Ads by Google Ads by Google

Fa’aalia e le IATA lo latou tete’e i si’itaga fou mo malae vaalele a Samoa


[ata: foa'i]

RNZ Pasefika—Ua iai nisi o ofisa vaalele, ua faaleoina lo latou le fiafia, e tusa ai ma siitaga o pili a malaevaale i Samoa, lea o le a toe faaopoopo ai leisi $100 (tupe Niu Sila) i pasese mo tagata faimalaga mai Samoa. 

E tusa ai ma se fa’aaliga mai i le ofisa vaalele a le Samoa Air, e pei ona fa’asalalau i luga o upega tafa’ilagi, o le aso muamua o Mati, o le a amata fa’amalosia ai nei siitaga fou.  E aofia ai le fa’aopoopoina o le $47 i lafoga i le malae vaalele a Samoa, ma le $58 mo se malaevaalele fou.  O nei siitaga, o le a fa’aopoopoina i pasese mo tagata faimalaga e 12 tausaga, aga’i i luga.

Ae sa fa’aalia e le Asosi o malae vaalele (IATA) ia le iai o se popolega tele mo ofisa vaalele, ma ua o latou u’una’ia le malo o Samoa ina ia toe iloiloina lenei mataupu.

I se fa’aaliga mai i le IATA, ua ta’ua ai le atili ai ona taugata o pasese mo tagata asiasia atu i Samoa, ona o nei siitaga, ae le gata i lea, mo tagata Samoa i motu o le Pasefika faapea ma atunu’u i fafo.  Ua ta’ua foi e le IATA, le tatau i le malo ona taga’i i auala e mafai ona lagolagoina ai turisi, fefaatauaiga ma feso’ota’iga faavaomalo.

Na fa’aalia e le IATA, le toe tu’u mai i tua ia Mati 1, 2026, ia le fa’amalosia o nei si’itaga fou, lea na fuafua e amata faamalosia ia Fepuari 16, ina ua o latou talosagaina ia Samoa, ina ia toe soalaupule atili lenei mataupu.

I se saunoaga a le Faatonu o le ofisa vaalele a le Talofa Airways, le susuga ia Jeffrey Hunter,  i le ofisa fa’asalalau a le RNZ Pasefika, sa ia ta’ua ai le iai o se popolega ina ne’i avea ia siitaga fou i pasese ma avega mamafa i tagata faimalaga a Samoa.

Sa ta’ua e Hunter, le a’apa atu o le ofisa o malae vaalele a le malo, i ofisa vaalele e tusa ai ma lenei mataupu ma lona a’afiaga, ae ua mae’a ona mautu le latou fuafuaga, ma e leai se va’aiga e ono suia mo tagata faimalaga.

Sa fa’aalia foi e Andrew Curran, le fa’atonu o le ofisa fa’asalalau e patino i vaalele (Aero South Pacific), i le a’afiaga tele o le a feagai ma tagata o le lotoifale, aemaise lava i latou e le gafatia ia tau o pasese.

Na ta’ua e Curran, o se fa’afitauli lenei mo le malo o Samoa ona e manaomia ona saili se auala e maua ai tupe e fa’aleleia ma tausia ai ana malae vaalele, ae ana faapea e lapo’a ia malae vaalele a Apia, e pei o Aukilani, semanu e le maualuga se siitaga.  Ae ua mafua ona fa’asea le toatele, ona e laititi malae vaalele a Samoa, ma o le a maualuga ia le tau o pasese.

Ae i sana fautuaga, na ta’ua ai e Curran, e lelei pe ana faapea e na’o tagata mai atunu’u i fafo e fa’amalosia ai nei siitaga.

Na fa’ailoa mai e le ofisa vaalele a le Samoa Airways, le fa’ao’oina atu o nisi fesili e fa’atatau i lenei mataupu, i le ofisa o malae vaalele, a le malo.

E leai se faamatalaga na maua mai i le ofisa vaalele a le Air New Zealand.