Si’itia tulaga fa’atoaga aofia ai toto aniani mai fafo Manu’a
O ni isi o polokalame ua fuafua le Matagaluega o Fa’atoaga e fa’ataunu’u i le tausaga fou lenei, ina ia fa’aleleia atili ai tulaga o fa’atoaga i le atunu’u, e le gata e mana’omia ni a’oa’oga mo le aufai fa’atoaga i auala fou e toto ai toga laau ‘aina, ae o le avea lea o Ta’u ma Ofu o nofoaga fou e toto ai le aniani fou lea o lo o tele ina auina mai i atunu’u i fafo i le taimi nei.
I le fa’aaliga a le aufai fa’atoaga sa faia i le masina o Novema na te’a nei, e le gata na iloa ai le fa’atupulaia o fa’atoaga i le atunu’u, ae na toe fa’amautu atili ai le naunau o le Matagaluega o Fa’atoaga e fa’aleleia atili tulaga o fa’atoaga i Amerika Samoa, aemaise ai le tausisia o tulafono e aofia ai le fa’a lafoga o fua o fa’atoaga uma o lo o auina mai i totonu o le atunu’u.
O se tasi o vaai mamao a le Matagaluega o Fa’atoaga e pei ona amata i le taimi nei, o le amata toto lea o le aniani (bulb onions) o lo o mana’omia e le atunu’u i aso fai soo i Ta’u ma Ofu i Manu’a, ina ia taofia ai le toe auina mai o lea fo’i oloa mai fafo, ae ia mafai lava ona toto i Amerika Samoa ma nofo ai fo’i le tamaoaiga i le aufai fa’atoaga a le atunu’u.
O se tasi o lu’itau ua tula’i e le kamupani mai fafo o le AVM Bernardo Engineering lea o lo o fuafua e fa’atula’i sona lala i Amerika Samoa, o le fausia lea o se fale e fa’atau atu ai aano o manu fasi.
I fa’amaumauga a le Ofisa o Fa’atoaga lata mai, ua manino ai le fa’atupulaia o le aofa’i o atina’e lafu manu i Amerika Samoa, ma a’e ai loa se manatu i le matagaluega e fausia se fasi fasi manu mo meaituaolo (pua’a), ina ia mafai ai ona maua iinei le aano o le manu fasi o lo o aumai i maketi i fafo.
“O le agaga autu o nei atina’e, e le gata ia maua ai galuega fou mo le atunu’u, ae mafai ai fo’i ona fa’alautele pisinisi totogi lafoga, fa’atupulaia ai le aofa’i o fa’atoaga fai lafu manu, tele ai le mana’omia o taumafa mo manu, ma mana’omia ai loa fo’i ma se fale fasi manu i Amerika Samoa”, o se vaega lea o le ripoti mai le malo lea ua tauaao e le Fono Faitulafono.
Ina ia ausia tulaga lelei o fa’atoaga i le atunu’u, ua fautuaina ai le faia o ni a’oa’oga mo le aufai fa’atoaga a le atunu’u i auala fou e toto ai fa’atoaga, ina ia o gatasi ma ta’iala o lo o fa’atula’i mai e le polokalame a le School Lunch a le Matagaluega o Aoga a le malo, ma foia ai le fa’afitauli lea ua maitauina i le taimi nei, o le ave uma lea e le aufai fa’atoaga mai Asia o fa’atoaga o lo o fa’atau atu i le School Lunch.
I asiasiga sa faia e le Ofisa o Fa’atoaga i fa’atoaga eseese i le atunu’u, ua fa’amaonia ai le fa’atupulaia o fa’atoaga laau ‘aina, amata lava i toga laau ‘aina toto (roots crop) e o o atu i toga laau ‘aina e fua (fruit trees), o se auala fo’i lea ua mautinoa ai le saogalemu o taumafa o lo o tufatufaina atu i le atunu’u.
O ni isi o auala ua faia e le matagaluega e fa’atupulaia ai le malamalama o fanau aoga i mataupu tau fa’atoaga, o le fausia lea o fale e toto ai laau i le ofisa autu i Tafuna, e le gata e faia ai su’esu’ega i ituaiga laau toto, ae maua ai fo’i le avanoa i fanau aoga e asiasi atu ai mo le fa’alauteleina o le tomai i mataupu tau fa’atoaga.
Mo le motu o Aunu’u, e le gata ua fa’alautele atu i ai ni isi o auaunaga a le Ofisa o Fa’atoaga e pei o le unaia o tagata e faia lafu manu, ae ua unaia fo’i ina ia toaga e toto le ulu ma’afala atoa ai ma le toto o isi fualaau ‘aina e pei o le meleni, o se tasi lea o fualaau ‘aina o lo o mana’omia tele e le School Lunch.
