Ads by Google Ads by Google

Fa’afetai aloaia Lolo ia le Palemia tautua a le Fotu-o-Samoa

ausage@samoanews.com

Na fa’aaoga e le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga le avanoa na ia maua i lana saunoaga fa’apitoa i le aso Lua na te’a nei, ina ua mae’a ona fa’atauto i laua ma le lutena kovana ia Lemanu Palepoi Mauga e avea ma ta’ita’i o le malo mo le isi 4 tausaga o loo lumana’i nei, e fa’aleo ai le agaga fa’afetai i le Palemia o le malo o Samoa, susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, e tusa ai o le tautua a le va’a a le malo o Samoa, le Fotu-o-Samoa mo le itumalo o le Manu’atele.

 

Na taua e Lolo i lana saunoaga e fa’apea, e ui i le pisi o va’a a le malo o Samoa i le fa’atinoina o a latou tautua masani, peita’i soo se taimi lava e avatu ai le talosaga mo le Fotu-o-Samoa e malaga mai e tautua le va o Tutuila ma le itumalo o le Manu’atele, e tali mai lava le afioga i le ali’i Palemia.

 

“Fa’afetai atu i le tautua ua afu a le malo o Samoa mo lenei itu o la matou faigamalo, o lou tali mai i le tele o taimi matou te talosaga atu ai, ua atagia mai ai le fa’anaunauga o loo i ai i ta’ita’i o Samoa e lua ina ia fa’aauau pea lo ta sootaga na afua mai e tuaa ua lagomau mai Tiasa”, o se vaega lea o le saunoaga a Lolo ia Tuilaepa.

 

“E fai ai a’u ma sui o le malo o Amerika Samoa aemaise ai tagatanu’u o le itumalo o Manu’a matou te momoli atu ai le fa’afetai ma le fa’amalo e tusa ai o le tautua a lau kamupani va’a Samoa”, o le saunoaga lea a Lolo.

 

Na taua atili e le ali’i kovana i lana saunoaga e fa’apea, soo se taimi e fa’aletonu ai le tautua a va’a a le malo mo le tautuaina o le itumalo o le Manu’atele, o le taimi fo’i lena e talosagaina ai le tautua a le kamupani va’a a Samoa mo le la’uina atu o uta ma fa’amomoli mo le itumalo o le Manu’atele.

 

“Lau afioga i le ali’i Palemia, o le mea moni lava ua matua le tautua a le Fotu-o-Samoa ia Tutuila ma Manu’a, o le mafua’aga lena matou te le nofonofo ai, ae matou te naunau e fa’aleo la matou agaga fa’afetai”.

 

“E le gata i lau kamupani va’a mo femalagaaiga i luga o le sami, ae fa’apea fo’i i lau kamupani va’alele o le Polenisia, lea ua mafai ai ona maua malaga mo le itumalo o Manu’a i vaiaso ta’itasi, e ui e na o le tasi pe lua malaga, ae o le itu taua ua i ai le tautua mo tagata o le Itumalo”.

 

Saunoa atili le ali’i kovana e fa’apea, o le mea moni e le tau fesiligia, o Samoa e lua o le uso moni ma le aiga, afai e mafatia le isi itu, e tula’i le isi itu ma fesoasoani.

 

Na taua e le afioga i le ali’i Palemia i se vaega o lana saunoaga e tali atu ai i le saunoaga a le ali’i kovana e fa’apea, tusa lava poo a fa’afitauli e tutupu i upu fai o malo aemaise ai fo’i le itu tau i le tamaoaiga, e talitonu le malo o Samoa, o talosaga lava le tali o fa’afitauli.

 

“O le mafua’aga lena e faia ai nai a matou fuifui tatalo i le vaiaso muamua o le masina o Ianuari i tausaga uma, matou te fa’atagisa ai le lavea’iga a le Atua ia Samoa, tusa lava la poo a fa’afitauli e tutupu mai, afai tatou te ‘au ma le Atua, o ai la se isi e fa’asagatau mai”, o se vaega lea o le saunoaga a le ali’i Palemia.

 

O le toai taunu’u mai ai o le va’a fou a le malo, le MV Manu’atele i le vaiaso nei, ua atagia mai ai le le toe i ai o se fa’aletonu e toe tula’i mai i le itu tau femalagaaiga mo Manu’a.