Amata fa’amalosia tulafono aveese ai va’a tuai luga sami

Ua amata i le taimi nei ona fa’amalosi e le Matagaluega o Pulega o Taulaga ma Malaeva’alele le tulafono lea na pasia e le Fono Faitulafono i le tausaga na te’a nei, e aveeese ai va’a fagota tuai faapea ai ma va’a faila ua tele tausaga o ta’atitia ai lava i luga o le sami, ma ua fai ma fa’alavelave i gaioiga a le malo.

 

Ina ua fesiligia e ni isi o faipule le Fa’atonu o le Pulega o Uafu ma Taulaga ia Taimalelagi Dr. Claire Poumele i le taeao ananafi, pe ua i ai se fuafuaga a le Matagaluega e aveese ai ni isi o va’a fagota ua vaaia le magoto i le sami i tafatafa o le uafu tele i Fagatogo, na saunoa le tama’ita’i Fa’atonu, o lea ua amata ona faamalosia e le matagaluega le tulafono na pasia i le tausaga na te’a nei, e aveese ai va’a ua tele o tausaga o tutu ai lava i luga o le sami e le o fa’aaogaina.

 

Na taua e Taimalelagi e fa’apea, e tolu va’a fagota ua tele o tausaga talu ona i ai i luga o le sami, ma o ni isi o ia va’a ua magoto i lalo o le sami, lea la ua maea ona faia se fa’asalalauga fa’alaua’itele i luga o le nusipepa mo se tasi na te fia fa’atauina, afai e leai, ona galulue loa lea o le malo e aveese va’a ia.

 

“E fai lava si tele o le tupe a le malo e alu i le aveina a’e i luga o le va’a lea ua goto, e tusa ma le $50,000 le tupe e fa’aalu e le malo e toso a’e ai i luga le va’a lea ua goto, e aofia ai ma le ave i le Vaega Tosova’a e fa’anini’i ai ma ave ai loa e tia’i”, o le saunoaga lea a le tama’ita’i fa’atonu.

 

O atugaluga na mafua ai ona fa’aalia e faipule lenei mataupu, e le gata o le a’afia ai o le saogalemu o le sami mai le suau’u mai le va’a ua goto, ae ua a’afia ai fo’i ma le soifua maloloina o tagata faigaluega a le Fono aemaise ai le atunuu.

 

Na fa’amalulu le tamaitai faatonu e tusa ai o lea fa’aletonu, peita’i i lana saunoaga sa ia taua ai e fa’apea, e ui i le tele o tausaga ua tuana’i o feagai le malo ma lenei fa’afitauli, ae o le agaga fiafia ua mafai ona pasia e le fono le tulafono e tuu atu ai le malosi i le malo e aveese ai va’a nei mai le fa’alavelave i luga o le sami.

 

Sa ia taua fo’i e fa’apea, e taunu’u atu i le ofisa o le Fa’atonu ua leva ona i ai va’a nei e aunoa ma se galuega a i latou sa i ai i le matagaluega na fai i ai.

 

Na taua e le Pule o le Uafu ia Silila Patane i le Samoa News i le masina na te’a nei e fa’apea, o se tasi o va’a fagota o lo o taula i luga o le sami mo le tele o tausaga, e laiti lava nai vaega o lo o fa’aletonu ae o le va’a e lelei ma aoga mo faiga faiva.