Salevao e fa’apea, o lo o lava tupe a le Ekalesia o lo o i ai, pau le itu o lo o manaomia, o le fa’aaoga tatau lea o tupe i isi galuega tau atina’e a le Ekalesia, ae o lo o tumau pea le tau mo le toe fa’afouina o le galuega na pasia e le fonotaga a le Ekalesia e fa’atino ai le galuega, i le aofa’i e $3 miliona.
O le galuega e pei ona saunoa Rev. Salevao sa faamoemoe e mae’a ia Novema 2014, ae ona o le mamao o atunu’u o lo o oka mai ai isi vaega o le galuega, o se tasi lea o mafua’aga o le tuai teisi, e ui o lo o finau ni isi o le Ekalesia, ua sili atu tupe sa pasia mo le galuega i tupe ua alu e fa’afou ai le fale, peita’i na fa’amanino e le Failautusi, o le fa’aletonu ma le tuai o le galuega e pau i luga o le Ekalesia, ae ua mafua lea tulaga, o lo o naunau le Ekalesia i mea fau fale anagata mai Sigapoa ma Siamani, ina ia mautu ma umi ai le malosi o le fale.
TUILAEPA: E LEAI NI TERORISI E OO MAI I SAMOA
Ua teena e le Palemia ia Tuilaepa Lupesoliai Sa’ilele Malielegaoi tu’uaiga a le Ta’ita’i o le Tautua Samoa ia Palusalue Fa’apo II, o le a avea le tulafono lea ua i luma nei o le palemene e fa’aigoaina o le ‘Citizenship Investment Bill’ e avea ma auala e ofi mai ai tagata fa’atupu fa’alavelave ma latou fa’aleaga Samoa.
Saunoa Tuilaepa e fa’apea, e le o malamalama Palusalue i le aano moni o le tulafono, aua o gaioiga fo’i nei o lo o fai e isi atunu’u o le lalolagi, peita’i na saunoa Palusalue e fa’apea, o le mea lea ua taumafai le faigamalo e fai i Samoa, ua tupu i atunu’u e pei o Farani, Papua Niu Kini, o le tatala o le faitoto’a e ulufale atu ai tagata o isi atunu’u i totonu, ae avea ma auala e sao atu ai tagata faatupu faalavelave po o terorisi.
“E fa’apefea ona sao mai ni tagata terorisi i Samoa o se tama’i atunu’u”?, o le saunoaga lea a Tuilaepa. O le fa’afitauli i atunuu i sasa’e o lo o tetele ai faiga faaterorisi e pei ona saunoa le ali’i palemia, e sosoo eleele atunu’u uma, e faigofie ai fo’i ona ulufale tagata faatupu fa’alavelave mai isi atunu’u i totonu o atunu’u e pei ona taua e le ta’ita’i o le itu Agai, peita’i o Samoa, e va i vasa, se’iloga fo’i e maua le pasese o le tagata ona fa’atoa mafai lea ona malaga mai i Samoa.
fa’aliliu: AF
