Ads by Google Ads by Google

Fa'atofala'iga - Le Fautasi a Samoa - Talaaga o Fautasi Vaega 2


[ata: foa'i]

I le fa'atofala'iga o le Fautasi lea o lo'o fa'aauau pea, e le'i fa'aaogaina ai na'o ni manatu mai le atunu'u, ae ua saili fo'i le National Marine Sanctuary i sosia mai Malo tuaoi, i ni so'otaga o lea measina a Samoa e fa'atusatusa i Hawaii ma ala o folauga, fa'agatama i le tai o lo'o milo ma tausinio ai latou tagata, aua e mautinoa e i ai lo tatou so'otaga vavalalata ma nei agaifanua i na atumotu.

 

O nisi o folasaga aoga, sa fa'afofogaina e le mamalu sa auai, e sui iloga mai Hawaii a le Native Hawaiian Program & NOAA Papahanaumokuatea Marine Sanctuary Monument, le susuga Kalani Quiocho.

 

O latou tu ma aga tau feoa'iga ua tutusa lelei le Va'a folau ma le latou upu o le Va'a i le latou Gagana. O le latou mau tau'ave ua fa'amauina, "O le Va'a o le motu, o le Motu o le Va'a!"

 

O le va'a o le ola lea o tagata i lo latou atumotu ma ua latou tu'ufa'atasis agava'a o tagata folau, i le va'a o le Hokule'a, lea ua fausia i le fausaga ua latou mautinoa, o ituaiga va'a ia sa folau ai o latou tagata e saili nisi motu e fa'amautu ma nonofo ai, fa'apea ma folauga mamao e avea ma so'otaga ma tagata o isi malo.

 

O lo'o tele o so'otaga o le latou nafa tau tagata folau i le tala'aga o le tama'ita'i o Pele mai Tahiti, lea ua fa'amautu atili e i latou ma fa'afailele lea talatu'u, ia avea ma 'au'au o latou tala mai le vavau, o i latou o tagata folau.

 

O feoaiga mai lea motu i lea motu ma le toe fa'aolaola atili ole folauga tele a Pele ma lona auvaa mai Tahiti i Hawaii, ua fa'aaoga pea e i latou i a latou folauga i le Hokule'a ma ua fa'atutu i si a latou malaga e fa'asolo i isi malo fa'a-atumotu o le Pasefika.

 

"O le tomai ma agava'a patino i tagata atumotu ina ia mafai ona folau ai e pei o tatou augatama ua lagomau mai ti'asa, e tatau ona fa'amausali i o tatou augatupulaga i le vaitau lenei ma fa'asolo atu aga'i i le lumana'i, ia le motusia ae atili ona fa'aleleia e soifua ai pea,” o se isi lea tima'i sa fa'afofogaina, o le mau autu o le taumafaiga a Tagata Folau Hawaii i le taimi nei, ma ua alagatatau ona tatou lagalaga mea, saili atili ma fa'amautu lelei tomai nei, ia ola ai fo'i i tatou i le Atu Samoa.

 

Na soso'o lea ma folasaga a le NOAA, mai ia Hans Van Tilburg, i tulaga o le gataifale, le so'otaga taua o le Laueleele ma le Gataifale.

 

"E mautinoa e i ai le so'otaga, e i ai ala o le ola o loo fefa'asoaa'i ai i lea lava so'otaga o mea uma. Aua o mea uma nei e taua tele i le siomaga o le ola o mea uma, ma ua i ai fo'i ona tuaoi tamau, e ao ina mautinoa o lo'o puipuia lelei. Peita'i o Tu'uga Fautasi, o se ta'aloga i le tai a Samoa, ua le fa'asaina lea, ma ose fa'agatama e matua fia maimoaina e le to'atele o Samoa o nonofo i fafo atu o le tatou nei atunu'u, fa'atasi ma nisi ua latou iloa lea fa'agatama ma taimi e fa'atino ai, ma a'afia ai fo'i i latou lea fiva."

 

Na auai fo’i Dr Michaela Howells, o se tasi sa nofo i Amerika Samoa ma faigaluega ai, ma tausailia ai fa'amaumauga e taumafai ai ona pasia lana pepa mo lona fa'aioga maualuga o le Doctorate i le Iunivesite o North Carolina.

 

"O lo'u tusi pasi lenei, o le fa'ailoga mo Amerika Samoa. O a'u e le o se tama fanau a Amerika Samoa, ae o le taimi nei, o lo'u fatu ma lou agaga atoa, o Samoa, aua ua nofo ma ou matau, ua ola ma ua ou iloa le tele o agaifanua ma measina a Samoa i lenei lima tausaga o loo faigaluega ma tautua iinei,” o se tala lea a Howells.

 

O le fesili, pe mafai e le Tu'uga Fautasi ona fa'aleleia le soifua maloloina o tagata Amerika Samoa? O le tali, "e matua aoga le tu'uga fautasi ma le fa'amoemoe e fa'alelei atili ai le soifua maloloina o i latou o lo'o koleni fa'apitoa e aloa va'a o afio'aga ta'itasi.

 

"O le vaitau sili lea ona malolosi ai i latou uma e koleni fa'apitoa ma tausia fa'apitoa e afio'aga ta'itasi e i ai va'a, ina ia latou aloa o latou Sa ma ia maua mai se tulaga lelei.”

 

O i latou fo'i o lo'o malaga mai fafo, e lelei tele a latou fa'amaumauga ma le matau a i latou i aga o le vaitau. O uiga o tagata uma, ae maise lava i aso e faia ai tu'uga. "Ua iloga le lotonu'u Fa'asamoa, e le faigofie ona gausia i se malosi'aga se'ia vagana a'oa'oga fa'akerisiano. O le nofo lelei e faigata ona toe mausali, pe afai o le a va'aia ua vevela tu'uga ma ua aofia le fanau talavou i le tele o fa'amalosi'au.”

 

O le toe folasaga o le aso, mai ia Va'amua Henry Sesepasara, Fa'atonu o le Matagaluega o le Puipuiga o le Vaomatua ma le Gataifale, peita'i o ia o se tasi sa avea ma aualo o le Aeto mai Pago Pago a'o avea le afioga Lealaifuaneva Peter Reid lll ma o latou Kapeteni, se'ia o'o ina avea fo'i o ia ma Kapeteni o le latou Sa ma ua ia fa'ailoa ai, "Mai le 14 tausaga o avea a'u ma Kapeteni o le Aeto, e 11 taimi ua matou mua ai, e aofia fa'atasi mua i Samoa ma Amerika Samoa.”

 

Na saunoa Va’amua i tala fa'asolopito o lea fa'agatama mai le amataga se'ia to'ai taunu'u mai i le taimi nei.

 

"E mautinoa e le'i faigofie le folauga, o le mea fo'i lea e maua ai afio'aga i le tulaga lea ua mautinoa ma e fa'amaonia i fa'amaumauga, - A mua ua fiafia le nu'u e toe o mai fo'i e tutuu i le tausaga o lumana'i. Peita'i a muli pe le fiafia i le tulaga o le latou Sa, ua taofia loa e le toe o mai i le isi sisigafu'a o soso'o mai.”

 

"O le taumafaiga ma le folauga lea sa alofaiva i ai afio'aga ta'itasi sa fai o latou Sa, sa fa'amoemoe tele i le lagona lea o le fiafia pe leai i le tulaga o le Sa, a'o Pago Pago ma le latou fa'amoemoe, leai sa le tu'u i se tulaga muamua pe leai, e toe o mai fo'i i le tausaga a sau."

 

Fa'amaoniga lea i le fa'amaumauga a le NMS i le tatou nei “Fa'atofala'iga o le Fautasi."

 

"I le tausaga e 1987 ma le 1988 i le tatou Sisigafu'a fa'apea fo'i ma le Sisigafu'a a Samoa, na matua fa'atigaina ai i tatou e le Auva'a mai Tonga, Tui Ha'apai ma Tui Vava'u, na o mai ua fa'ato'a va'aia ai e i tatou o ni foe sipuni ma fausaga fou  fa'afaipakalasi. O iina fo'i na vave lava ona sailia e le susuga le Kapeteni o le Aeto, Lealaifuaneva Peter Reid lll, le ala e vave ai ona fausia se va'a o lea ituaiga mo Pago Pago, fa'apipi'i i ai ma foe Sipuni. O le tu'uga loa o le 1989, ua toe se'i mai e le Aeto le tulaga mua i le sisigafu'a, ma le toe fo'i mai ai Tonga i ni tu'uga e pei ona i ai iinei."

 

I le Tutoatasi a Samoa i le 1988, “na masi'i fa'atasi ai Pago Pago ma va'a o Tonga, ae mana'o loa Tonga ina ia avatu e Samoa se va'a fausaga tuai o le Fautasi Samoa moni e alo e le latou auva'a. O le mau a le Malo o Tonga, e le o le va'a ao le Auva'a."

 

"O le i'uga o le tu'uga lea, na mamao lava le motu mai a le va'a tuai lea a Samoa, sili ona mamafa sa tu'u ane e alo e le auva'a a le Tui Vava'u. O suiga tetele i le tatou Fa'agatama i le Tai, sa afua mai ona o le soifua fa'atauva i tu'uga fa'avaomalo. O se mea lea ua tau le maua i lenei vaitau, aua ua tau le toe vala'auina o tatou uso auva'a mai Samoa po'o nisi fo'i malo e aofia ai ma Tonga.”

 

"O se suiga mai Samoa sa va'aia ai le aumaia o auva'a sili ona tino laiti ma le talavou. Ua tutusa lelei le uumi ma le pae'e'e, ae a si'i mai le latou va'a o le Little Rina ma le Segavao, e pei e le o si'ia se mea! O le mea lena sa va'ai i ai ta'ita'i o le tatou faigamalo na tula'i i lena vaitau, ma fa'ailoa mai, o aso o sisigafu'a a le tatou malo, o le a tu'u faagatama i le tai, pese ma fa'afiafiaga e faia uma e le tupulaga o a'o'oga i a'oga maualuluga."

 

"O mea ia sa tatou va'aia ma folau mai le tala fa'asolopito o fa'agatama i le tai. Ae ese mai ai fo'i, le suiga sili ona mata'ina na o mai fo'i ma Samoa, o le ulua'i tama'ita'i ua tauva o se Tautai o le Vasa, e fa'alua fo'i ona ia mauaina le tulaga muamua i fa'agatama i le Tai i le tatou malo, ae fa'atasi ona tulaga lua. O mea ia e matua su ai le pute o tama tane, pe a o'o ina lutaluta le tai e le gata i le tai o faigamea i le tai, a'o Tai o Finagalo pe a va'aia ua tauau ina se'e fo'i le ina'ilau a tama'ita'i i le tatou Fa'agatama i le Tai." [soso'oga i le lomiga i le aso Gafua.]