Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

TATALIA TAGATA LAUTELE - ASO E FA’ATAUNUU AI MALAGA I SAMOA

 

Ua toeitti atoa le vaiaso tau ona fa’alele saunoaga i luga o ala o feso’ota’iga ma Samoa, ua talia le fanoga ina ia fa’atautaia ni malaga mai Amerika Samoa e taliu atu ai o latou tagata o lo’o opea i Amertika Samoa nei, peita’I na talileleia lea fanoga, ae ua le mautinoa e le atunuu se aso ua atofa e le kovana e amatalia ai nei faigamalaga.

 

O le aiaiga o lo’o ua tuuina atu fo’i i lea fanoga, e matua leai lava se tasi e ulufale mai i Amerika Samoa i le taimi atoa o le a faia atu ai nei malaga mo Samoa.

 

E tusa ai o se tala mai le susuga Iulogologo Pereira, sa ia fa’ailoa ai, “E moni o lo ua mae’a tali le afioga le Kovana Sili i le fanoga o le ali’i Palemia, ua i ai fo’i aiaiga o lona talia o lea fanoga, peita’i, e na’o malaga lava e alu atu iinai i Samoa, ae leai se tasi e fa’atagaina ona fo’i mai i nei malaga.O lona uiga, e le’i tatala lava le fa’asa mo nisi e malaga mai Samoa.”

 

E magalua le talosaga na fa’auia mai e Samoa i le afioga Kovana Lolo Moliga, ia avatu o latou tagatanuu o lo’o ua loa ona opea iinei, ma le isi, ia talia le toe malaga mai o le Lady Naomi mo fefa’ataua’iga. Ua tele na’ua le lusi o Samoa i a latou oloafa’atau atu i fafo, ina ua talosaga Lolo e muamua ona afea e va’a oloa Amerika Samoa fa’ato’a o atu ai i Samoa. Ua tuai atili ai ona tuai le auina atu i fafo a latou oloa fa’atau atu i maketi i fafo.

 

Ua faailoa fo’i e Iulogologo, “Ua talia fo’i ma le malaga mai o le va’a ma uta, le MV Lady Naomi, ae le malaga mai ai lava so’o se tasi se’I vagana lava le auva’a masani.”

 

O le vaiaso lava na te’a nei ina ua mae’a talia lea fanoga e le afioga Kovama Lolo Moliga, na fa’asalalau loa e le Samoa Airways le latou fa’asalalauga ina ia tusia atu e so’o se tasi e fia toe fo’i i Samoa i malaga ua faatagaina nei e le kovana ona faia. Peita’i e oo mai i le taimi nei, e le’i faia atu se tala mai le Ofisa o le Kovana, i se taimi e fa’atautaia ai loa latou malaga ua mae’a tuufa’tasia mai a latou lisi o e fia malaga mo Samoa.

 

I le tusi lava lea e tasi, ua fa’atagaina ai fo’i ma uta e aumaia e va’alele nei e malaga mai mo le auina atu o latou tagata o opea i Amerika Samoa nei.

 

Ona o lea ua loa ona i ai igoa o le mamalu o le atunuu o fia malaga i Samoa, peita’i ua toe fesiligia nei le taimi e tatau ona sauni ai e malaga, ae o le tali lava e tasi ua fa’ailoa mai, “O lo’o tatalia mai le OK a le ofisa o le Kovana ona fa’ato’a tapena loa lea o va’alele e malaga ai tagata i Samoa, aua e le taga lava ona malaga mai ai se tasi iinei, ua na’o uta lava ua fa’ataga.”

 

E mautinoa o le malologa o galuega a tagata i le kamupani I’a mo le lua vaiaso ua manatu nisi o le aufaigaluega e malaga i Samoa e asiasi fo’i i aiga mo le malologa, peita’i afai ae malaga, o le a matauina e le toe malaga mai i se taimi e latalata i le a’oga ua toe a’e a fanau ma galuega fo’I o i ai, aua o lea e taofia le malaga mai Samoa i Tutuila nei.

 

Peita’i o le malaga muamua a le Lady Naomi na tuu e faia mai i le aso ananafi, ua toe tolopoina ona o le malosi tele o le matagi malolosi ona o afa o lo’o fa’aolioli mai i le atuvasa.

 

O lea la ua toe maua mai ai le isi fa’aaliga fou, o le a fa’ataunuu mai lenei malaga i le aso Gafua e taula mai ai, ae toe fo’i lava fo’i i lea aso i le afiafi itula e 4:00. Va’ai lau fa’amomoli i si ou aiga ia taunuu ma le fiafia i lou aiga, pe afai o le a le mafai ona fa’atasi atu ia i latou i lenei tausaga tumu i luiga eseese o femalaga’iga ma feoa’iga mai lea atunuu i le isi.

 

TOE ASO O FA’AFIAFIAGA O LE KERISIMASI 2020

 

O le toe po o fa’afiafiaga o pesega fiafia o le Kerisimasi ma vi’iga o le Atua, sa iloga ona fiafia ma toe fa’anoanoa foi folasaga ma aga o lea afiafi. Sa tofusia i latou na fa’atulaga mo lea afiafi ma se saunoaga fa’atofa, fa’afetai ma toe fa’amanuia fo’i i le afioga Kovana Lolo Moliga ma le Faletua ona o le la’ua tautua ua au i le atunuu ma ona tagata.

 

I le polokalama faasolo sa fa’atulaga mai ai le saunoaga a le afioga le Kovana Moliga ma le sui Kovana Lemanu Mauga, peita’i o i la’ua uma ua le auai i lea po, e ui ina ua suia mai le fa’afiafiaga i le Gov. Rex Lee ona ua louloua tele fafo i le Malaeoletalu, mai matagi malolosi ma timuga ona o afa o loo i le atuvasa i lenei fa’aiuga o le tausaga.

 

Sa mua’i logotala le fa’amoemoe o lea afiafi ua le lava fo’i se malosi o le afioga le kovana e oo ane ai, o lea sa tula’i ai le afioga le Fofoga Fetalai o le Maota, na te saunia se upu ae le fa’atasiga ma le pa’au mai o le pa’ia maualuga o e na tofia e tofusao i lea afiafi a tamali’i.

 

Na aotelega le aofia sa auai i le tuleiga a le tofa le fofoga ole Alataua, le afioga le Fofoga fetalai o le Maota o Sui ole fono faitulafono, Savali Talavou Ale, ma sa muamua lava ona fa’afetaia le mamalu o le aufaigaluega a le Atua o loo tapuaia faiva o latou autalavou lea ua tofusao mo le po o nei pesega ma vi’iga o le Atua ua fa’afofogaina e le atunuu atoa i le malae ma e fo’i o maimoa mai tua i aiga e ala i fa’asalalauga a Televise.

 

Sa fa’afetaia e ia le tapuaiga mau a le atunuu, a’o taumafai ta’ita’I tofia e fa’atino o latou tiute ina ia manuia le Malo. Fa’afetaia le nofo tatalo a le atunuu ae maise o le aufaigaluega a le Atua i so’o se ituaiga ua manuia ai Amerika Samoa, aua o fua o talosaga siitia o le manuia o le nuu.

 

Sa ia fa’afetaia le faigamalo e avea ai o ia ma sui o ta’ita’i sa tutula’I, Kovana Lolo Moliga ma lona sui kovana Lemanu Peleti Mauga, ua tele suiga lelei ua va’aia ma ua fai ma molimau i lo la’ua soifua tautua i le atunuu. O fua lelei lava o so’o se faiva o galuega ua tino mai ma ua aoga i le atunuu, ua siitia ai fo’i le atunuu i tulaga o le atina’e o le malo.

 

O le tele o galuega ua mafai ona galulue fa’atasi i ai le faigamalo ma le fono faitulafono, aua ua mafai lava e Kovana Lolo Moliga ona so’o le fau ma le fau i lo latou galulue fa’atasi ai.

 

Ua saunoa fo’i Savali Talavou Ale ma ia tima’ia le faigamalo fou ua alo atu i ona faiva tau fa’atulaga, “Ia oulua fa’aauau mea lelei ua lua matauina e ala mai ai manuia sa fa’atula’ia e le tofa le Tootoo Lolo Moliga, o mea lelei e ao ina so’oula, fa’atafea ni faaletonu aua e leai so o i tatou uma e sao mai le sasi ma lape o tautua. E le faigofie le faiva. E sousou le vasa i le tele o taimi, ae i ai lava malu o tai taeao tatou te fa’ase’e ai i manuia ona o filifiliga tatau ma le lelei. Ia mautu lava le vi’iga o le Atua i mea uma, ia lalamua fo’i so tatou sao i le Atua o mea uma lava i le lagi ma le lalolagi.”

 

O nisi o fa’afiafiaga sa sili ona mata’ina sa tula’i mai ai le SOFIAS, Sosaiete o Fa’afafine i Amerika Samoa, o St Joseph’s i Fagatogo e ona le malae, Pago Pago Methodist, Matuu ma Faganeanea lea sa tula’i ai le latou fa’afeagaiga ma tapena mai se meaalofa e tai $1,000. mo le afioga le Kovana sili Lolo Moliga ma le Lutena Kovana Lemanu Peleti Mauga.

 

Peita’i o le toe saunoaga fa’apitoa o le susuga le Fa’atonu o le Arts, Culture & Humanities, Lauagaia Mary Taufete’e, lea sa ia fa’afetaia faapitoa ai le nofoaiga a Kovana Lolo Moliga ma Lemanu Mauga, ona o le la’ua sapaia o polokalama e fa’atino a le Arts Council i so’o se taimi e fa’atino ai. O le la’ua tali mai fo’i i le taimi o le la’ua nofoaiga lea ua fa’amautu uma lea vaega o le Malo, fa’afetai aua ua va’aia ma ua tatalaina aloaia uma nofoaga o le Fale Mata’aga ma le nofaga fou o le Sogelau, o se toe fa’atepa ma le fa’amauina o ulua’i taimi na sisi a’e ai le tagavai a le Iunaite Setete o Amerika i o tatou eleele.”

 

Na saunia e le Komiti Fa’afoe o le Arts Culture & Humanities meaalofa o ato fa’ameaalofa ma le ta’i $2,000.mo le Kovana ma le faletua fa’apea fo’i le sui kovana ma le faletua, o se fa’ailo patino ma lo latou agaga fa’afetai.