Ads by Google Ads by Google

Le fiafia Kovana manatu mama isi sui Kapeneta tapenaga taimi fa’alavelave


Ni isi o sui o le Kapeneta sa auai i le fonotaga ma le kovana i le aso ananafi. [ata AF]
ausage@samoanews.com

Na fa’aleo e le afioga i le ali’i kovana i lana Kapeneta ona lagona le fiafia, i le manatu mama o ni isi o Fa’atonusili i le ulua’i fa’ata’ita’iga a le malo sa faia i le vaiaso na te’a nei, e tapena ai le atunu’u mo taimi e tutupu mai ai fa’alavelave fa’afuase’i.

 

O le fonotaga i le taeao ananafi, na usuia i le potu fono a le US Army Reserve Center i Tafuna, sa fa’atumulia fo’i i sui o le Kapeneta, aemaise ai tagata faigaluega mai Ofisa a le malo o lo o gafa ma le matafaioi o le tali atu i taimi e tutupu ai fa’alavelave i le atunu’u.

 

O le autu o le fonotaga, o le toe fa’ailoa atili lea i le kapeneta o tiute tauave a Ofisa eseese a le malo i le taimi e tutupu ai fa’alavelave fa’alenatura, atoa ai ma nofoaga eseese e tatau ona aga’i uma i ai tagata faigaluega i le taimi e tula’i mai ai ia fa’alavelave.

 

Na tau siisii le si’ufofoga o le ali’i kovana ao saunoa e fa’aleo lona finagalo fa’anoanoa i le tulaga sa i ai le tali atu a Fa’atonusili ma le to’atele o tagata faigaluega a le malo i lenei fa’amoemoe.

 

“O le itu e lagona ai le fa’anoanoa, o le fa’ata’ita’iga ua amata ae vaaia ni isi o Fa’atonusili o lo o nofonofo solo mai i luga o laulau e foliga mai e manatu mama i le polokalame a le malo o lo o fa’atino,” o le saunoaga lea a le ali’i kovana.

 

“O oe o le Fa’atonusili, o oe o le Ta’ita’i na filifilia e te faia fa’aiuga mo le manuia o le atunu’u, e le sa’o la le mea lea sa maitauina i le aso lea o le pisi atu o tagata faigaluega e fa’atino le fa’ata’ita’iga e savalivali tatou e foliga mai e le o fa’ataua taumafaiga a le malo o lo o fai.”

 

“O outou o ta’ita’i, o outou e faia faaiuga mo le manuia o le atunu’u, ae le mafai ona tino mai ni fa’aiuga lelei pe afai e manatu mama i tatou i polokalame o lo o fa’atino ina ia lava tapena ai le atunu’u atoa mo fa’alavelave e tutupu fa’afuase’i.”

 

Na taua e Lolo lona fa’afetaia o le Atua, i le leai lea o ni fa’alavelave fa’alenatura na tutupu i le va o le 2009 ma le taimi nei, semanu e to’atele ni isi soifua e fano ma ma’imau, e mafua mai i le le lava sauni o ta’ita’i o le malo e saili auala e fa’asao ai soifua o le atunu’u.

 

Sa ia taua le tatau lea ona tofu uma le Matagaluega a le malo ma le polokalame fa’ataoto, i gaioiga e faia e fesoasoani ai i le atunu’u pe a tula’i mai ni fa’alavelave i le lumana’i.

 

“O la tatou fatuaiga tausi, o le saili o fa’aiuga e faasao ai soifua o tagata, vaavaai i nofoaga eseese e mafai ona sulufa’i i ai tagata pe a tutupu mai ni fa’alavelave, ma ia tau solomua i tatou o ta’ita’i ona tali atu i soo se taimi e mana’omia ai le fesoasoani,” o le isi lea saunoaga a le ali’i kovana.

 

O ni isi o vaaiga e le manuia i le vaai na maitauina e le kovana i le aso na faia ai le fa’ata’ita’iga muamua a le malo, e leai ma ni ta’avale Leoleo na aga’i atu i nofoaga o lo o i ai faleaoga e fesoasoani i le fa’asaoina o ola o fanau aoga.

 

Na taua e Lolo e faapea, tusa lava pe ua na o se fa’ata’ita’iga le gaioiga sa faia, e tatau lava ona mataalia tagata uma i le auala e tali atu ai, ina ia oo i le taimi e tula’i mai ai le fa’alavelave moni lava ae ua masnai ma lava tapea i auala e tali atu ai.

 

Ua fautuaina e le kovana le toe faia o le fa’ata’ita’iga lea sa faia i le vaiaso na te’a nei, ma ua fa’atonuina ia Fa’atonusili ina ia galulue fa’atasi ma ofisa uma a le malo o lo o gafa ma le ofoina atu o le fesoasoani muamua i taimi o fa’alavelave, ina ia mautinoa e mulimulita’i tagata uma i fa’atonuga o le a tu’uina atu.

 

O le mae’a ai o le saunoaga a le ali’i kovana, na toe fa’aauau ai loa le isi aoaoga mo Faatonusili uma lava, i le auala e tali atu ai i fa’alavelave faalenatura, lea na taitaia e le Faatonusili o le Matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu Lotoifale (DHLS), afioga Samana S. Veavea ma lana aufaigaluega.