Tala I Vaifanua
TU’UVA’A PASESE MO AMERIKA, AUSETALIA MA ISI MALO - MAI SAMOA
I le lipoti fa’asalalau mai Apia - o le aso Tofi i Samoa na taunu’u ai le va’alele tele mai Vanuatu ma lana pasese o nisi e fia malaga atu i Hawaii, e feso’ota’i ai ma latou va’alele e toe pu’e ina ia o atu i latou malo. O nei malo e aofia ai Amerika ma Ausetalia.
O i latou uma fo’i sa i Samoa mai le tele o le taimi lea ua tapunia ai alava’a mo faigamalaga i fafo, na tapena e latou te o ese atu ai i lea malaga mo Honolulu Hawaii.
Sa fa’ataua lava le fa’asa ona toe afea e nisi o pasese sa i lea aumalaga ona tu’ua le va’alele, ae ua na’o le ali’i pailate sa oo ane ina ia mae’a fa’amautu pepa o le faigamalaga, ma siakia mea uma o le va’alele ae maise o lona kesi mo le malaga.
Sa galulue fa’atasi Ofisa o Emepasa eseese o i Samoa o lo’o malaga ese atu nisi o sitiseni o latou malo i lea aumalaga, ina ia kilia o latou pepa malaga, fa’atasi ai ma le fa’amau fa’ailoga a le Ofisa o Femalaga’iga.
Ua lipotia e le’i i ai le Coronavirus i Samoa na lua, Tonga, Tokelau, Vanuatu, Tuvalu ma wallis ma Futuna i le vasa pasefika.
DR. URHLE - FA’AMALOSIA TAOFIA PEPESI CORONAVIRUS
I le fonotaga a le komiti o le coronavirus a le malo sa faia i le aso Faraile ua te’a sa fa’ailoa ai e le ali’i foma’i mo le VA Dr. Fred Urhle le tatau lea ona fa’amalosia tulafono e taofia ai le pepesi o le coronavirus.
Ua mafua lea saunoaga ona o lo’o va’aia lava le faia pea o fa’atasiga tetele a nisi o aiga, ae maise lava i maliu sa fa’atinoa i le aso Faraile ua te’a i Futiga sa toatele ai tagata.
“O le tapenaga lea ua taumafai atu nei, e tatau ona nofouta e le o faigofie i le malo, pisinisi o so’o se ituaiga ae maise o Ekalesia lea ua tapunia fale tapua’i ma fa’apotopotoga ona o le coronavirus,” o se tala lea a Dr. Urhle.
Sa ia fa’afetaia galuega a le Matagaluega o le Soifua Maloloina, e puipui le atunu’u i le pepesi o lea fa’ama’i, e leai sona togafitiga.
Saunoa Dr. Aifili John Tufa, “Afai ae tuu atu i le faitau aofai o tagata soifua i isi malo ua maumau le ola i lenei fa’ama’i pipisi, e tusa ma le 2.5% o le faitau aofai o le tatou malo e maumau le soifua i lea fa’ama’i pe afai e ulufale mai ma a’afia ai le to’atele o tatou tagatanuu.”
“O le vaega sili ona faigata, o i latou ua i ai le ma’i lenei, ae le’i alia’i ona auga ua maua o ia, aua o lea lava e manatu i tatou o lo’o manuia i lena vaitaimi o le a feso’ota’i atu ai ma isi, ma o iina lava e pesia atu ai loa na tagata ua latou feso’ota’i.”
“Alofagia le atunuu pele, ia fa’amasani i tatou ia faia mea ua fa’atonuina e mafai ai ona tatou manumalo i lenei taua,” o sana tala lea.