Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


O se isi vaega o le fanau fa’au’u mai le Kolisi Tuufa’atasi o Amerika Samoa I le aso Faraile na te’a nei, Tesema 11, 2020. [ata: Leua Aiono Frost]

O nisi o le fanau fa’au’u mai le Kolisi Tuufa’atasi o Amerika Samoa, vasega fa’au’u o Tesema 11, 2020. [ata: Leua Aiono Frost]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

FA’AU’UGA LONA 73 ASCC & FA’AILOGA AI 50 TAUSAGA KOLISI – TO’A 99 FA’AI’UASO:

 

O le ulua’i fa’au’uga ua faia i le Malae o le Kolisi Tuufa’atasi o Amerika Samoa (ASCC), aua ua iloga ona manatu le pulega e ao ina avea lea aso ma se toe fa’amanatu o le 50 tausaga talu ona fa’avae mai le Kolisi Tu’ufa’atasi lea sa mua’i amatalia i le Lumana’i Building i Fagatogo, ona fa’ato’a siitia lea i le nofoaga ua i ai nei i le tausaga 1972.

 

E ui ona o lenei le tausaga ua matua tele lu’iga na savalia mai e le fanau a’oga, ona o le fa’ama’i Misela sa nofo puipuia mai ai le atunuu i le fa’aiuga o le tausaga ua te’a, ae ua amtalia fo’i lenei tausaga e afua mai ia Mati se’ia oo mai lava i lenei vaitau, o lo’o nonofo lava ma le popolega i le Covid-19 o lo ua i faitoto’a lava.

 

Ua saunoa le Peresetene o le Kolisi, Dr. Rosevonne Pato, e tusa o lenei mau lu’iga, peita’I ua a’e manumalo pea faiva o le fanau, ua le tu’u i omiga, ae ua fa’aaoga feso’ota’iga tafa’ilagi, ina ia fa’amae’a a’oa’oga ma ua agava’a ai mo le sauniga mamalu o lenei aso, e taua’aoina atu ai latou tusi pasi ua ausia togi e fa’au’u ai.

 

O le sauniga i le taeao o le aso Faraile ua te’a sa ta’ita’i Ma’auga Tauvela Fale. Pr. David Katina sa  tima’i i le au fa’auu, ina ia le lalafi ma fa’afefegofie e fa’afitauli, ae tula’i ma fa’afeto’ai i le malo o le agaga ma le fa’atuatua, e mafaia mea uma i le fa’amalosi mai o Keriso ia te oe.

 

O le savaliga i le lumana’I ua ia fa’ailoa mai ai i le vasega fa’au’u, “O le toa mo le lumana’i e savali ma le mutinoa, e le fefe, e le avea fo’i pe tafeagofie lana tofa. E mausali lona fa’atuatua o lo’o savavali ma lona Atua, e faia fo’i ona faiva ma le toto’a ma le mafaufau tonu. E mautinoa e manumalo ma toe fo’i mai ma le tausa’afia.”

 

“Aua ne’i ta’ita’iseseina lou fa’amoemoe i mea ua fa’aolioli mai, e ono avea ai lou fa’amoemoe ma e le f’ataunuuina ai lou fa’amoemoe ua leva ona e manatu e tulimata’i. Afai ua i ai ni mea fou e alia’i mai le ala, fesuia’i au kia ma fa’amasani i ai ma alu pea, aua ne’I tafea le auau o lou fa’amoemoe. Ave fa’atasi mea uma, e te mafaia. A au oe ma le Atua, o ai se fa’asagatau mai? Talitonu i ai ma fai!”

 

“Fai le suiga ma e amata atu ia te oe le suiga lelei!” O isi mea e una’ia ai le mau ma le auau o le upu fa’amalosi, e usuina e Pr. Katina pese ma sa iloga ona fa’amalosi’au lea i le fanau ia faia se suiga ma ia savavali pea aga’i i luma fa’amasani I suiga fou, ma ia ola ai.

 

Saunoa Dr. Pato ma ia fa’ailoa atu ai le agaga fa’afetai ina ua aulia le 50 tausaga o le Kolisi Tuufa’atasi i lo latou fo’i vaitaimi, ma o se lamepa lava ua loa tausaga o taumafai ona fa’amumu pea ina ia maua e fanau uma o le atunuu le atamai, e fa’afetaia ai fo’i faiva o i latou na tofu sao ma taumafai fa’atasi e fa’amumu mai lenei sulu o le malamalama.

 

“O le tausaga uiga ese lenei i le tele o suiga, fa’avave lava ona si’itia maia’oa’oga mai potu a’oga e faatautaia i upega tafa’ilagi, ua feso’ota’i i masini fa’aonapo nei, ma ua a’e malo lava faiva o utou le fanau. Ua faatino i le fa’aiuga o le masina o Me, ua faia fa’afeso’ota’i i upega tafailagi ae ua le fa’apotopoto fa’apenei.”

 

O le tamaitai faia’oga o le Igilisi Sabrina Sulua’i Mahuka, sa avea ma fofoga fa’apitoa e tima’ia le vasega fa’au’u o Tesema 2020, ma sa tula’i ai o ia o se tasi fo’I o lo ua manumalo i le tofi Faia’oga o le Tausaga a le Matagaluega o A’oga a le tatou Malo, ma o se tasi fo’i o teine tuai o le Laumua o le Matai, ua atoa le iva tausaga talu ona fa’au’u mai le ASCC.

 

“Ia avea oe ma se suiga e suia le lalolagi, e amata atu fo’i lea suiga mai ia te oe,” o le auga o le lauga fa’amalosi a Sabrina.

 

Sa faia e ia lona olaga a’oa’oina ma soso’o ai ma lona olaga taumafai i galuega, e avea ma se fa’ata’ita’iga mo le vasega fa’aiuaso i lana lauga tima’i.

 

“Ia e taumafai muamua e maua le ‘auga o lou fa’amoemoe i ituaiga faiva ua e fia tautua ai, a maua, ona e iloa lelei lea, ua tatau ona e toe fo’I mai e fai sou aoga i ou matua, i lou aiga, i lau ekalesia ma lou nuu, e oo lava i lou malo ma ou tagatanuu. O le fomula sa’o lena o le tagata ua ausia matati’a fa’atutu e aoga i le lumana’i.”

 

“Ia e fa’aiuina ou faiva, afai o le a faia sina malologa, aua le umi ona e malolo, ae ia taumafai atili, e auaua’i lava ona fa’asolo mai taumafaiga taitasi. O le ala fo’i lea o lo’o ua ou faia i lenei vaitau, faigaluega ma tausaili pea se fa’ailoga PhD Education, o se miti sa ou mana’o lava i ai, e oo i ai la’u taumafaiga, ae o lea ua aoga i le aoaoina o fanau talavou e fai ma se ‘ai lelei mo le atunuu ma ona augatupulaga e gasolo mai i le Laumua o le Samaoana.”

 

Na soso’o lea ma le tufatufaina o fa’ailoga ua agava’a i ai le fanau fa’au’u mai le Kolisi ma Iunivesite eseese sa aoaoina ai le au fa’auu o lenei tausaga.

 

E toatolu I latou o le vasega fa’aiuaso ua ausia le Summa Cum Laude poo togi maualuluga ma le GPA mai le 3.90-4.0: Vaimalu Milionea Aetonu, Lindsey Salamasina Aetonu, Aroma Rhodna Toalua Leupolu. E to’a fa fo’i le fanau ua fa’au’u ma togi maualuluga GPA e amata mai le 3.75-3.90 GPA: O I latou na o le Merci Li, Lomialagi Tauiliili, Falaniko Timoteo ma Raquel Roslyn Salele’a Mamea.

 

O le fanau fo’i ua ausia togi e afua mai le 3.5-3.74GPA ua maua e le to’a fitu i latou na fa’au’u e aofia ai: Saipela Tui Poloai, Tamaliileupuia P. Tela; Catherine Rose Cruz Bernabe, Angel Eleitino Danica Amosa, Arizona Faapio Tua, Kordell Tamatane Allen Velega, Fa’afetaiileatuafoai Fruean.

 

Ua lisia fo’i i latou ua maua fa’ailoga fa’asikolasipi mai le malo o Amerika Samoa e fa’aauau ai a’oaioga i fafo: Aroma Leupolu, Raquel Mamea; Meroma Leifi, Fa’afetaiileatuafoai Fruean ma Saipelia Poloai.

 

TASI SUI FOU FA’AULU I LE ROTARY & 41 ROTARACT FA’AULU

 

I le afiafi o le aso Tofi na te’a nei, sa faia ai le sauniga mamalu a le Kalapu a le Rotary ina ia fa’aulu o latou sui totino fou. O le sui Rotarian lava e to’atasi na fa’aulu ma fa’apine o le susuga Lt. Creighton Chong o le US Coast Guard. Na faaulu le ali’i totino fou e le susuga Taulapapa Will Sword.

 

Peita’i e ese mai lea sui Rotarian e to’atasi lava ua fa’aulu fo’i ma le to’a 41 o sui Rotaract o le Kalapu fou lea ua fa’atuina e aofia ai le fanau talavou uma lava ua manatu ina ia latou mafuli e faia auaunaga eseese e fa’atutu e aoga mo le mamalu lautele o le atunuu.

 

O lea sauniga mamalu sa aofia fa’atasi i ai sui totino tuai uma, ua matutua lava aua o ali’i ma tamaitai faipisinisi, peita’i ua tula’i mai sui talavou o lenei augatupulaga ma latou fa’atula’ia le Rotaract Club o Amerika Samoa, o se totino ua fa’auluina nei ona sui e 41 ia avea ma totino o le Rotary Club ma ua fa’aigoaina “o le totino galue” o le Rotary Club.

 

Na tula’i le ali’i peresetene o le Rotary i lenei tausaga, Frank Barron, ma ia tolaulauina uma suafa ta’itasi o nei sui ae tutula’I atu ina ia fa’apineina e le vasega o peresetene ua tuana’i o le Rotary Club.

 

O le toe fa’amanatu ua tu’uina atu fo’i i sui totino uma, “Ia fa’amuamua le Tautua mo isi ae fa’amulimuli ou lava mana’oga”

 

O le avanoa fo’i sa tuuina I le sui mamalu o le Malo na tu’uina lea i le susuga le ali’i Loia, ma o le Lutena Kovana filifilia a le atunuu mo le tausaga fou e tutula’i ai e ta’ita’ia le faigamalo, Talauega Eliasaro Ale, ma sa fa’aautu lana tautalaga i le agaga fa’afetai, aua o le Rotary Club, ua mataina lo latou agaga e fa’atino galuega lelei mo le atunuu lautele.

 

“E ui ina matutua i latou olo’o avea ma totino, ae le taofia ai lo latou galulue pea ma fa’aalu a latou lava tupe ina ia faia ai galuega lelei ia tino mai ma aoga mo le atunuu atoa. O se tasi o nei galuega fa’atino lea ua tatou va’aia ai le tula’i mai o le tatou Ta’elega i le Lagoon Swimming Center, ese mai lea o le Sikolasipi e ofoina mo le fanau fa’au’u mai A’oga Maualuluga i le atunuu, ma isi galuega e tele ua le tolaulauina.”

 

O lea afiafi sa fiafia fa’atasi ai nei sui fou ma totino tuai o le Rotary Club o Amerika Samoa i le Sadies by the Sea.