TALA MAi SAMOA

MATA’ITU MA LE TOTO’A LE EBOLA

 

O lo o mata’itu ma le toto’a e le Matagaluega o le Soifua Maloloina ia lipoti lata mai o le faama’i oti o le Ebola lea ua amata nei ona sosolo i totonu o Amerika. Na faaalia e le faatonu aoao o le matagaluega, le afioga Leausa Toleafoa Dr. Take Naseri e faapea, e ui ua i ai lipoti e faapea ua pesia se tasi i Perth, Ausetalia, e lei faamaonia lea lipoti. Peitai na ia faailoa, o lo o tutu’a’ai pea le matagaluega i le mataituina o le ono oo mai o lea faama’i matautia i Samoa.

 

Fai mai a ia, sa mataitu e le matagaluega ia sui usufono mai le konetineta o Aferika sa auai mai i le fono a atumotu laiti tau atia’e o le lalolagi lea sa faia mai i Samoa i le masina ua tuanai, ma o lo o faaauau pea ona faatinoina ia gaioiga ao mataitu ma le totoa le faama’i o le Ebola. Na faamalamalama e Leausa, i taimi faapenei, e taua tele le i ai o ni nofoaga e faamautu ai i latou ua masalomia ua maua i lea faama’i i malae vaalele ma uafu. “A taunuu mai se tagata i le malae vaalele i Faleolo e masalomia o lo o aafia i auga o lea faamai, ona tuu lea o lea tagata i le nofoaga faapitoa ua saunia ina ia aveese mai ai ma i si tagata sa latou malaga mai, ona auina atu ai loa lea o ia i le falemai i Faleolo,” o a Leausa lea.

 

“E pesia loa le tagata i le siama o le Ebola, a tele le taimi e soifua ai o le pe a ma le valu itula.” Na ia faaalia, o le puipuiga sili mo tagata o Samoa, o le aoaoina lea i auga o lea faama’i ina ia nofo silafia, ona o se faama’i pipisi tele.

 

Na saunoa Leausa, o le tulaga lelei ua i ai nei ua leai ni malaga tuusao a le Polenisia i Amerika. Peitai, o lo o i ai pea i si kamupani vaalele o lo o uia Amerika ma agai mai ai i Samoa. E le gata i lea, o le vava lalata o Samoa ma Amerika Samoa lea foi na pepesi mai ai varasi o le faama’i o le Chikungunya. “O le fautuaga lelei lava, o le aua nei faia ni tulaga e ono pesia ai se isi i le Ebola e pei o le fautuaga na talia e le au lakapi taitoafitu a le atunuu lea sa tuu e malaga atu e auai i se taamilosaga sa faia i Kenya i Aferika.

 

LAVEA SE TAMAITITI I SE LOLI I VAIMOSO

 

Ua lipotia mai le faatoa malamalama ai o se tamaititi talu ona lavea o ia i se faalavelave tau taavale i le aso Lua o le vaiaso nei. Na lipotia mai e faapea, o lea faalavelave na tulai mai i le magafa i Vaimoso ao sopoia e lea tamaititi ma nisi tamaiti le auala agai atu i le itu o lo o i ai le malumalu EFKS i Vaimoso, ina ua lanu meamata ia moli i le fetaulaiga o ala. Peitai o se loli na malaga mai i le itu i sisifo agai i le taulaga sa le mafai ona vave taofi ma sa faapea ona taia ai lea tamaititi toe alu i luga o ona vae ia pa’u i le pito i tua o le loli.

 

Sa auina faanatinati atu lea tamaititi i le falemai e se taavale laititi lau pasese sa ui ane i lea magaala i le taimi o le faalavelave, ma faapea ona faataotolia ai o ia i le potu o gasegase tigaina. E lei tu le loli na lavea ai lea alualutoto ae na alu sa’o lava i le Ofisa o Leoleo ma lipoti i ai le faalavelave na tupu. O lo o taofia nei e leoleo le ave taavale o le loli e talia ai lona faamasinoga ma ua molia o ia i le ave taavale faatamala.

 

PEPA AVA PEPELO

 

O lo o suesueina nei e leoleo se pisinisi ava Samoa ona o ni faasea a nisi o le mamalu o le atunuu sa taumamafa i ia ava. Na faaalia, sa faasea nisi i le Matagaluega o le Soifua Maloloina ona o le ese o le tofo o ia ava Samoa lea e faapea nisi e pei e feu, ao nisi ua oso ai gasegase faafuasei ona o le tete e o o latou tino i le ituaiga ava (allergic). Na saunoa le faatonu aoao o le Soifua Maloloina, le susuga Eausa Toleafoa Dr. Take Naseri e faapea, sa suesueina ia ava ma iloa ai o ava mai Fiti, a ua utu pepa i pepa o lo o tusia ai igoa o kamupani Samoa e lua, o se kamupani mai Toga ma se kamupani mai Vanuatu.

 

O igoa o lo o tusia i ia pepa ava o le Ava Tonga, Ava Vanuatu, Savelio Ava Samoa ma le Ava Ava Ava Mefi. Na faaalia e nisi sa faasea, e ui ina eseese igoa o lo o tusia i ia pepa ava, e tutusa lava le tofo. Na saunoa Leausa, o se solitulafono matuia tele lea faiga ma e mafai ona molia i lalo o le Tulafono o Taumafa ma Vailaau 1967, ia so o se tasi e maua o ia faia lea solitulafono. O le aso Faraile na te’a na ave faamalosia ai e sui o le matagaluega ia pepa ava e pe a ma le 200 mai faleoloa sa faatauina atu ia pepa ava i le lautele o le atunuu.

 

O lo o suesueina nei se ulugalii Initia mai Fiti i lo la aumaia o ia ava i totonu o le atunuu ma o lo o tau sailia nei le tagata Samoa o lo o fai paaga ma lea ulugalii. Ua fautuaina foi e le Matagaluega o le Soifua Maloloina ia le mamalu lautele o le atunuu ina ia aua nei toe taumafaina le ava ona e ono aafia ai le soifua maloloina.

 

Saunia: Lilomaiava Andrew Fa’asau, Naenae Productions