GAOTEOTE: Aua le popole fua i tala a le Palemia
E ui e le i nofo lelei i finagalo o ni isi o afioga i senatoa saunoaga mai le alii Palemia o Samoa e fa’atatau i le tulaga o lo o i ai le Faigamalo a Amerika Samoa, peita’i na fa’aoloolo maau le Peresetene o le Senate ananafi ma fautua i le maota, aua le popole fua i saunoaga a le ali’i Palemia, o Amerika Samoa lea e fai malo i le malo e pito sili ona “paoa i le kelope”.
“E leai se mea tou te atugalu ai fua i saunoaga a le alii palemia e fa’atatau i le faigamalo a Amerika Samoa, tusa lava po o a saunoaga a le alii palemia, e leai se mea tatou te popole ai fua, o tatou o lo o fai malo aga’i i le malo e pito sili ona malosi ma paoa i le kelope, le malo o Amerika”, o le saunoaga lea a le Tama’ita’i o le Ao ia Gaoteote Palaie Tofau e tau fa’ato’afilemu ai saunoaga a le maota ua lagalaga ona o saunoaga a le ali’i palemia e fa’atatau ia Amerika Samoa.
O le taeao ananafi na lomia ai i le Samoa News se fa’atalatalanoaga sa faia e le Samoa News, ma le ali’i Palemia i le laumua i Apia, e ni isi o mataupu o lo o atugalu ai le palemia e fa’atatau ia Samoa.
I se vaega o lea fa’atalatalanoaga, na saunoa ai le susuga a Tuilaepa Lupesoliai Sa’ilele Malielegaoi e fa’apea, ua tatau ia Amerika Samoa ona matua manatunatu lelei i le tulaga o lo o i ai lana faigamalo i le taimi nei, lea o lo o fa’amatalaina i se tulaga e le o tulaga lelei.
Mo se fa’ataitaiga e pei ona saunoaga le alii palemia, o le Fonotaga a sui o malo o le lalolagi lea na tali malo ai Samoa i le lua vaiaso talu ai (Small Islands Developing States - SIDS), lea sa tatau ai ona fai lava fo’i se leo o Amerika Samoa i le fonotaga lea, peita’i e le o le tulaga lena sa i ai le fonotaga, sa fa’alagolago Amerika Samoa i se fautuaga mai le Iunaite Setete, aua e le o Amerika Samoa o se malo Tuto’atasi.
“O le tulaga lena e tatau ai ia Amerika Samoa ona matua manatunatu loloto i ai, pe fa’aauau pea ona latou ui mai tua o le Iunaite Setete”, o le saunoaga lea a Tuilaepa.
Saunoa le afioga i le alii senatoa ia Galea’i M. Tuufuli i le taimi o folafolaga a le maota maualuga ananafi e fa’apea, e le o sa’o le saunoaga a le alii palemia e fa’atatau i le tulaga o lo o i ai le faigamalo a Amerika Samoa i le taimi nei.
E le gata fo’i i lea, atonu fo’i ua mafua ona saunoa Tuilaepa i le tulaga lea, ona o le fa’alogo mai o le “tamaloa” e le o i ai ni ‘organisational charts’ a matagaluega i le taimi o iloiloga o le paketi o lo o fa’agasolo.
Saunoa le sui peresetene ia Nuanuaolefeagaiga Saoluaga Nua e fa’apea, e leai se mea e taumafai ai fua le palemia e tata’i atu Amerika Samoa ina ia o fa’atasi i le tulaga o lo o i ai le latou faigamalo, aua e eseese lava ituaiga faigamalo o lo o i ai Samoa ma Amerika Samoa i le taimi nei.
Ae na saunoa le afioga i le ali’i senatoa ia Faletagoa’i Tuiolemotu e fa’apea, o le taua tonu lena o le suiga o le faavae lea ua sauni le atunuu ma le fono faitulafono e tuu i le palota lautele a le atunuu o lo o i ai nei, ina ia aumai ai le malosi ia Amerika Samoa latou te faia ai faaiuga ma taofia ai tulaga e pei ona le alii palemia.
Ae na toe tula’i le afioga a Galea’i ma fautua i le maota, e le tatau ona vave vave se fa’aiuga e fai i le fa’avae ona o le saunoaga a le ali’i palemia.
“O le tagata lea o Tuilaepa o se tagata e atamai tele”, o le saunoaga lea a Galea’i.
“Afai nei tatou te faia se gaioiga ona o le mataupu e pei ona saunoa i ai le alii palemia, a fa’alogo i ai le alii palemia ona fa’apea lea o lana saunoaga, vaai laia, ana ou le fai atu lava i le mataupu lenei e le gaioi le faigamalo a Amerika Samoa, e tatau ona tatou mataala ma fa’ateletelegese e fa’aiuga”, o le isi lea fautuaga a Galea’i.
Na toe fa’atepa e Galea’i afioga i senatoa i le tulaga o lo o i ai le va feagai o Samoa e lua, pe afai e malaga atu tamali’i mai Amerika Samoa nei i Samoa, e fa’atali mai le malo o Samoa ma fai teuga ma fa’aaloaloga fa’atupu, o iina e iloa ai e laina tutusa Samoa i le tulaga o lana aganu’u, e le o se mea la e popole vale ai se manatu, e fa’apena fo’i ia Samoa pe a malaga mai i Amerika Samoa nei, e fuli fo’i Amerika Samoa e fai i ai fa’aaloaloga ma teuga fa’atupu, aua e taua ma pele le aganu’u ma le agaifanua i le va o Samoa e lua.
Saunoa fo’i Galea’i e fa’apea, atonu ua mafua ona saunoa fa’apea le alii Palemia e fa’atatau ia Amerika Samoa, ona o le le tali atu o le alii kovana ia Lolo Matalasi Moliga i le valaaulia na aumai e malaga atu ai e auai i le fonotaga sa usuia i Samoa.
Ae na toe saunoa le alii peresetene ia Gaoteote e fa’apea, na mafua ona le malaga le alii kovana i le valaaulia mai Samoa, o lona alofa i le tapuaiga a Tutuila ma Manu’a, aua e le faapea alu le kovana ona nofo lea i le nofoa fa’alogologo, o le nofoaga mo le fonotaga na mavae atu o le nofoa mo le sui o le malo tele.
Na faaiu le saunoaga a Gaoteote i lona talosagaina o le maota, aua nei faamamafaina i o latou finagalo le saunoaga a le alii palemia, aua e le te’i te’i gofie finagalo o tama o le atunu’u ua i ai le tofa ma le fa’autaga moe, ae sailiili pea mo mea lelei e manuia ai le faigamalo a Amerika Samoa.
Na tula’i le afioga i le alii senatoa ia Laolagi Fonoti Savali Vaeao ma saunoa e fa’apea, e lagona lona mimita i le galuega sa fa’atinoina e tuaa ua tofafa mai Tia Sa, i lo latou filifili lea e ave Amerika Samoa e fai malo ma le malo tele o le Iunaite Setete.
“Silasila fo’i, o le Aeto lea tatou te fa’atusa i ai, o le manu e malosi, o le ata lena o le malosi o le faigamalo a le malo tele o Amerika o lo o tatou fai malo aga’i i ai, e leai la se mea tatou te popole vale ai fua”, o le saunoaga lea a Laolagi.
