Tomai sailiga galuega mo fanau a’oga maualuga
a Tafuna ...
Na fa’afofogaina e le fanau aoga i le vasega 11 ma le 12 a Tafuna High School (THS) folasaga mo’omia e faia aga’i i ai filifiliga, i ituaiga galuega latou te fia tulimata’ia e faigaluega ai pe a mae’a a’oa’oga. E lua piliota amata o le aso Faraile na fa’atino ai nei fetufa’iga aoga ma le 40 sui iloga mai le silia i le 20 kamupani tua ma matagaluega a le malo, ae maise vaega fetarale, na talia le vala’au a le vaega o A’oa’oga Fa’apisinisi a Tafuna, ina ia fa’ailoa i le fanau mataupu tau’ave, agava’a ma ituaiga o galuega e maua ai ni avanoa faigaluega mo i latou.
O i latou sa auai atu e aofia ai sui o le kamupani a le Blue Sky, le ASPA, Commerce Department, vaega o le ASTCA, ae maise le Matagaluega o Tina, Tamaitai ma Tupulaga Talavou lea sa matua matagofie fo’i le latou folasaga, aua e o’o lava i le vasega o fanau a’oga e le’i mae’a latou a’oga maualuluga, ua latou tima’ia ina ia o’o atu i le Ofisa o Tina ma talavou.
“Ua a’apa mai le malo, e toe fa’aauau se auaunaga aoga mo talavou, ua totogia kosi fa’amasani i galuega o matata eseese i le Kolisi e agava’a ai talavou o le atunu’u fa’apea ma isi, ina ia mautinoa ua agava’a outou i ni galuega lelei aua le tou lumana’i,” o le tala lea a Meki, le sui o lea matagaluega.
E le gata fo’i i talavou, ae ua tima’i mai fo’i e fa’ailoa i nisi o tina talavou, “Ia o’o mai, o lo’o tele polokalama aoga ua faia e le matagaluega, ina ia toe timata le upega fagota mo tina uma. Ia fa’aleleia latou tomai ile fatu aiga, suisui, tui teu ma le kuka, e aoga fo’i e saili ai se tupe mo le tausiga o le aiga pe a mafuli le tina e fa’aleleia atili ona tomai ua a’otauina ai.”
Sa auai atu fo’i le vaega a le US Army, Marines ma le Navy ma o se tasi lea o vaega lelei tele, aua o lo’o i ai le JROTC i THS, ma e to’atele lava i latou ua agava’a i a’oa’oga fa’amiliteri. O le Hawaiian Air sa auai, o le vaega a le DHSS sa i ai fo’i ma le vaega a le ‘au fa’asalalau.
Sa auai le National Park o Amerika Samoa, le Coast Guard, le vaega o Leoleo ma le Tinei Afi fa’apea ma le EMS. O le vaega a le ASCC Financial Aid sa auai fo’i ma latou sui o le admissions mo le fa’apupula atili i le fanau o mea e ao ina mua’i tapena i ai i latou a’o le’i o’o ina a’e i le Kolisi. Na auai atu fo’i le vaega a le Amerika Samoa Humanities ma le vaega a le McConnell Dowell, ae na vave tu’ua e i latou le fa’atasiga ona o galuega e tele e ao ina fa’amae’a i le fanua. Sa auai fo’i le vaega a le Voc Rehab a le Ofisa o le Kovana.
Ina ua mae’a piliota ta’i itula mo le vasega 12 & 11, na fa’ao’o mai le fa’afetai tele a le vaega o Pisinisi a THS i le vasega o sui iloga sa latou tau’avea latou pisinisi ma matagaluega ma fa’apupula atili i le fanau a’oga, avanoa e ao ina latou tapena mamao atu i ai, e ala i mataupu e agava’a ai, ma tusipasi e mo’omia fa’ato’a talia ai se latou talosaga.
Na tofusia fo’i le vasega o sui na faia folasaga ma tusi pasi na taua’aoina, e fai ma fa’amau fa’ailoga, sa latou fesoasoani ma faia sona sao aoga i le taumafaiga a le fanau a’oga i THS e sailia ni o latou avanoa faigaluega ai i le lumana’i i lenei tausaga.
