Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


O le tama’ita’i Kapeteni Samoa, Cpt. Nicolle Roose ma ona matua: Daniel J Roose ma Aoatua C Malepeai - Roose. [ata: foa’i]

O le tama’ita’i Kapeteni Samoa, Nicolle Roose, agavaa e pailateina Helicopter o le ituaiga fou lava a le USArif Force HH-6OG Pave Hawk lea e matele ina tu’ufa’atasi i Fort Nelis Las Vegas. [ata: foai]

FA’AU’U PAILATE TAMA’ITA’I SAMOA & TULAGA LUA - IUNIVESITE O TEXAS

 

O le tama’ita’i Samoa, CPT Nicolle Roose, ua fa’au’u mai ma le tulaga lua i lana vasega i le Iunivesite o Texas, ma ua ia taulimaina lona faailoga i le Business Management i le tausaga 2015. I le tausaga lava lea e tasi sa fa’apale ai fo’i o ia i lona tofiga fou 2LT i le US Air Force.

 

Ona si’itia lea o lona tulaga i le avea ai ma Sui e Fa’auluina sui Fitafita fou i le US Air Force i le setete o Niu Ioka i le tausaga e tasi. Peita’i sa toe sailia e ia lona tusi pasi ese mai i lona avea ma Kapeteni e na te fa’afoea le ituaiga Helicopter HH-6OG Pave Hawk. Peita’i ina ua maea sailia le isi ona tusi pasi na soso’o ma le si’itia o ia e galue o se tasi o le Ofisa o Tupe a le Wright -Patterson Air Force Base i Dayton, Ohio.

 

I le tausaga e 2017 sa talosaga loa lea o CPT. Roose i le Air Force Aviation Program a’o le’i si’itia lana galuega i Kabul, Afghanistan. I le 2018 na talia ai loa CPT Roose i le polokalama na talosaga i ai. Na tauavea ia e ia ana kosi e mo’omia mo ulua’i tausaga i lea Kosi, ma sosoo ai ma le lua o ana kosi e ausia ai e ia ona maua ona apa’au i Fort Rucker, Alabama. O iina lea ua avea ai ma Pailate, ia Oketopa 18, 2019.

 

Ua sauni nei CPT Roose e avea ma Pailate Tama’ita’i e fa’afoea le HH-6OG, Pave Hawk i Fort Nellis Air Force Base i Las Vegas, Nevada.

 

O lenei tama’ita’i o se alo e fa’asino i le ali’i fitafita ua litaea mai le USArmy Daniel J. Roose ma le tama’ita’i Samoa mai Fagaitua ma Iliili Aoatua C. Malepeai Roose. O Aoatua o le alo o susuga Malepeai Setu Valuvalu ma le tausi ia Mausa Save Malepeai o Fagaitua, Iliili ma Leone.

 

O le fa’afetai a le afioga Malepeai ma le faletua “Ona ua mafai fo’i ona fa’aauau e le la’ua alo se auaunaga a lona tama, ua malolo mai tiute fa’afitafita ae o lea ua soso’o le fau ma le fau, ua sili atu le tulaga ua oo i ai le taumafaiga a Nicolle. Malamalama lelei Nicole i le soifua taumafai fa’asamoa.”

 

TUMAU DR LAMETA - VAAIA LAFU PUA’A

 

Ua fa’ailoa mai e tumau lava ona faigaluega le ali’i foma’i manu lea e vevesi ma fete’ena’i ai tele lagona o le atunu’u ona ua mamate le tele o fagafao sa ia taotoina. Peita’i na le toe taotoina lava se fagafao tausi a aiga, ta’ifau pusi, ae ua masani lava o ia ma e lelei tele fo’i lona iloa i le teteuina o meatuaolo po’o lafu pua’a.

 

O lafu manu ua i ai nei i le atunuu e aofia ai lafu pua’a ma lafu moa, ae o le va’aiga o le Itu atoa a le Foma’i Manu mo le Matagaluega o Fa’ato’aga o le a va’aia faapitoa lea e le tama’itai o Tanya Tarasawa, ma o le a fa’aaogaina fo’i lena itu o le Matagaluega e le Sosaiete o le Alofa mo Meaola, e tausia fa’aleleia ai maile ma Pusi fa’afagafao.

 

O nei suiga ua mae’a fa’ao’o i lea itu o le matagaluega o Fa’ato’aga e ala i se tusi ia 23 Oketopa, 2019 e le susuga le Fa’atonusili Filifa’atali Mike Fuiava. Ua ia fa’ailoa fo’i i lana lea tusi, “O nei suiga o le a mafai ona tautuaina ai le mamalu lautele o le atunuu o lo’o o’otia ona o latou fagafao e le o tautuaina leleia.”

 

Ua mae’a ona taua’aoina kopi o lenei tusi i le Ofisa o le Kovana, Ofisa o le Loia Sili ma le Sosaiete a le Alofa Mo Meaola.  Na talia ma le fa’afetai e le Sosaiete a le Alofa mo Meaola lenei tusi.

 

Ua tatalia nei e le Alofa mo Meaola se tasi o foma’i manu ua mae’a fa’atulaga e malaga mai Hawaii. O ia lea o Dr Melissa Shaw ma o lea e to’ai taunuu mai i le aso Gafua nei, ma o le a nofo lava se’ia o’o ia Novema 6, 2019.

 

Ua fa’ailoa e Mona King - mai le Alofa mo Meaola - e tatau lava ona seti se taimi e fa’atulaga e va’aia ai lau fagafao le foma’i manu, aua o le tumutumu foi ma ele va’aia lava e le foma’i se sisi se’i vagana ai o i latou na seti latou taimi paganoa mo le asasiga a le fomai.

 

O le a totogia le va’aiga e oe ma lau fagafao o le foma’i manu, ma saia fa’ailoaina, sa fiafia lava e va’aia le sapaiaa e le mamalu lautele o pili t totogia mo taotoga o nai a latou meaola ma sa maua fo’i ma latou foa’i mo le sosiete a le Alofa mo Meaola.

 

TALI KOMESINA O LEOLEO - 5 PAGOTA SOSOLA MAI LE TOESE

 

Ua fa’ailoa e le Komesina o Leoleo, Le’i Sonny Thompson, e moni e to’alima pagota na sosola i tua i le afiafi o le aso Toonai (Oketopa 19). Pe’itai ua ia fa’ailoa, i se pepa o fa’amatalaga, ua masalomia lava le i ai o nisi o loo latou solituina le tulaga puipuiamalu o le Toese ina ia le toe sosola i tua nisi o pagota, ma o lo’o faia suesuega i le taimi nei.

 

I le taimi nei ua tu’uina mai le ali’i Sui Komesina o Leoleo, Falanaipupu Ta’ase Sagapolutele e to’atolu ma le Taitai o Leoleo fa’apea ma le Pule o le falepuipui e galulue a’ia’i e va’aia sifi ta’itasi o auaua’i mo le leoina o le Toese ma le Falepuipui o Fanau Talavou i le taimi nei, se’i i ai se isi suiga maoti e tula’i mai.

 

Fa’ailoa fo’i e le Komesina o leoleo, “O lo ua feso’ota’i lava i ma’ua ma le Kovana e tusa o nei suiga uma o lo’o faia.”

 

Ua pau lea o se fa’amatalaga ua mafai ona tu’uina mai, peita’i e pei o mea e masani ai i taimi o suesuega atili i ni mea e tula’i mai, e le mafai ona fa’ailoa mai nisi mea uma e tau le suesuega se’ia mae’a lelei sailiga tau le mafuaga o le sosola soo i tua o pagota.