Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

MAUA TUPE AMERIKA SAMOA ONA O A’AFIAGA O LE MISELA

 

Ua taua’aoina e Amerika Samoa mai le Matagaluega a le Initeria ona o a’afiaga i le Misela Pepesi le $490,000.  Ma ua fa’aalia le fa’afetai a le Kovana Sili, Lolo Matalasi Moliga i le Sui Failautusi o le Initeria Douglas Domenech, mo le talia ina o le talosaga tupe a Ameirka Samoa lea sa tuuina atu ia Tesema 22, 2019.

 

Ua avatu fo’i le fa’afetai a le Kovana i le Failautusi o le Initeria David Berhardt, Nikolao Pula fa’apea fo’i ma le sui fa’alotoifale o le Initeria Lydia Faleafine Nomura, ona o le latou galulue fa’atasi e fa’ataunuu mai lea foi fa’atupega e fesoasoani ai i galuega fa’atino a le Matagaluega o le Soifua Maloloina ina ia malupuipuia lava le atunu’u mai le soona pepesi o le misela i le atunuu.

 

“O lenei fesoasoani tupe o le a aoga tele ina ia tau kava atu ai le tele o galuega na fa’atino e le mamalu o tagata faigaluega a le Malo, ina ia mautinoa ua fa’atino le puipuigamalu o le atunuu ma ia vave foi ona fa’ataunuuina nei galuega uma,” o se saunoaga lea a le afioga le Kovana sili i pepa o fa’amatalaga mai le Ofisa o le Kovana.

 

SIITIA TOTOGI PASESE LE VA O SAMOA NA LUA I VA’ALELE

 

Ua tonu lava atugaluga sa gugulu ai fo’i le atunuu ina ua finagalo le Malo o Samoa o le a taofia le toe femalagai i va’alele laiti a le Samoa Airways ma le Talofa Airways i le va o Tafuna ma Fagali’i, ae o le a fa’aauau atu malaga uma a nei vaalele laiti e sese’e i le Malae Va’alele tele i Faleolo.

 

Ua fa’amaonia ua siitia ai ma le pasese ona ua mamao fo’i le ala e malaga ai, ma  umi teisi ai le taimi e malaga ai i le ea, ae le gata fo’i i lea, ua tele ai fo’i le kesi fa’aalu e  malaga ai le va’alele mo Apia, Samoa.

 

Ua le gata la ina siitia pasese e malaga ai, ae ua tele atu fo’i le tupe fa’aagaaga a le tagata malaga e fa’aalu i so’o sana malaga mo Samoa. I le taimi o Fagali’i e na’o le lima Tala Samoa e fa’aalu ae o’o i le taulaga i Apia mai le malae va’alele i Fagali’i. Lea la ua si’itia nei i le $80 pe $70 Tala Samoa aua o le a lele mai Faleolo le ta’avale la’u pasese.

 

Ua fa’ailoa e le Talofa Airways, o le si’itiaga o latou pasese ua si’itia i le $4.40 i le tau aofa’i e $170.40 i le malaga alu ma toe taliu mai i Pago Pago nei.

 

Peita’i o le Kamupani Va’alele a le Samoa Airways o le a mafai ona o’o le pasese i le $187 i le malaga ma toe foi mai.

 

Fa’amoemoe tele le la’ititi mai o lou pasese pe afai o le a vave ona talosaga sou nofoa i le Samoa Airways ae le’i o’o i le aso e malaga ai. Peita’i o le a i ai se fa’asalalagua fa’alaua’itele e fa’alauiloa ai e le Samoa Airways siitaga o pasese i le va o Samoa e lua - Faleolo ma Tafuna.

 

E umi itiiti atu le malaga a va’alele i le va o Fagali’i ma Tafuna nai le va o Faleolo ma Tafuna.

 

Fa’ailoa e le malo o Samoa e fa’paea o le Malae Va’alele i Fagali’i ua avea nei ma ala ta’avale e faia ai fa’ata’ita’iga o le aveave ta’avale a le mamalu lautele, ma o se tasi fo’i o vaega a le Matagaluega o Leoleo a le Malo o Samoa.

 

FAASEA FA’ATONU MEDICAID LIKI I TUA SIAKI TOTOGI TAGATA FAIGALUEGA

 

Ua faaalia se lagona ootia  o le tama’ita’i fa’atonu o le Ofisa o le Medicaid ina ua fa’ailoa fa’alaua’itele e se tasi le ulusiaki a se tasi o lana aufaigaluega, ua i ai uma lava fa’amaumauga e agatonu, ae maise ai fo’i o le aofa’iga o le siaki totogi lea.

 

O le ata o le siaki sa fa’asalalauina fa’alaua’itele ma fa’amatalaga e fa’asaga i ovataimi o le sui e ona le siaki, ae fa’atutu fo’i fa’asea e fa’asaga i le sui ma lona tina, o lea ua fete’ena’i ai lagona fa’aalia o le mamalu lautele, e fa’asaga i nei tagata faigaluega a le malo.

 

O lo ua tu’u ese ia la le tulaga o le talia o ovataimi o lea sui, ua fa’ailoa fo’i le ootia ai o lagona o le to’atele, aua e le o talia ovataimi a nisi ona ave i le taimi nei, ae o lea ua fa’ailoa i lea ulusiaki ua totogi ana ova taimi.

 

Ua tali Sandra King Young e tusa ai le agatonu ona totogia o itula ova taimi o le sui i lona ofisa. Ua talia fa’aletulafono a le Malo e fa’agaoioia ai le Malo, Administrative Law i tulaga tau taimi fa’asili o faigaluega, ona o se mana’oga tupito i le taumafaiga lea e auina atu tagata e faia talavai i Niu Sila, a’o le’i muta le fa’atagaga na toina mai, lea sa muta ia Tesema 2019.

 

I lalo o aiaiga ua tu’uina mai e le afioga le Kovana, e fa’ataga ai ona totogia ovataimi o lea sui, lea ua fa’ailoa e $1,768.69 le aofaiga o le totogi ovataimi e 70 ona itula, ae ese ai lona totogi 80 itula masani e faigaluega ai.

 

Ua tatala fo’i e le afioga le Kovana Sili ona totogia ovataimi o tagata faigaluega uma lava o lo’o aofia i galuega uma e tete’e ma malupuipuia mai le atunuu mai le misela pipisi.

 

O le aotelega o nei taimi ova o lenei sui, sa talosgaina ona o le umi e 6 masina sa ovataimi ai ina ia mautu atoa fa’amaumauga ma talosagaina o avanoa mo i latou e malaga atu mo togafitiga o gasegase i Niu Sila e fa’aaogaina ai le Medicaid ma le Medicare a sui ta’itasi na fa’amanuiaina mo nei togafitiga fa’apitoa.

 

Ina ua mae’a fa’ailoa mai lana fa’amatalaga e tusa ai o le agava’a o lea sui mo itula ovataimi, sa ia fa’ailoa ai loa lona fa’anoanoa, ona ua solituina fo’i ni tulafono tau payroll i lea faiga ua fa’alauiloa ai lenei ulusiaki totogi i luga o le facebook.

 

“Peitai, mai ia Iuni 2019 se’ia o’o mai ia Tesema e motusia ai lea alamanuia na atofa mai mo i tatou e le Medicaid, e le na’o se 20 tagata na mafai ona o’o i ai le auaunaga lea, ae ua fa’aaoga mo le 200 o i latou, ma ua alagatatau ai ona ovataimi nei sui faigaluega i lo’u ofisa.”

 

O le 70 itula lea ua fa’ato’a totogia nei, o le aotelega lea o itula uma na faigaluega ai le sui mai le 3-6masina le umi.

 

Sa fesiligia e King Young, le puipuiga o nei mataupu na liki atu i fafo.

 

“Ona o lo’o fa’ailoa uma lava e o’o i le numera saogalemu a lea sui i luga o lea siaki ua fa’asalalauina fa’alaua’itele, ua tele la se afaina ua o’o i lea sui, ua mafai nei e so’o se tasi e fia avea ona fa’amaumauga i luga o laina feso’ota’i a le Facebook ona ave fa’agaoia ana fa’amaumauga nei ma fa’aaoga fa’alaua’itele. O se tasi o solitulafono o lo’o tigaina ai nisi e to’atele,” o sana tala lea.