Tala I Vaifanua
‘FALA’ E SUIA ONA FOLIGA MAI
O le fa’ato’aga a le susuga Kinitoni Vi i Lepuapua ua suia mai ai ni foliga o “Fala” mo le tausami a le atunu’u. I se va’aiga i le foliga mai lea o fala, ua pei o se teu fugala’au, ae le tasi se fala, e foliga mai ua so’o fa’atasi fala e silia ma le 20, ona leai lea o se a’ano, ae ua folgia ua na’o pa’u fala ma ona uluulu fala, ua pei o se fugala’au.
Sa fesiligia le ali’i faifa’ato’aga, i se vaila’au fa’alelei eleele o fa’aaogaina, peita’i, ua fa’ailoa mai, “O le ituaiga fetilaisa lea e fa’aaoga, ua fa’ataua mai e le Ofisa o le EPA. O lapisi a le sai pua’a e ao ina aumaia le tele o tipiga la’au, ma fesoua’ina ai, e fitu aso e fa’apea ai ona faia, ona fa’ato’a ave lea e fa’alelei ai le palapala mo fa’ato’aga.”
O lona uiga, o mea nei ua mae’a pasia ma fa’ataga ona fa’aleleia ai fa’ato’aga a tagata faifa’ato’aga, ae ua iloga mai foliga fou o le fala ‘ai, e i ai suiga ua tutupu ai i le fala lava ia, ma tu’u e ola mai ma foliga i fala e pei ona masani ai, ae ua suia ona o a’afiaga ua a’afia ai le la’au a’o tuputupu a’e lona fua.
“I lenei tausaga tuai ua tau mae’a atu, fa’atasi ai ma le tausaga fou ua folifoli mai, ia suia ai o tatou uiga tuai i ni uiga fou, e foliga mai o lenei fala. O e sa foliga ita, ia suia i le fiafia, oe fo’i sa e le to’aga e fa’amatagofie ou uiga fa’aalia, ia fa’ailoa mai ni foliga lalelei i le agaga fiafia,” o le tala lea a Kinitoni.
Ua ia fa’ailoa fo’i, na vala’au o ia i le Land Grant ma le Ofisa o Fa’ato’aga ae le’i o’o atu, peita’i, fa’afetai i le Samoa News ua latou fa’ataua le vala’au na fa’ao’o atu, lea ua fa’asalalauina atu ai lea fo’i fala uiga ese ona foliga mai.
O Kinitoni o se tasi e fai lona faitoto’a i le avea ma sapalaia o le Mea Taumafa a le fanau a’oga a le tatou malo, e ala i fala, fa’i ma le talo fa’apea le Umala mo le fanau a’oga.
TOE AMATALIA MASINA FOU AOGA KOLISI TUUFAATASI
O le aso Gafua ma le aso ananafi sa faatulagaina le su’ega, o le ‘Placement Test’ mo alo ma fanau e fia ulufale i le Kolisi Tuufaatasi (ASCC) ma o lea suega e totogi ai le $10.
Ma fa’atulaga e le ASCC e amalia le lesitala ia Ianuari 2, 2015 mo tamaiti a’oga tuai o lo’o fa’aauau a’oa’oga, peita’i, e ao ina mua’i siakia lou pili o tausaga ua te’a, ma ia mautinoa ua mae’a totogia atoa. E tatau fo’i ona umia mai le fa’asologa o au vasega mo le afa tausaga lenei mai le Ofisa o Pisinisi a le Kolisi.
O Ianuari 2, 2015 ua fa’atulaga ai fo’i fanau a’oga fou ina ia faia ai le latou ulua’i asiasiga fa’amasani i le Kolisi atoa. Ianuari 5 ma le 6, 2015 e fa’aulufale ai faia’oga uma e galulue i le Kolisi mo mataupu uma e tau’avea ai.
O Ianuari 6 fo’i le toe aso e su’ea ai le su’ega ulufale a le fanau fa’ato’a a’e i le Kolisi, ae ua si’itia fo’i lona totogi i le ta’i $20.
O Ianuari 12, 2015 ua fa’atulaga e amatalia ai loa a’oga, peita’i, e i ai lava le avanoa e mafai ai ona lesitala tuai mai lou alo ia Ianuari 12-13, peita’i, ua si’itia fo’i le totogi i le ta’i $70 ma o lea lava vaega tupe e totogia ai le lesitala o fanau a’oga, e le toe mafai ona fa’afo’ia mai i matua.
O le toe lesitala lava o Ianuari 20-22. 2015 lea ua fa’atulagaina mo le lesitalaina o faia’oga uma e fia auai i le sailiga o latou tikeri o le BEd poo le Master in Education.
AIGA SAMOA I HAWAI’I SOFA’I E LE KANESA
O le aiga o Allistair ma Lina Sione, o se aiga Samoa sa leai se mea e afaina ai le latou mafutaga fa’aleaiga i Amerika Samoa nei, peita’i, ina ua a’afia Lina i le Kanesa o le Susu ma fa’ailoa mai e foma’i ua la’asaga tolu, na tu’ua fa’atopetope le atunu’u ma saili togafitiga i Hawaii.
O se lipotia lea a le nusipepa o le Star-Advertise i Honolulu i le polokalama faale tausaga e fesoasoani ai i aiga mafatia pe fia maua le fesoasoani.
E ui ina faigata, ae sa taumafai i pasese o le tama ma le fanau na mulimuli atu, ma ua fa’atasi ai pea i Hawaii mo le tausaga atoa. Ina ua mae’a ona nonofo ma uo i Hawaii na si’itia le aiga pagatia i le Onemalu Transitional Shelter i Kapolei ia Aperila 2014.
I le taimi nei, e tau fai leai ni la’ua galuega, o le tama o Allistar o se tasi mai Samoa, e le o maua se galuega i Hawaii, ae taumafai ona talosaga pea pepa e nofo mau ai se’i iloa pe tua ma ni a le taotoga o le tina o le aiga.
I lenei vaitau fiafia o le tausaga, e matua momo’o i le fia o’o mai i aiga, “pe i ai ni mea pe leai, ae o le mafutaga alofa vavalalata ma aiga, e mana’omia i taimi fa’apenei,” o se tala lea a le tama i le Star-Advertiser, “ae tasi le ‘auga o le augani i le Atua, ia fa’asaoina le tina o le aiga, e toe maua uma nisi mea i le olaga, ae o le tina o le fanau, e faigata ona toe maua.”
“Fa’afetai mo lenei nofoaga e maua fua, fa’afetai mo i latou o lo’o foa’i ma le agaga alofa, ae sili ona ma’ua fa’afetaia talosaga si’itia e o ma’ua aiga, ma’ua uo ma e masani, ae maise tagata uma o lo’o tatalo fa’atauanau mo se manuia e fa’ailoa ai a’ao faivavega o le Atua mo le tina o le aiga,” o sana tala lea.
