TALA MAI SAMOA


[ata : foa'i]

Apia - SAMOA

ULUAI TALIMALO A SAMOA I LE FONO TELE A TA’ITA’I O A’OGA A LE PASEFIKA

O le vaiaso nei, ua faapea ona aofia potopoto ai taitai o a’oga mai motu ‘ese’ese o le Pasefika, i Samoa mo sa latou fonotele.  Ma o le ulua’i taimi lenei ua faapea ona talimalo ai Samoa, i lea fonotaga.

I lana saunoaga, i le tatalaina aloaia o lenei fonotaga, sa faamamafaina ai e le Afioga i le Palemia o Samoa, le susuga i le La’aulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi Schmidt, ia le taua o le inivesi i faiaoga, a’o fa’aauau pea ona feagai malo ma le faafitauli, i le tau le lava o faiaoga.

Sa saunoa le Afioga i le Palemia, o lenei inivesi, e le na’o mo a’oa’oga ae o se inivesi malo atoa.

Na ia fa’asoa atu i le mamalu o le aofia, ia se fuafuaga faata’atia a le malo, e mafai ai ona lagolagoina le atina’eina o faiaoga ma fa’amalosia tulaga o a’oa’oga, e aofia ai le vavaeeseina o se fanua mo le Asosi o Faiaoga a Samoa, e fausia ai so latou ofisa tutotonu.

E le gata i lea, o le galulue faatasi o le malo ma pa’aga, e mafai ona galulue faatasi mo le toe fa’aopoopoina o numera o faiaoga, aemaise ai le fa’aleleia o tulaga o a’oga tau Numera ma le Faitau mo fanau a’oga.

O le a taumafai foi Samoa, e fa’amalosia le ala e tau atu ai i le avea ma se faiaoga.  O le a faapea ona ‘sponsor’ e le Iunivesite a Samoa, ia ni fanau aoga, o le a auai i a’oga fa’afaiaoga, ma se faamoemoega o le a tatalaina ai nisi avanoa mo ni faiaoga fou.

Ma le tele lava o nisi fuafuaga e mafai ona tatalaina ai avanoa, e mafai ai ona tupu ma ola ia lenei auaunaga po o galuega.

GAOIA I TOTONU O APIA IA SE TAGATA ASIASI MAI I AMERIKA SAMOA

I le po o le aso Faraile, na lokaina ai e leoleo i Samoa, ia ni autalavou se to’aono (6), ina ua osofa’ia ia ni tagata asiasi mai atunu’u i fafo ma gaoia ni a la meatotino, i totonu o Apia, i le po e tasi.

O se tasi o nei faalavelave, sa a’afia ai se Nesionale mai Amerika Samoa, i luma o le faletalimalo a le Tanoa.  Ae o le po lava lea e tasi, sa osofaia ai foi se alii mai Aferika, i fafo o le falekalapu a le Marina.  Ma e tusa ai ma fa’amatalaga mai i le ofisa a leoleo, sa gaoia e nei autalavouia tupe ma telefoni.

Sa faamatalaina e ni aveta’avale la’u pasese, o lo’o tu tu tulata i le faletalimalo a le Tanoa, i le Samoa Observer, ua tele lava ina o latou va’aia ni faalapotopotoga a autalavou, i lea nofoaga, pe a o’o i le po.

Na ta’ua e Taki Ioane, e na te le iloa sa tupu se faalavelave, i le gaoia o i la’ua e to’alua e pei ona ta’ua muamua, ae peitai, sa ia va’aia le faia e nei autalavou, ni tulaga e le tatau ai,  E pei o moli ma isi tulaga sa tu’uina i totonu o fale fou ia e i le paka, lea ua gaoia uma.

Sa ta’ua e Aukuso Aitupe, e mana’omia nisi leoleo faaopoopo.  Sa ia ta’ua ia le tele ina o latou va’aia o faapotopoto ia le autalavou i luga o taligalu pe a o’o i le po.  Ma e mafai ona fofoina faafitauli tele o lo’o tutupu mai, pe a tele ni leoleo e latou te leoleoina lea itu.

Ma sa ia ta’ua foi le ‘sili ona puipuia nai lo le togafitia’.

Ua mae’a ona faapipi’i e leoleo ia ni masini pu’eata, i le eria o iai taligalu ma isi vaega o le taulaga, ma se faamoemoega o le a mafai ona fofoina ai nei faafitauli o tutupu mai.