Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: SN]

1,282 SUEGA O LE CORONAVIRUS - TAPENAGA INA NE’I LUTIA I TATOU:

 

Talu mai le aso Faraile talu ai, ua mae’a fa’amauina i Potu o Suesuega Fa’afoma’i le aotelega e 1,282 le tele o suega e mafai ai ona sailia pe ua maua nisi i le Coronavirus pe leai.

 

Ua fa’ailoa mai fo’i e le pule o le potu suesue a le DOH i Tafuna, June Salesa Vaifanua Leo, “Ua matou nofo sauni fo’i ina ne’i toe malaga mai se isi va’alele i totonu o le atunuu, ae ua lava nei suega mo le fa’atautaiga o galuega saili e tatau ona faia i le tatou nei malo. E le gata i lea, e le o taofia ai le toe oka atu pea i fafo i le taimi nei o isi suega ina ia mautinoa e po’ia fa’amanu i ofaga le tautua, pe a oo ina lutia i tatou i le fa’amai pipisi lenei i le lumana’i.”

 

O le aso Faraile lava na te’a na to’ai taunuu ai le sapalai o suega e 694 mo le masini o le Abbott ID NOW mai le SNS lea e fa’atautaia e CDC, o i latou lea o lo’o fesoasoani malosi i setete ma teritori e tau taofiofia mai le pipisi na’ua o le Coronavirus a’o i tatou iinei, ia taofia le ulufale mai o lea fa’ama’i i le tatou teritori.

 

E ese mai i le aotelega o suega o le Coronavirus ua fa’aoo mai ua fa’apea fo’i ona toe fa’aopoopo mai ma le sapalai mana’omia o mea e sauniuni mo i latou uma e galulue ma ta’imua mai i galuega fesoasoani mo le mamalu lautele ia le pisia i le Coronavirus. O mea nei e totigilima, talipupuni o fofoga, ofu e fa’aaoga mo galuega i totonu o potu suesue, fa’amama o fofoga ma mea uma e fa’aaoga e i latou a’o fa’atautaia suesuega i potu suesue.

 

O le tele o nei sapalai o le a fa’amautu lea e fa’aaogaina i potu suesue i le DOH i Tafuna fa’apea ma le falema’i tele i LBJ Medical Center i Faga’alu, peita’i ua i ai nisi sapalai ua mafai ona taua’aoina atu mo le vasega o i latou e ta’imua mai i galuega lavea’i a le EOC.

 

Mai suega na fa’atautaia fa’alotoifale, ua fa’aalia ai e Vaifanua Leo, “O ali’i e to’atolu o Inisinia fo’i a le Kamupani  a le Star Kist, o i matou sa fa’atautaia nei suega ma ua fa’amaonia atu nei i le mamalu o le atunuu, o lo’o ua mautinoa lava e le o maua i latou nei i le Coronavirus.”

 

E ese mai lea to’atolu e 21 isi suega ua mae’a faia i le atunuu i le vaiaso atoa na te’a nei, talu mai ona to’ai taunuu le Abbott ID NOW i o tatou laufanua. O lona uiga ua 26 le aotelega o suega ua mae’a faia i le tatou lava atunuu ma e leai ma se suega ua fa’amaonia mai ua maua se tasi i le Coronavirus.

 

Ona o le vaiaso fo’i lenei sa fa’apito augafa e taualoa ai le tautua a Potu o Suesuega Fa’afoma’i i le Iunaite Setete ma teritori uma o le Malo Tele, sa latou fiafia ai e fa’ailoa mai, “Ua lava saunia nei potu suesue i le tatou malo e fa’ailoa atu i le atunu’u ma le mamalu o foma’i uma, ua fa’aauupegaina i tatou mo le taua e sailia nisi ua maua i lenei fa’ama’i pipisi o le Coronavirus. Pau o le mea, ia aua nei motusia le fa’auia mai o suega e fa’aaogaina i nei ituaiga uma o masini e lua ua i le tatou atunuu nei.”

 

O le sapalai o totigilima ma fa’amama o fofoga, ua taua’aoina, nisi o nei sapalai i matagaluega o Leoleo, le falema’i i ali’i ma tamaita’i foma’i ma tausima’i fo’i, ae maise o le OPAD, ma le Ofisa Autu o le EOC lea e aotelega i ai i latou uma ua fa’atulaga e avea ma sui e ta’imua mai i galuega lavea’i i so’o se fa’afitauli e fotua’i mai i le atunuu, peita’i ua fa’ailoa mai, e fa’auia uma nei sapalai i le to’ai taunuu mai i le Ofisa o Oloa ma Meatotino a le malo, e fa’asoa mai ai.

 

I se isi tala fiafia e tusa o le sapalai o suega mo nei masini e fa’ailoa ai pe ia maua se tasi i lenei fa’ama’i, ua fa’ailoa mai, ua feso’ota’i mai fo’i le vaega a le Militeri o lo ua tapena mai le latou aufaigaluega e fesoasoani mo suesuega nei ma o le a fa’ato’ai mai pe o le isi lua vaiaso o lumana’i.

 

“O se fesaosoani sili lea o le a maua pe a o’o fo’i ina fa’ato’ai mai, ae maise pe afai o le a lutia le atunuu, ma e mana’omia tele ai le taua’au i le matou fo’i pitola’au tau’ave i suesuega.” O se tala fiafia lea a Vaifanua-Leo.

 

E ese mai lea ua aofia i le oka ua to’ai taunuu mai o masini mo le fa’aaogaina o le okesene e tagata gasegase e sefulu ua fa’aopoopo fo’i i le auaunaga mai lea oka ua oo mai i le aso Faraile ua te’a.

 

ATUGALUGA I LALO O LE FALE’IE - LUMAFALE O LE DHSS I LE VAIASO ATOA:

 

Mai le aso Gafua i le aso Faraile ua te’a sa va’aia ai le to’atele o le atunuu ua autova’a ane i lalo o faleie tetele i lumafale o le DHSS i Utulei, ma sa maua fo’i le taimi e fa’atalanoa ai nisi o i latou i o latou manaoga tupito ua le motusia ai le fa’atumulia pea o le fale’ie i aso ta’itasi.

 

“O matou fo’i ua le nofonofo lelei, aua o ai fo’i e maua nei fa’amanuiaga, ae o ai e le agava’a i ai?  Ua leva ona fai mai nei taloaga, ae ua le maua atu lava se telefoni poo a fea ea e oo mai ai le tufa? O le la lava ua leva ona tausasami isi o le atunuu, ae o lea lava e falolo lenei vaega tele sa tigaina e fa’atutumu pepa, feoa’i solo e aumai uma mea na mo’omia, ae afai o le tali o le nofo ai lava e fa’atalitali ma falolo, pei lava ua lagona ai le ootia ma le fa’avalevalea ua mafiafia. Lea la ua o mai, a’o le tali lava o le leai, matua ofo fa’amaga fo’i lenei tina ma le aiga, ae o le agava’a latou e selau pasese lava, aua sa maua le Gita.”

 

Ona o le tala e le ta’ua suafa, e le mafai fo’i ona fa’ailoa atu suafa i luga o lenei tala. Peita’i, o i latou sa i lalo o le fale’ie, e to’atele lava o i latou e fa’asea i lea tulaga. Peita’i o nisi sa fa’ailoa mai e se tasi o tina talavou, “O le fesaosoani e. manaomia moni lava. Ua nonofo fo’i fanau i le fale, ma o le alu a le mea’ai tapena latou e matua vave lava. O lea ua ou nofo i le fale ua le toe faigalluega toe o le tama, o nisi o le fanau sa avea i le Day Care o lea ua toe nonofo nei i le fale, e ao ina i ai se tasi o i ma’ua e nofo e va’ai tamaiti. O loo i ai se tasi o le matou aiga ua alu atu e nonofo i si a’u fanau, ae sau se’i asi le matou talosaga na fa’atumu ia Novema 2019, ae o lea ua fa’ailoa mai ua a’ai nei le to’atele sa fa’atumu ia Tesema ae o lea lava e le’i vala’au atu se tasi mo i matou.”

 

“Ma le isi, ua fa’alogo fo’i ua maua tupe mo Day Care, ae i ai le isi vala lena e fa’apea mai e mafai ona talosaga atu ai pe afai o se tasi o lota aiga olo’o nofo i si ata fanau, ae alu o ia e faigaluega. Poo le a ea le sa’oga o lena fo’i tala, pe lea maua e lenei aiga lena agava’a, ae se’i maua ai se tasi e nofo lelei i si a ma fanau ae se’i toe o e faigaluega uma ina ia lava ai pili totogi o le fale ma sapalai o le eletise ma le suavai, fa’atasi ai ma mea’ai a le aiga atoa.”

 

O i latou uma ua tumutumu mai, ona ua fa’asalafa atu le fa’asalalauga, ua taofia nei pepa e toe fa’atutumu mo le fesoasoani a le Gita, ae o i latou uma e le’i tali atu a latou talosaga, ia oo mai mo le fa’atalanoaga o latou talosaga. Ua le fa’atulagaina atu se vaitaimi na fa’atumu ai lau talosaga, pe o se fa’asologa masani e ala i mata’itusi e amata ai le fa’aiu o le aiga o talosaga e autova’a mai ai le mamalu lautele, ma o le afuaga fo’i lea na vevesi vale ai le aso Gafua, ma ua le maua ai se filemu i lalo o nei faleie, aua ua tele le le mautonu, i le anoanoa’i na malaga mai, ma e tele fo’i le loimata maligi ona o le lagona ootia i le le tutusa ona tautuaina o tagata lautele.

 

“Ou te fai atu, e matua le magafagafa lelei ona fa’atino o lenei tautua. E moni lava le mana’omia, ae o lea ua leva ona fa’atutumu mai pepa e fa’amoe lava i matou i le tala e fa’atalitali se vala’au atu e te susu mai e talanoa ma le au ofisa e lautogia ai oe mo le alamanuia, pe leai? I le taimi la ua talia ai e le Peresetene Trump le tatou malo ua a’afia i le. Coronavirus ma le fa’asa ua i ai nei, ae fa’ailoa atu ai e o mai uma e fa’atalanoa pe agava’a pe leai? Ona tapunia ai lea o lea tautua. Peita’i o lea e malamalama atu e oo lava lenei tufatufaga ia Oketopa 2020 ona muta lea? Ua le mailoa fo’i pe na fa’apefea ona maua isi masina e mulimuli mai i la’u numera ma le aso na fa’atumu ai lata pepa, ae le tau ane lava se tasi o lenei aufaigaluega mamalu i a matou talosaga?”

 

Ona ua matua le maua lava se sootaga e mafai ai ona talanoa sa’o atu i le alii fa’atonu o lenei Matagaluega, ua le maua sa’o mai ai se tali mai le ali’i fa’atonu. Ua le mafai fo’i ona sopoia lea laina o lo’o fa’agasolo ina ia ulufale atu e talanoa sa’o i se tasi o le aufaigaluega o lo’o lutia ma tuua’ia e le mamalu lautele ona o le le fea o le faiga o le auaunaga. O i latou uma lava ua i lalo o le fale’ie, ua fa’ailoa mai, “Matou te le toe utuva le usu mai ma fa’atalitali ai pea iinei, po’o le a lava le tali e aumai ae o le nofo lava i lalo o le faleie ma le fa’asologa e maua ai le tali o ata fesili, ma le tali fo’i o le talosaga. E le’i faigofie ona sailia mai mea uma e fa’amalie ai le talosaga, e oo lava i tui misela o tagata uma o aofia i le talosaga, sa nanati solo e fai ma sa maua fo’i siaki o le FEMA ia Gita, o le isi lea mea tele lava. Na fa’ailoa atu e agava’a uma ai aiga na lutia i le afa, ae oo mai fo’i ina fesaga’i ma nei sui e fa’atumu pepa ua suia le tala, a leai sau siaki FEMA na maua, e le agava’a fo’i lou aiga i lenei alamanuia. O le tiga lena ma le le mautonu ma amata mai lava le amataga, ae o lea lava, e le’i maua se tonu mo lenei aiga.”

 

Na va’aia le aso Gafua e le’i umi na i ai leoleo e tau fa’amalosia le vavamamao o nofoaga e alaalata’i ai le atunuu i lalo olenei faleie, ae tu’uva’a ese i latou ua sili ai le tuu o le atunuu e sa’i ma fa’ailoa lo latou agaga ootia i lea tautua. Peita’i o le aso Lua na usu po ane ai le vasega o leoleo ina ia toe fa’amalosia le fa’asa o i ai nei, aua ua lagona fo’i le leo o le faitio a le atunuu, aua ua tumutumu nei i alamanuia tau le tausami, ae galo sa le mafai ona tumutumu e sii le vi’iga i le Atua o le Ola ma mea uma i le aso Sa na tuana’i.

 

O le aso Lulu ua va’aia ua fa’anonofo lelei i nofoa ma fa’avavamamao le mamalu o le atunuu, ae o nisi o silia i le aofaiga o nofoa, ua laulaututu solo mai i so’o se vaipanoa, ae ia vavamamao ma isi. O le aso Faraile loa ua toe va’aia, ua faia le laina umi o tutu, ae o lo’o aga atu e fa’anonofo i nofoa vavamamao ua tapena e le matagaluega e aga’i atu ai i totonu mo se tali o le talosaga na fa’aulu mo nei alamanuia.

 

Mai le vasega o faleoloa o loo agava’a i fa’atauga e fa’aaoga ai nei pepa mea’ai tufa fua a le Gita, ua fa’ailoa mai, “O le vave ole sapalai ua le mautonu fo’i ona o va’a oloa e masani ona to’ai taunuu mai e le’i taitai le sapalai, ua oo mai ua leai ma ni mea’ai masani, ae ua ave oloa siiatoa, o mea ai fulisa taugata sa le masani ona la’u, ua ave.” O se tala lea a se tasi o Fai’oa i Nuuuli.

 

Peit’ai ua va’aia ua siitia fo’i le tau o oloa ua le tusa ma le tau sa i ai muamua a’o le’i amatalia le fa’asa mo le Coronavirus.