Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


O le tama’itai o Devynne Fuga i aso ta’itasi e va’aia ai o ia i ana toniga sifi kuka ma e va’aia fa’aleleia taumafa uma e gaosia i le latou fale’aiga Manoa Poke Shop. O nisi lava na ua latou faigaluega fa’atasi ai. [ata: foa’i]

Le tula’i fa’aaloalo ina ia faaleo le latou tautoga ua avea ai i latou ma Leoleo po’o Malu o le Malo o Amerika Samoa, Novema 29, 2019 i le itula e 9:00 i le taeao, faia lea sauniga mamalu i le Pago Pago Youth Center. [ata: Leua Aiono Frost]

DEVYNNE FALEPOULIMA FUGA & PA’AGA FA’APISINISI I BOSTON

 

O le tama’ita’i o Devynne F. Fuga mai Pago Pago, o se alo e fa’asino ia Josephine Lam Yuen ma Anetone Foalima Fuga, ua fa’amanuiaina ana taumafaiga i le a’ai o Boston, ina ua latou tutu faatasi ma nisi o ana pa’aga fa’apisinisi o Josiah Bosney o le sui sa ia fa’afeso’ota’ia le fa’atula’ia o lenei pisinisi ma avea fo’i lana tinoitupe o se alamanuia e amatalia ai ma sapaia le latou taumafaiga. O le isi sui na latou tutu faatasi i lenei fa’amoemoe o le susuga Jacob Afoa mai Taputimu, o ia lea e fa’amoemoe i ai le fa’atautaiga o le pisinisi i le va ma tagata faigaluega ma le va’aiga o feso’ota’iga fa’apisinisi uma, ina ia aluga lelei le fale’aiga fou.

 

O Devynne Fuga, o le fa’amoemoega tasi lea o le pisinisi e avea o ia ma Sifi Kuka e va’aia atoa mea taumafa gaosia ma aluga uma i totonu o le tapenaga o mea taumafa e tusa ai ma le ituaiga o a’oa’oga ua mae’a a’otau ai o ia i potu a’oga o le Iunivesite o Harvard i Boston lava.

 

O lenei to’atolu, ua iloga ona latou galulue malosi, ia feso’ota’i o latou mafaufau ma gaoioiga ae maise o latou agavaa ua mae’a aotauina ai, ia manuia le taumafaiga. O le tausaga e 2016 na amatalia ai le latou taumafaiga. O le faleaiga ua fa’aigoaina “Manoa Poke Shop”.

 

O Devynne fo’i e avea o ia ma Sifi Kuka e va’aia le fale’aiga o ona faia’oga i Harvard University.

 

“O le taumafaiga lea ou te faia, ia le muta le taumafai e iloa pea isi ituaiga o mea’ai eseese e alumia ma e fiafia i ai le to’atele o faipisinisi tetele i Boston. O i latou na e matele ina oka mai a latou ‘aiga masani i taimi e faia ai latou fiafia fa’apisinisi, ma o le tele fo’i lea o matou oka ma olaola ai le matou pisinisi,” o se tala lea a Fuga.

 

“A’o agai pea i luga le atamamai e kuka ma gaosi mea taumafa lelei mo le tausiga o le soifua maloloina, e tatau lava fo’i ona maua’a le sailiga i ala e fa’afou ai le atamai ma e le muta ai le fiafia e galue e gaosia mea’ai susua ma le fiafia i ai o le to’atele o tagata o lo’o alaala i Boston Massachussetts.”

 

Aisea ua fa’aigoa ai le fale’aiga ia Manoa Poke Shop? Ona o le ali’i sa aoga lana tinoitupe e amatalia ai le fa’amoemoe, e to’atasi o ia mai Hawaii, ma e nofo fo’i o ia i Manoa, Hawaii. O le ala lea o le latou malilie fa’atasi e fa’aigoa ai le latou fale’aiga, ae o le mea’ai sili lea ona fiafia i ai le to’atele o tagata i Boston, o le i’a fou ma ua gaosia ai le oka fa’a-Hawaii o le Poke.

 

“Ua le na’o le Poke la ua gaosia ma kuka lelei ma toe fa’atau atu i tagata mai le matou fale’aiga. O lo ua i ai tausami Samoa, e pei o le Oka I’a Samoa, Sapasui fa’asamoa, o falai eseese e pei ona gaosia ai e i tatou i le atumotu, kalua pig fa’a-hawaii, ua matua’i valea i ai mafaufau o tagata i lea setete. Petia’i e lalamua lava le fiafia i le Oka I’a Samoa ma le Poke fa’a-Hawaii,” o se tala ata lea a Fuga.

 

E fa’atasi i le Masina ta’itasi ona faia e i latou le ‘aiga fa’apitoa mo tagata e leai ni fale o nonofo ai, ae maise fo’i o tagata matutua uma lava i le Lotu o lo’o latalata i ai le latou fale’aiga, ma e masani ona lolotu uma i ai i latou o alo o Samoa i Harvard University.

 

Lea fo’i fa’ato’a ulufale atu Gabby Langkilde ma se tasi o ali’i talavou mai Amerika Samoa e a’o’oga i Harvard University, ua latou fa’atasi ai.

 

O auala ua latou maua e vave ai ona fa’aolaola tumau le latou taumafaiga lenei, ua mafai ona oka mai ‘aiga mama o so’o se ituaiga mea’ai papalagi ua silafia fo’i e Fuga ona gaosia i le fale’aiga o ona faia’oga lea o lo’o galue ai, soso’o atu i ai ma oka Samoa ma Poke, ma le eseese o isi mea uma ua mafai ona matauina e i latou e fiafia i ai le to’atele e fa’atasi i ni fiafia tau pati a ofisa tetele i Boston. Lona lua ua latou avea a latou ‘aiga ma so’ofa’atasi ma kamupani e gaosia le Pia ma meainu malolosi, o iina fo’i ua maua ai isi a latou alagatupe e lelei mo le pisinisi ia mautu lona lauolaola.

 

O Fuga sa fa’au’u mai Samoana High i le Samoana i le tausaga 2006, o ia sa avea ma togisilia i lana vasega i lena tausaga. Na faasikolaispi atu o ia ma ia tau’avea ai lea matata o le Gaosia o Mea Taumafa poo le Chef - Sifi Kuka.

 

36 AU FA’AU’U AVEA MA LEOLEO MATAGALUEGA PUIPUIGA SAOGALEMU LAUTELE

 

Mai le 39 o i latou na amatalia ona a’otau ina ia avea ma Malu o le Malo o Amerika Samoa mai ia Iulai 2019, ua na’o le to’a 36 i latou ua fa’aiu ma le manuia faiva. I le sauniga o le fa’au’uga i le taeao o le aso Faraile ua te’a i le Pago Pago Youth Center, na saunoa ai susuga le Fa’afeagaiga, Rev. Fa’afetai Fuimaono ma ia fa’amua ona fa’aavanoa le 3 minute o le tatalo le leoa, ina ia si’i le fa’afetai i le tautua matavela, tautua tuavae ma le tautua toto a nisi o uso i le galuega a Malu o le Malo, ua fai i lagi le latou folauga.

 

“O nisi o i latou na fasia o lo’o faatino tiute, o nisi ua mafua ona vave motusia le mafutaga ona o a’afiaga tau le galuega, o nisi ua afenoa o latou faiva, ona ua fa’afualoa le tautua, ae o nisi fo’i o lo ua mae’a tautua ma tausaga e tautua ai, ae ua malolo manumalo mai faiva na nopia’i ai i le Matagaluega Puipuiga o le Saogalemu Lautele.”

 

Ina ua mae’a lea sa si’itia e ia le fa’afetai ma ia fa’asoa mai ai se Upu mai le Afioga a le Atua e a’otauina le faiva fa’aleoleo. “O outou, ua outou faia le faiva o lo’o fa’aatagia ai le galuega faifaipea a le Atua i ona tagata. Na te leoleo ia te’i latou, ina ne’i tu’ia o latou vae. E tele mea o le a tula’i mai e fa’afaigata ai ona fa’atino o outou faiva, ae ia outou faia le faiva ma le fa’amaoni.”

 

I le saunoaga a Kovana Lolo Matalasi Moliga, sa ia fa’ailoa ia leoleo fou, “O la outou tautoga ina ia outou tutu e puipui ma tautua le atunu’u. E le faigofie lea faiva, ae ua outou tauto e fa’atino.”

 

“E tatau i le leoleo ona malosi le loto, loto tele e fa’atino ona tiute, ia fai le mea sa’o e tusa ma le tulafono, ia faia fa’aiuga lelei. A vaivai le loto, e le mafai e lena Leoleo ona ave’ese mea vaivai e lutia mai ai lana galuega. Ia outou malolosi e fa’amalosia tulafono ae le o gaua’i e solitu le tulafono o loo avea outou ma sui e tula’i e fa’amalosia.”

 

O le susuga Major Clemens sa ia fa’alauiloa le vasega fa’au’u o leoleo fou sa a’otauina i le vasega lona 27 o leoleo a le malo. Sa tolaulauina le vasega fa’aiuaso ma sa amata mai ia i la’ua na avea le togisilia i le vasega.

 

O le na togisilia o le susuga Pearson, Vegas Kevi; ma sa tulaga lua i ai le tama’ita’i leoleo o Lotoaso, Nora-Ann Toeafe. O le tulaga tolu o le ali’i o Henry, Tuiletoa ma le tulaga fa o Uluenga, Sione Joe. O le sa mauaina le fa’ailoga fa’apitoa mo le tele o ona pauna ua lusi ina ua aotau e avea ma Leoleo o le susuga lea ia Sitafine, Mark Vaiuli.

 

Ua fa’ailoa fo’i i le fa’aiuga o lenei Vasega lona 27 o Leoleo, o i latou ia ua mae’a sainia maliliega ina ua avea ma leoleo i le isi 5 tausaga o soso’o, latou te le tu’ua ai le galuega.

 

O ni isi o le au fa’au’u ua avea e aofia ai: Filiva’a Aneti; Kuresa J.F. Gago; Elleryquinn Hisatake; Liutai Pati Iakopo; Hannah T. Iosefa-Satini; Jeannine M. Iramk; Messenger Joseph Leifi; Imelda Leota; Levaoali’i Mickey Levaoali’i; Fa’au D. Levi; Jacob Liaina; Alicia P. Liusamoa; Leata Dorcas Malo; Pelesetene Mata’afa; Masoli Mata’ia; Pete Eveni Maugalei; Vegas Kevi Pearson; Teuila Pule; Siale Rarotoga; Isaiah Ito Saina; Reopoamo Samu; Kapeli Selesitino; Toelau Talopau; Palauni B. Tapusoa; Lauvai Tatupu; Bert A. Thompson; Miracle Toilolo; Siva Foketi Tuiolemotu; Julianne Una-Loe; Nathaniel Pati Vaeao; Menefata Vaouli ma Toke Niko Vivao.

 

O lo’o i ai le lisi o sui “Malu o le Malo” na si’itia fo’i o latou tofiga ma sa fa’alauiloa i lea lava fo’i fa’atasiga i lea aso, ma o le a fa’alauiloa atu i se tala tusia i le lomiga e soso’o mai.