Tala i Ta’aloga Kirikiti
E avea pea lenei avanoa i le nusipepa matou te fa’afetai atu ai i le kamupani o le Blue Sky, e tusa ai ma le fa’asalalauina o tala i le Liki Kirikiti o lenei tausaga e 2017. E pei ona faia pea le tautua a le Samoa News i lea tausaga ma lea tausaga e ala i kamupani e alolofa mai, i le totogia lea o tatou nusipepa, e ala atu ai le fa’asalalauga.
E matou te fa’ateaiai fo’i le Pulega ma le ‘au faigaluega i lo outou lagolago ma fesoasoani mai, e ala i ni fa’asalalauga atu i luga o tusitusiga, tala o ta’aloga kirikiti o lea vaiaso, i aso Lua ma aso Tofi se ia mae’a lelei le liki.
Ia manuia lava mea tou te fuafua mo lenei taimi, ia alofa fo’i le Atua e saga foa’i atu pea le manuia ia te outou, i le Pulega ma le ‘aufaigaluega, ia ‘sagai ane ‘ai o le tai’ i fuafuaga e fai i lenei tausaga.
Ua molimauina fo’i le tu’uama atu o nisi ‘au i le itupa a tamaita’i, e i ai le ‘au laitiiti a le Moso’oipala (2) ina ua fa (4) ana faiaina i le latou ta’aloga ma Teine o le Fealofani mai Fagasa.
Ia toe fuafua mai i lea tausaga, aua le fiu, toaga e ‘ao le kirikiti i nai teine laiti, na e fia iloa tonu le mea e ta’u o le kirikiti, a’o fa’alelei le afuaga o le kirikiti mai ona tapu e oo fo’i i ona tulafono patino.
O nai teine lalovaoa na e toe mitamita ai le tou afioaga i ni tausaga a sau, e manatua ai le upu, ‘E le’i fausia Roma i se aso e tasi’, po’o le alagaupu lea, ‘E moe i vai, ae ala i ‘ai.’
Sa fa’apea fo’i le ta’aloga a tama, na fetaui ai le Seaula ma le ‘Tama o le Lega’, lea ua malo ai Tama o le Lega, ma fa’ato’a faiaina ai fo’i lea o le ‘au a “Tama o le Seaula” i le liki.
Le ta’aloga a le Mosiula ma le ‘Aga o le Pe’ape’a’, na tu’u mai ai le ripoti a le Komiti i Gagamoe, e le’i uma lena ta’aloga, leaga ua pogisa le aso Gafua, ua ta’atia ai le ta’aloga se’i maua se aso avanoa ona fa’amae’a lea.
Ia ua vilivilita’i nei teine matutua o le Moso’oipala ina ua malolo le latou ‘au laitiiti, lea na fai loa i ai, “Ia pepe, va’ai la o le a fa’amaini lava le patua o so’o se ‘au lava matou toe ta’a’alo…uma loa ae sau e matamata i a’u faiga.”
Lea ua tolu ai faiaina a le Teine o le Moli i le latou ta’aloga lea na faia i le aso Lua ma le Moso’oipala #1. [O le mafua’aga e le maua ai e tala o ta’aloga le taimi e fa’atulagaina e tatau ona aumai ai i totonu tala mo le fa’asalalauga i le isi aso faigaluega, o le 3:00pm. A’o le taimi lena e amata mai ai ona ta’aloga, ae ua tapuni le toe faia o nisi mea e fa’aalu i le isi aso.]
MOSO’OIPALA #2 (0-4) vs. TEINE O LE FEALOFANI (1-3)
O le ta’aloga lea e iloa ai po’o ai o i laua o le a malolo, ina ua atoa faiaina e 4, e fai o le musu o le Teine o le Fealofani e nonofo, ae fa’apena fo’i Teine o le Moso’oipala (2) latou ia.
Ae te’i ane ua fa’amatala mai e le isi tamaloa lena e gutu i fafine fo’i i lena aso, “Le fa’ake’a lele o le Fealofagi o Elegoa e gofo ma le kama Leoge, e fa’apena fo’i le kamaika’i lega o Va, e gofo fo’i i le kama e sau mai Fagasa.”
Na ta ta muamua Moso’oipala, maua ai ‘ai e 53 ae 19 pe, ia na i ai ma le Fa’atonu Galuega o le Tax, Kathy, lea na Kapeteni mai le ‘au a le Moso’oipala.
O le toatele ia o le ‘au tata ae na’o se teine lava o Malia ma Debbie na maua ‘ai e sili atu ma le sefulu, ae to’atele le ‘au fuamoa, ma le ta’i tasi lava ma le ta’ilua ‘ai.
E maea ifo le tataga a le Moso’oipala e 53, ia tuli nei e Teine o le Fealofani. Le tuliga fo’i o ‘ai, e fai o le fa’apopole ai o lo’omatutua na i ai i le malae i Vaovai, ae ana toe maua nisi pe, ua ‘oso mo’i le toto maualuga a lo’omatutua lea na tapua’i atu i le Fealofani.
Ia na maua lava ‘ai e 54 a Teine o le Fealofani i le 13 o latou pe, ma na ‘ai silia ai Elenoa 12, ma Kale 9, ma i’u ai loa le ta’aloga ina ua malolo ai le Moso’oipala i lenei fo’i tausaga, toe taumafai mai mo le tausaga fou.
Ai silia a le Moso’oipala: Debbie 13, Malia 10. O fa’ate’a o: Debbie, Asovale, Melinda ma Ulu.
O Teine o le Fealofani e ‘ai silia: Elenoa 12, Kale 9. O fa’ate’a: Senia, Tupe, Elenoa, Kapiolani.
ASO LUA MALAE FAGAALU
MOSO’OIPALA (2-3) vs. TEINE O LE MOLI (2-3)
Na ripotia mai e le Komiti le ta’aloga na faia i le va o Moso’oipala #1 ma Teine o le Moli, e fai mai le ripoti, e na’o le 49 ‘ai a le Teine o le Moli, ia tuli loa e le Moso’oipala, e na ‘o le lima pe ae maua loa ‘ai.
O le a fa’atali mai le ‘au e soso’o mai nei, aua ua fe’ai fo’i le Leona, masalo o le mea lava e tasi o le fai i ai e Teine o le Moso’oipala (1).
Peita’i, ua toe nei o ‘au lelei lava i le ta’aloga lea e totoe. E fiu se i si e fa’afefe atu ae talie mai, na’o le pau le mea e fai, o le iloilo lava i luga o le malae sima po’o ai e malosi.
ASO GAFUA MALAE I GAGAMOE, PAGO PAGO
MOSIULA (3-1) vs. AGA O LE PE’APE’A (2-3)
Na taua mai le ripoti o lenei ta’aloga, ma tata muamua Aga o le Pe’ape’a, fai mai na o’o lelei ‘ai i le 101 ae 16 pe, ona tuli loa lea e le Mosiula. Matua mataina le manaia o fa’ate’a a le Aga o le Pe’ape’a, na finau lava le ta’aloga, ma ua au lelei lava i le afiafi po, ona taofi loa lea se’i fa’auma i se isi aso.
Fesiligia e le nusipepa le Komiti, “Ua lelei uma lava ‘au, o le fa’atamala lava o le ‘au i le isi ‘au, ua faiaina, ua manaia uma ‘au, e lelei lea, ua toe amata ona lelei mai isi tama na fa’aletonu i isi ta’aloga.”
Le isi mea ua maitauina nei ina ua fai ta’aloga a tama i Gagamoe, o le talitua’a lava e fa’amoemoe i ai fa’ate’a, toe laiti lava mea e leaga o le malae lea.” O se toe fa’aopoopo mai lea a le sui o le komiti.
“E i ai vaega o le malae lea o lo’o tau mase’ese’ea, i lalo o le pulu, ma le itu i tai i le mea lea e i ai le sima fa’apea ma lona itu i uta i le nofoaga sa tutu ai fale’aiga. Ae o se mea lelei, ua amata ona iloa uma e tama tuli polo mamao ‘omo ma mea e mase’ese’e o le tatou malae lea.” O se aotelega lea o manatu fa’aalia o sui ia o le tatou komiti e tusa o le malae i Gagamoe.
SEAULA (4-1) vs. TAMA O LE LEGA (2-3)
O le ‘au lea a Tama o le Lega mai i Poloa, e o’o mai i le taimi nei, o tau manatu po’o le a le mea na le malo ai i latou ta’aloga muamua lea na ta’a’alo ai.
E fai atu o le manaia o le ‘au fa’ate’a, manaia latou mulumu, toe lelei fo’i i le ta, ae po’o le a le mea na ala ai ona faiaina i isi ta’aloga, e tau masalosalo lava i le tomumu o i si tama pe’a le tofia.
Na tata muamua Seaula, ia ua vaaia le tele o pe i le amataga i le se’e mai lava o le polo, ua fa’atalitali lelei lava e tali se’e.
O le mea lena na tele ai pe a le Seaula, e tau leai ni ‘olo a’o le se’e lava na fai ai le ta’aloga, ma le sapo’ia o ta.
Na maua lava e le ‘au ta a le Seaula o Apiuta ‘ai e 6, fa’apea le tama o Lone, na ia maua fo’i ‘ai e 9, ona sau a lea, na o le tama o Pou lea na maua ‘ai e 14, ia ma le tama o Seti ma Farani e ta’i 7 o la ‘ai.
Na fai le malologa a le Lega, e toe fautua ai le ‘au talitua’a ina ua vaai atu le Tofa o le Saolo, i le Ma’i, ua tau fa’avaivai lana ‘au.
Na manaia te’a a tama o le Lega, i le susuga ia Sala, ma Si’iva ma le tama o Amosa, i le tele lava i le fa’ase’ese’e o le ‘au ta a le Seaula.
Na maua e le Seaula ‘ai e 71 ae 19 pe, ia na o ifo loa Tama o le Lega mo le tuliina.
Ina ua tata le Lega na vaaia le finau mai o le Seaula, e tau puipuia mai o latou ‘ai ia e 71.
Ae paga lea, e le o gatasi le latou fa’amoemoe ua alu atu lava ‘ai a le Lega, ua maua ifo ‘ai e 55, ae fa’ato’a 8 pe, ua sosolo atu lava ‘ai o Tama o le Lega.
Na maua ‘ai ina ua ta atoa a latou pe e 12, ae na manaia lava le latou ta’aloga, lea lava e lelei le Seaula, i le latou faiaina lea e tasi, lea e le’i fetaui ma isi ‘au e o mai uma i le itu i Sasa’e.
Tama e ‘ai silia a le Seaula: Apitua 6, Lone 9, Seti 7, Farani 7, Pou 14, La’i 9. O fa’ate’a o: Farani, Kessel, Ite ma isi.
O tama o le Lega e ‘ai silia: Manuele 16, Ta’auta 13. O fa’ate’a o: Sala, Si’iva, Amosa, Fia ma Peleti.