Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


O nisi o faipule o le Fono, fa’atasi ai ma fa’atonusili o vaega o le malo i le aso ananafi, sa tatala aloaia ai le lala o le Territorial Bank of American Samoa i le Tafuna Industrial Park [ata: Leua Aiono Frost]

O nisi o le aufaigaluega a le Territorial Bank of American Samoa sa usuina pese i le aso ananafi sa tatala aloaia ai le lala o le Territorial Bank of American Samoa i le Tafuna Industrial Park. [ata: Leua Aiono Frost]

TATALA LALA TERRITORIAL BANK OF AMERIKA SAMOA [TBAS] I TAFUNA

 

O le tatalaga fa’apitoa o le lala o le TBAS i Tafuna na fa’ataunu’uina i le taeao ma sa auai ai afioga le Kovana Sili, Lolo Moliga, le Lutena Kovana Lemanu Peleti Mauga, ae maise fa’atonusili ma sui o le malo ma le atunu’u.

 

Sa tolaulauina ai fo’i totino o le Komiti Fa’afoe a le TBAS: taitaifono Olivia Reid, Sui Taitaifono Leilua Stevenson; Steve Watson, Papali’i Lauli’i Alofa, Manua Chen, Ruth Matagi Fa’atili ma Salaia Gabbard.

 

I le saunoaga a le ali’i CEO, Drew Roberts sa ia fa’ailoa ai, “O le atoaga tonu lenei o le 6 o tausaga talu ona fa’ato’a amata mai talanoaga i Utah ma le susuga ia Falema’o Pili, lea sa ia mua’i fa’ailoa ia i matou le fanoga o le atunu’u ae maise i ona ta’ita’i e fia fa’atula’ia se faletupe mo tagata lautele ma le malo o Amerika Samoa.”

 

“O aiaiga ma manatu na taumafai e fa’atuina ai lenei faletupe, e le’i talafeagai ma le tele o aiaiga uma e mafai ai ona fa’atula’ia se faletupe, peita’i na faliu se tofa o le a faia pea se asiasiga mai i le atunu’u ina ia taga’i toto’a i mea uma ua fa’ailoa atu, ma e tatau ona patino le va’ai pe moni pe leai, le tulaga mana’omia tele o i ai.”

 

“E toe taliu i ma’ua i le va’alele a le Hawaiian Air ua maua le toe talanoa ma le paga na ma o mai, ua iloga e le faigofie, le tusa fo’i le mana’oga ma mea e tatau ona fa’ataunu’u ai le fa’amoemoe, ae ua mautu le ma’ua fa’aiuga, e tatau lava ona faia le mana’oga fa’apitoa ua augani mai ai le malo ma ona ta’ita’i, aua e tele le mana’omia o afifi mai ai, ae maise mo tagata lautele.”

 

“Lea ua atoa le tolu tausaga talu ona fa’atula’ia le faletupe. Fa’afetai tele mo outou uma lava ua outou sapaia le fa’amoemoe.”

 

E tula’i mai le afioga le Kovana mo lana saunoaga fa’apitoa, ae ua mae’a ona tauaaoina ia te ia se fa’ailoga fa’apitoa, o le ulua’i $ na amata ai teuga tupe i tausaga ta’itasi e ono talu ona amatalia teugatupe i le TBAS.

 

Na ia saunoa ma ia fa’afetaia le Fono Faitulafono i le vasega o Maota e lua, “Aua o mea uma na taumafai ai e fa’atula’ia lenei faletupe, o lo’o muamua pasia lelei mai e le fono faitulafono fa’ato’a mafai ona fa’atino.”

 

“O mai la’ia fa’aauau ona sapai le tatou faletupe. Lea ua o’o mai fo’i ma le vaega o lo’o va’aia toto’a tupe a le Malo o Samoa, o lo’o i ai fo’i se latou so’otaga ma i tatou i le tulaga tau le tamaoaiga teu mai iinei, tau ina ia tatou ola fa’atasi i lenei taumafaiga.”

 

TATALA OFISA FAITAUGA O LE ATUNU’U E LE FETERALE I LE 2020

 

O le taeao o le aso Lulu na fa’atasia uma ai pa’aga a le Vaega o le Census po’o le Faitauga o le Atunu’u ina ia tatala le latou Ofisa fa’apitoa i le tatou teritori nei. Sa au fa’atasi i ai ma le DOC, o i latou ia o lo’o nafa ma le tiute tau le fa’amaumauga o le faitau aofai o le atunu’u, fa’atasi ai ma isi uma ituaiga fa’amaumauga e mo’omia, ina ia mataituina le tulaga atia’e o le atunu’u i ona itu uma lava.

 

Peita’i o lea taeao sa aufa’atasi i ai le vasega o fa’auluuluga o matagaluega eseese o le Malo ma le afioga le Lutena Kovana Lemanu Peleti Mauaga ina ia saunoa fa’apitoa e suia le Kovana SIli, o lea faamoemoe ua taunuu manuia. O le Paketi ua fa’atulaga e le Malo tele mo le fa’atautaiga o le Faitauga o le Atunu’u i le 2020, ua fa’ailoa mai e $6.4miliona. O lona ofisa autu ua mae’a fa’aavanoa i ai le fogafale lua o le Lumana’i Building.

 

I le saunoaga fa’amalosi’au a le afioga le Lutena Kovana Lemanu P Mauga, sa ia fa’ailoa ai, “E taua tele le maua uma o le aotelega o le atunu’u o lo’o soifua ma ola ma faigaluega, a’o nisi fo’i o lo’o i ai i totonu o Amerika Samoa. Aua o le faitau aofa’i o le atunu’u, o le mautinoa lea o fa’amanuiaga e tausia lelei ai le atunu’u, ma atina’e ai Amerika Samoa ina ia gafataulima e le malo ma le atunu’u ona sapaia le soifua o i latou uma o lo’o soifua ma alaala i ona laufanua.”

 

Sa ia fa’amalosi mai ia i latou o le a fa’afaigaluegaina mo le tiute e faitau le aotelega o le atunu’u, fa’atasi ai ma ta’ita’i o Ekalesia ma fa’alapotopotoga eseese, ina ia fesoasoani i lenei faiva, ia mautinoa ua maua a’ia’i le faitau aofa’i o Amerika Samoa.

 

“O lo’o i ai nisi o polokalama aoga mo le lautele o le atunu’u e fa’ato’a maua vaega tupe lelei e fa’atautaia ai, pe afai e maua le aotelega o le atunu’u ua maualuga, ona lelei fo’i lea o le vaega tupe mo nei galuega aoga e atina’e atili ai le atunu’u.”

 

Sa saunoa fo’i o ia i le tulaga o faitauga e le fefe fua ai i latou o lo’o nonofo i Amerika Samoa ae le’i mae’a faia latou pepa nonofo mau. “O le tulaga fo’i i lou fefe ina ne’i ta’u mai lou suafa maua ane ai e te le o alaala ae ua mae’a faia ou pepa nofo mau i Amerika Samoa, e te le popole fua i lena mea, ae ia alofa ia Amerika Samoa, e ao ina tusia lou igoa, ina ia fesoasoani lou faitau aofai iinei, e fa’atupe ai nisi o polokalama o lo’o mafai ona tausia lelei ai lou nofo i Amerika Samoa i si na aiga o lo’o e alaala ai.”

 

“O le faitau aofai o le atunu’u e una’ia malosi maia fa’atupega a le malo tele ina ia fa’aleleia atili a’oga ina ia gafataulima ona a’oa’oga uma fanau talavou a le atunu’u, falema’i mo talavai ma le tausiga o gasegase, auala mo feoaiga a le mamalu lautele, ma isi tautua uma e fa’atautaia e le malo e aoga tonu lava ia i latou o lo’o alaala i Amerika Samoa,” o le isi lea ana toe fa’amamafa.

 

E to’atolu sui o le fetarale sa auai i le sauniga. Ua unaia le atunu’u atoa ina ia lagolagoina lenei fa’amoemoe pe a amata i le tausaga fou.