Ads by Google Ads by Google

Fa’amaonia Pulenu’u o lo o maua totogi ae le o nonofo totonu o nu’u

ausage@samoanews.com

Na fa’amaonia mai e le Kovana o le Falelima i Manu’a, le afioga ia Misaalefua J. Hudson i le Samoa News, le moni o fa’asea fa’asaga i se tasi o ali’i pulenu’u mai Manu’a, o lo o fa’aauau pea ona maua lona totogi ae le nofo i totonu o le nu’u ma fa’atino ona tiute fa’a Pulenu’u.

 

“E sa’o lelei, e i ai le pulenu’u mai Sili ua tele tausaga o aumau lava i Tutuila nei ona o tulaga i talavai ma le fa’a faigofie ona asiasi atu i le falema’i mo togafitiga, ae o lo o fa’aauau pea ona maua lona totogi o se Pulenu’u”, o le saunoaga lea a le afioga a Misaalefua i le Samoa News.

 

Na toe fesiligia Misaalefua, pe fa’amata e amiotonu lea tulaga o lo o faia e le ali’i Pulenu’u mai Sili/Olosega, o le saini o lona totogi e aunoa ma se galuega o ia fa’atinoina mo le nu’u o lo o Pulenu’u ai, na saunoa Misaalefua e fa’apea, “Ou te iloa e le sa’o, ae le tau mana’omia fua ni Pulenu’u i Manu’a, ona o Manu’a e mama lava i aso uma e le tau mana’omia le fa’amama e ni tagata”.

 

Saunoa Misaalefua e fa’apea, e le tutusa Manu’a ma Tutuila i fa’afitauli o lo o tutupu mai ai, atoa ai ma le auala e tatau ai ona fa’atino le galuega a le Pulenu’u.

 

Ae ina ua toe fesiligia o ia, pe na te talitonu e tatau i le Pulenu’u ona galue mo itula e 8 i aso faigaluega uma, e pei fo’i o isi tagata faigaluega a le malo, nai lo le nofo atu i Tutuila nei ae saini le totogi i vaiaso totogi uma lava o le malo, na saunoa Misaalefua, “E sa’o outou, ae pei ona ou fai atu, e le mana’omia fua le tau fa’amama o Manu’a, o lo o mama lava Manu’a i aso uma, o aiga uma lava e galulue mo le fa’amamaina o nu’u ta’itasi, e alafa’i mai lava i le taeao i le fa’amama o le lapisi, toe o o fo’i i le afiafi toe fa’amama fo’i le lapisi”.

 

E ese mai le fa’asea fa’asaga i le Pulenu’u lea, o isi fa’asea mai Manu’a e aofia ai ni isi o Pulenu’u a malaga mai i Tutuila nei, e silia lava i le ta’i masina pe lua fo’i o lo o nonofo ai lava i Tutuila nei fa’atoa toe fo’i ai lea i Manu’a.

 

Na taua e se tasi o tagatanu’u mai Manu’a i le Samoa News e fa’apea, “Afai ua le gafatia e Pulenu’u ona fa’atino a latou galuega e pei ona tofia i latou e galulue ai, o lo o to’atele isi tagata o lo o tautua i nu’u ma itumalo o Manu’a e agava’a i ai le tofi, e le gata e nonofo tumau lava i latou i Manu’a, ae a malaga fo’i i Tutuila, e na o le tasi lava le vaiaso e malaga ai ma toe fo’i mai i Manu’a”.

 

Ina ua fesiligia le afioga ia Misaalefua e tusa ai o lea tulaga, sa ia saunoa ai e tau ufiufi gaioiga a Pulenu’u o lo o faia, e ala i lona tu’uaia o le fa’aletonu i auala o femalagaaiga, o le mafua’aga lea e ala ai ona tuai le toe fo’i o Pulenu’u i Manu’a pe afai e o mai i ni manaoga e fa’apitoa mo le aiga.

 

“O nai ali’i Pulenu’u e pei ona fesiligia, o le fa’afitauli numera tasi lava o lo o fetaia’i ma i latou, o le fa’aletonu lea o auala o femalagaaiga, e seasea alu se va’a, lea fo’i ua maua le tala ua fa’aletonu le MV Sili ma ua taofia ai fo’i femalagaaiga mo le isi 5 i le 6 vaiaso, ae o aso ua mavae, sa lelei lava tulaga i femalagaaiga i Manu’a, sa lele lava le va’alele i aso uma, o aso nei, ua na o le tasi lava le malaga a le va’alele i le vaiaso i Ofu, e na o le aso Tofi lava, afai la e malaga mai le Pulenu’u i Tutuila mo lana talavai ma le fa’amoemoe e tasi le vaiaso e malaga mai ai, ae fa’afuase’i ona tula’i mai se fa’aletonu i le va’alele poo le va’a fo’i a le malo, ona tula’i mai ai loa lea o le fa’aletonu ma poloka ai loa i Tutuila nei”, o le saunoaga lea a le Kovana Falelima.

 

Ui o lea, na taua atili e Misaalefua lona otegiaina o pulenu’u mai le itumalo i ni isi o taimi, ona o le fa’atamala i le fa’atinoina o a latou tiute.

 

Ina ua fesiligia o ia po o i ai sona finagalo e toe iloilo ai le pulenu’u mo Sili/Olosega, ina ia mautinoa e tu’uina atu i se tagata o loo nofo tumau i totonu o le nu’u ma le itumlo, ma fa’atinoina ona tiute tauave fa’a Pulenu’u e ala i le galue mo le 8 itula ina ia tusa ma lona totogi o lo o maua atu i vaiaso totogi uma o le malo, po o le $12,000 le totogi fa’atulagaina i le tausaga, na saunoa Misaalefua, “O le mea moni lava e tatau ona tofi se Pulenu’u e nofo i Sili/Olosega”.

 

O le tulaga i le fa’aletonu o femalagaaiga i luga o le sami mo Manu’a i le taimi nei, atoa ai a le aga’i atu i le isi 6 masina o lo o lumana’i, e le o se tulaga e fesiligia lea tulaga, e pei ona fa’amanino e le Pulesili o le Ofisa o le Vaega Tosova’a a le malo i Satala, susuga Moefa’auo Bill Ammsley i luma o le Kapeneta ananafi.

 

Saunoa Moefa’auo e fa’apea, ua mafua ona toe toso le va’a o le MV Sili i luga o le vaega tosova’a, ona o ni isi o vaega ua fa’atonuina i latou e le Ofisa o le Coast Guard e fa’afou, ina ia mautinoa ai le saogalemu o le va’a.

 

Na fesili le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga ia Moefa’auo, poo le a le umi lea la’a toe toso ai le MV Sili, ae na saunoa le ali’i Pulesili, o le isi 5 i le 6 masina lea o lo o vaavaai e tatau ona atu i ai ua mae’a le galuega.

 

O le iloiloga a le Senate e fesiligia ai le tulafono taufa’aofi lea sa talosagaina e le faigamalo a Lolo ma Lemanu, e faaopoopo ai Ofisa o le malo e fesoasoani i le Ofisa o Leoleo i le fa’amalosia o le tulafono o le fa’alapisi, ina ia fa’a faigofie ona fa’amalosi le tulafono i soo se taimi.

 

O le taeao la ananafi na pasia ai e le Senate la latou pili e fa’atatau i le fa’amalosia lea o le tulafono o le fa’alapisi fa’atasi ma suiga, ina ia aofia ai i le lisi o Ofisa o le malo e fa’amalosia le tulafono o le fa’alapisi le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, ina ia tu’u atu ai le malosi i Pulenu’u e ticket ai tagata e fa’amaonia le fa’alapisi.

 

Na pasia e le Senate la latou tulafono i le faitauina fa’atolu fa’atasi ma suiga, toe pasia atu ai ma le pili a le maota o sui i le faitauina fa’alua fa’atasi ai fo’i ma suiga, ina ia aofia ai ma le Ofisa o Mataupu Tau Samoa i le lisi o Ofisa latou te fa’amalosia le tulafono.