Ads by Google Ads by Google

Atugalu le Senate i tulaga pagatia o le to’ese i Tafuna


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

Sa fa’aleoina e le Taitaifono a le Komiti Faafoe faapea ma totino a le Komiti o le Puipuiga Lautele ma le Lotoifale (Homeland) a le Senate, ia le tulaga pagatia ua iai le to’ese i Tafuna, ma a le fofoina lenei fa’afitalu i se taimi lata mai, o le a ono fa’amanu’alia ai se tasi.

O lenei fa’aaliga mai i le Komiti a le Senate, sa faia ina ua mae’a sa latou asiasiga i vaega uma o le falepuipui i Tafuna.

Sa ta’ua e le Taitaifono a le Komiti o le Senate, le afioga i le Senatoa Olo Uluao Letuli, o le fa’afitauli autu o lo’o tula’i mai i le falepuipui, o le fa’atumulia.  Sa saunoa Olo, o totonu o potu sima ia sa fausia mo le na’o le to’alua pe to’atolu pagota, o lo o lokaina ai i le taimi nei, pagota e o’o atu lava i le ta’ito’avalu (8).

Ma e avea lea ma tulaga e tutupu ai misa ma vevesiga i le va o pagota.  Ae le gata i lea, o le tulaga fa’aletonu i puipuiga fa’alesoifua maloloina, e a’afia ai pagota faapea ma le aufaigaluega i le falepuipui.

Ae e mafua nei tulaga uma, e pei ona fa’aalia e Olo, ona o le tuai ona fa’agasolo e le Ofisa a le Loia Sili, o fa’amasinoga mo pagota.

Saunoa Olo, i se lipoti mai i le faatonusili, o lo’o ta’ua ai le aofaiga o pagota o lo’o taofia nei i le to’ese, e 303.  Ae mai i lena fuainumera, e to’a 199 o lo’o fa’atalitali pea a latou faamasinoga.  Ma o le tele o moliaga, e mo solitulafono mama.

Sa faamamafaina e le Senatoa o le itumalo a Fofo ia le agai o fa’afitauli i le falepuipui i se tulaga e ono a’afia ai le soifua maloloina ma ola, o pagota ma leoleo o lo’o galulue ai, ona o le fa’atamala o le faatonusili ma lana aufaigaluega.

Sa le’i fa’a’alo’alo saunoaga a le afioga i le Senatoa ia Malaepule Saite Moliga, se tasi o sui o le komiti, i lona fa’apea mai, ua solia uma tulafono sa fa’atulagaina mo le fa’afoeina o le falepuipui.

Saunoa Malaepule, ua nofo silafia uma le mafuaaga o le fa’afitauli o lo’o tula’i mai i le falepuipui, ona o le tu’ufa’atasi o pagota e to’avalu i sela po o potu sima, sa fausia mo na’o tagata e to’alua po o le to’afa.  

Ma na ta’ua foi e Malaepule, na faapea o le a manatu le faatonusili ma lana au taupulega, e tu’ufa’atasi ia pagota o lo’o molia i le solitulafono e tasi, ae peitai, e latou te le o faia lea tulaga.  Ae o lea ua tu’ufa’atasi ia pagota o lo’o molia i solitulafono mamafa, o lo’o faatalitali a latou fa’amasinoga, ma pagota o lo’o molia i mataupu e a’afia ai fualaau faasaina.

Sa ta’ua foi e Malaepule, le kukaina o taumafa, a pagota i totonu o latou potu o lo’o lokaina ai.  Saunoa Malaepule pe a faapefea ae mu ia se mea i totonu o sela a pagota, i le leva o le po, ae le mafai ona sosola mai i fafo ona o lo’o lokaina a latou sela.

Na fesili Malaepule, po o ai o le a tu’ua’ia pe a tupu mai se faalavelave faapena.  Sa ia toe tali, o le malo o Amerika Samoa o le a tu’ua’ia, aua o le tiute lea a le malo, o tagata uma o lo’o lokaina i totonu o le falepuipui.

Sa faapea ona faaleoina e Malaepule sana talosaga ina ia latou ‘ave le faamuamua i lenei fa’afitauli’ ma ia talosagaina le kovana mo se fofo o lenei faafitauli, ae e le i tulai mai se tulaga e a’afia ai se tagata.

O lenei mataupu sa fa’atula’i e le Taitaifono, le afioga Senatoa Olo, i le aso lona lua o lenei tauaofiaga faapitoa, lea sa ia saunoa ai i se lipoti ua ia taulimaina mai i le Ofisa o le Soifua Maloloina, e tusa ai ma le tulaga faaletonu ua iai le falepuipui, i tulaga o le soifua maloloina.

Ma o le aso Tofi o le vaiaso ua mavae, sa alu ai se asiasiga a sui faitulafono i le falepuipui e latou te tagataga’i I tulaga o lo’o tutupu i le falepuipui.

Na saunoa le afioga i le Peresetene o le Senate ia Tuaolo Manaia Fruean, o le a ia tapaina se fautuaga mai i le loia a le Senate, ona o le tauaofiaga faapitoa lea o lo’o fa’agasolo, e mo na’o mataupu ma’oti ua mae’a ona tu’uina mai i le Kovana.

O i latou sa mafai ona asiasi atu i le to’ese, na aofia ai afioga i Senatoa ia Olo U. Letuli, Magalei Logovii, Malaepule S. Moliga, Ponemafua Tapeni ma Fano M. Shimasaki.

Ma o le aso Toonai na se’i mavae atu nei, sa fa’alauiloa mai ai e le afioga Olo ia tulaga sa o latou molimauina i la latou asiasiga fa’atasi ai ma se lipoti mai i le Faatonusili o Falepuipui, le susuga ia Semo Tauanu’u, e tusa ai ma le tulaga o iai le falepuipui i nei vaitaimi faapea ma fa’afitauli o lo’o feagai ma i latou.

Sa fa’aalia e Olo, o le fale (Block B) ua le toe iai ni pagota ma o lo’o fa’amamaina ma lipea, ae o pagota ia na iai, ua ave atu i le poloka mo pagota o lo’o molia i solitulafono mamafa (Maximum Security Block).  Ma o le mafua’aga lea ua faatumulia ai le falepuipui.

Na ta’ua e Olo lona fa’asoa atu o lenei mataupu i le afioga i le Senatoa Togiola Tulafono, ma sa fautuaina e Togiola ia le tu’u i pagota e fa’atinoina le galuega o le faamamaina ma le faaleleia o fale, ae peitai, e tatau ona totogi i latou e tusa ai ma tulaga o le tulafono.

Sa fa’ailoa foi e Olo, le fa’ao’oina atu o lenei mataupu i le loia a le Senate, e faamaonia ma fa’amautuina le totogi mo pagota. 

Sa faamanino e le afioga Togiola e faapea, i nisi setete ma ‘a’ai, ua o latou fa’aaogaina pagota e fa’amama ma fa’aleleia nisi o vaega o le falepuipui, i totonu o le lotoa.  Ae o lo’o ma’oti mai i tulaga o le tulafono o Leipa (Fair Labor Standards Act), le tatau ona totogi o pagota mo nei galuega, ma o lea ua fa’atulagaina ai se teugatupe e ta’u o le ‘Trust Fund’.

Na saunoa Togiola, o tupe ia e maua e pagota mai i a latou galuega, e teuina i totonu o tusi tupe a pagota, mo ni fa’alavelave fa’afuase’i a aiga.

E fa’ato’a tu’u atu lenei tupe i a’ao o pagota, pe a magalo mai i tua, ina ia mafai ona fesoasoani ia i latou, i le taimi e latou te tu’ua ai le falepuipui.  

Sa fa’aleoina foi e Togiola sona popolega e tusa ai ma le tusi mai i le Faatonusili a le falepuipui, le susuga ia Semo Tauanuu, lea na ta’ua e Togiola e le o manino tele ai mea o lo’o tutupu i le falepuipui, ae le gata i lea, o ni fa’aletonu i fuainumera o lo’o i totonu o le lipoti.

Saunoa Togiola, i le itulau muamua, o le aofaiga o pagota o lo’o iai, e 303.  Ae i le va o Ianuari ma Mati 30, 2024, e to’a 151 pagota sa tatalaina i tua, ma o lea, sa saunoa ai Togiola, e tatau ona totoe ai pagota e 152, faapea ma fanau talavou o lo’o lokaina e to’atolu.

“Ae a tagai i le auiliiliga o le lipoti lena ma le faatulagaina o fale o lo’o iai.  O le aofai o pagota la e taofia e 209.  Afai la e tatou te avea le [faitauga] e 303, toese ai le 209 o lo’o nonofo i [iunite] uma ia, o la e misi pagota e 94,” o le faamaninoga lea a Togiola.

“O lau fesili la, po o le a le mea ua faapea ai le le talafeagai o lenei lipoti mai i le ofisa o le falepuipui?” o le fesili lea a Togiola.  “E le taitai fetaui numera ma tala’aga ia ua tu’uina mai i le komiti.”

Sa faapea ona talosagaina ai e Togiola ia le taitai komiti, ina ia “aumai le taitai o le matagaluega fou lea, sei toe auiliili mai a latou numera po o le a le sa’o”.

“E tele lo’u popole pe afai e sa’o e 303 lea o lo’o lipoti o iai i totonu, ae lea e sau le numera o tagata i le iunite e tasi, e na o le 209.  O fea la leisi 94 pagota?” o le toe faaopoopo atu lea a Togiola.

Na fesiligia e Tuaolo ia Togiola, po o ona finagalo e ‘toso mai’ ia taitai o le falepuipui mo se iloiloga, o se vaega o le fono faapitoa o lo’o fa’agasolo.

Sa tali Togiola, “O se mataupu matuia le tulaga lea,” ma i sona talitonuga, ‘e leai se mea e taofia ai”.

O lea na fa’ailoa mai ai e Tuaolo, o le a fa’afeso’ota’i le loia, ae aumai le taitai o le falepuipui.

Sa saunoa foi le afioga i le peresetene, i le matuia o lenei mataupu, pe afai ae tupu mai ni faapefea i le malo.  Na ia fa’aalia foi, o nei tulaga e pei ona ta’ua i le lipoti a le komiti, e pei o le kukaina o meaai i totonu o sela a pagota, e le’i tupu i vaitaimi, a’o avea o ia ma Komesina a Leoleo, i le nofoaiga a Togiola.

“A faafefea ae asu e seisi pagota se ga’o i seisi pagota, ae oti ai?  O ai e totogia?  E totogi e le malo,” o le saunoaga lea a Tuaolo, “E tatau foi ona logo le kovana ma le Loia Sili e latou te o i o, e vaavaai i mea la e iai tagata”.  

“E le avea le nonofo o tagata i le falepuipui ma mea e tatou te tu’ulafoa’i ai.  O tagata ola.  Fa’afetai o lea tupu iinei, ae le o tupu i Amerika,” o a Tuaolo lea.

O nei fa’afitauli, e le o ni fa’afitauli fou, ma sa lipotia foi e le Samoa News ia fa’afitauli i le tausaga ua tuanai, ina ua maua mai se imeli mai i se tasi o pagota sa lokaina i lena vaitaimi.

E tusa ai ma le tusi a lenei pagota, sa ia molimauina, i le sefulu (10) tausaga ua mavae atu, le le amanaiaina o fale mo pagota o lo’o fa’atalitali a latou faamasinoga (Bravo) ma ua tatau ona talepe i lalo le fale lea.  Ma e le tatau ona nonofo ai nisi, ona o le tumu.  Ma sa ia ta’ua ai foi, lona fa’afeso’ota’ia o sui o le malo feterale, i lea mataupu.

Na ta’ua foi i le imeli a lea pagota le le lelei o fale ta’ele, faapea ma le leai o se ‘ea e o’o atu i totonu o potu taitasi; o uaea eletise e tautau mai fafo; o le palapala ma le manogi leaga.  Ae ua na’o sina vaega ia o faafitauli o lo’o tutupu i totonu o falepuipui.

Sa ta’ua foi e lea pagota le avea o ia ma se faufautua i totonu o falepuipui i Amerika, ma e malamalama i le faagaioiga o se falepuipui, e aofia ai ma tulafono po o aiaiga, e fesoasoani i amioga.  Ae i totonu o Amerika Samoa, ua tele tausaga o tulaga faaletonu le fa’agaioiga o a latu falepuipui.

Sa ia ta’ua le tutupu mai o fusuaga e 5-6 i le vaiaso.  O pagota e sosola, o se mea masani.  E o’o fo’i leoleo, ua fiu.  Le maua ni a latou totogi ovataimi faapea ma fa’afitauli i le va o i latou ma o latou taitai, po o pagota.

Sa ta’ua e lea pagota, lona taumafai e avea ma faufautua, faiaoga o le musika, kuka ma tu i le va o pagota ma le pulega o le falepuipui.

Na ia ta’ua, ana le seanoa tu ma aganu’u faa Samoa, ua leva ona o’o le falepuipui i se tulaga sili atu ona faaletonu.

O lana tatalo, o le a mafai ona fa’atulagaina tulaga tatau i se vaitaimi lata mai, e o gatasi ma tulafono feterale, atoa ai ma le si’itia o tulafono o lo’o saisaitia ai asiasiga.

O le taeao nei lea ua faamoemoe e faataunuuina ai le iloiloga a le Komiti o le Senate ma le susuga ia Semo Tauanu’u, le Faatonusili a le falepuipui.