Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


Salalau solo vali, tusi ma kesi a le fanau a’oga ua fa’aleagaina mea e faia ai a’oga a fanau sili ona laiti i totonu o a’oga tulaga muamua i Pago Pago. Fia maua se isi na faia e le vasega o leoleo. [ata: foa’i]

OSOFA’IA MA FA’ALEAGA FALEA’OGA O COLEMAN ELEMENTARY

 

O lo’o fa’aauau pea le suesuega a leoleo i le falea’oga o le Aoga Tulaga Muamua i Pago Pago lea na osofa’ia ma ua fa’aleagaina nisi o mea i le potu a’oga ECE ma ua va’aia le salalau solo o mea e fa’aaoga e le fanau a’oga i a latou vasega, atoa ma le tulaga tusitusia solo o le foloa.

 

O le o’o ane o nai faia’oga o ia vasega o le a tapenapena potu aoga mo le fanau i le amataga o lenei tausaga a’oga, ae na fa’afeiloa’ia i lea va’aiga mataga ma le fa’amomoi loto i le tagata o le tapena e a’oa’o le fanauiti.

 

E lua potu a’oga o le ECE na osofa’ia ma fa’aleagaina i le fa’aiuga o le vaiaso ‘ae le’i amata aoga i le aso Lua. . O upu na tusia fo’i o upu masoa.

 

O kapoti fo’i ua talepe ma ua matalatala uma, ma tusi e fa’aaogaina mo le faitau a le fanau, ua salalau solo ma ua masaeasae nisi o itulau, e foliga mai o se galuega a se tasi e le taua ia te ia le a’oa’oina lelei o fanau

 

Ua foliga mai i le va’ai a faia’oga e ona nei potu a’oga, sa fa’aaogaina se naifi ma’ai e tatala ai loka ae le’i mafaia.

 

Ua mae’a ona toe tapena uma e faia’oga o la’ua potu a’oga, ma ua saunia fo’i mo le tausaga a’oga a le fanau, peita’i, e ui ina ua mae’a faia le suesuega maeaea a le vasega o leoleo, e le’i maua lava se tasi e masalomia pe saisaitia i lenei osofa’iga.

 

MAE’A TA’AMILOSAGA HANDBALL A LE ASOSI HANDBALL AMERICAN SAMOA

 

O le aso malolo na te’a nei, sa fa’aaogaina tatau a le Asosi a le Handball i Amerika Samoa (ASHA) e fa’atautaia ai ma fa’amae’a le latou ta’amilosaga Handball a’o le’i a’e a’oga a le fanau a’oga i le amataga o lenei tausaga a’oga fou.

 

O le liki na fa’atautaia e fa’afefiloi ai tama ma teine i ‘au ta’a’alo sa fa’atauva ma na maua ai ni iuga matagofie o nei fo’i fetauiga i le latou malae ua mae’a ona tapena lelei i le Night Hawk Maliu Mai Beach Resort.

 

O le ‘au a le Green Machine na matua fa’atoialoina lava le ‘au fo’i a le Blue Waves i latou ‘ai e 3 i le na’o le 2 a le Blue Wave.

 

“Ona o lea ua iloga mai le matua lelei o ta’a’alo a le vasega o i latou malaga e ta’a’alo i ta’amilosaga i fafo, ma le vasega o fanau ua fa’ato’a a’oa’o i lenei fo’i fa’agatama. Ina ua ta’a’alo la fa’atasi, ua va’aia le eseesega tele, ae aoga fo’i i le fanau fa’ato’a ta’a’alo lea, ona latou maua mai ituaiga ta’alo o lo ua iloa e i latou tuai i le ta’aloga ona fa’ase ai i latou ae fa’asikoa le togi,” o se tala lea a le susuga Carl Floor Sr., peresitene o le ASHA.

 

E ui ina o lea ua amatalia le tausaga aoga, ae ua mafai ona fa’aauau pea ona sailia nisi o fanau talavou a le atunu’u e naunau e ta’a’alo i lea fa’agatama, ma e faia lava taaloga i le malae i Lupelele. O le fa’ato’a tolu ai lenei o tausaga ua mafai ona fa’aofi le Handball i le lisi o ta’aloga e mafai ona fa’atauva ai fanau a’oga tulaga muamua.

 

Ua una’ia malosi lava fanau a’oga i le vasega 5 a le 6 ina ia fa’aofi i lea fa’agatama e fa’atauva ai ma sailia ai avanoa e malaga ai fo’i i fafo e ta’a’alo ma saunia ai fo’i avanoa e fa’aaoga e maua ai ni latou sikolasipi a’o aga’i atu i a’oga maualuluga ma kolisi i fafo po’o iunivesite.

 

“Ua aoga lava le polokalama ua ofo mai e le ASHA, e fa’aleleia ai fo’i le soifua maloloina o fanau talavou, e pei ona mana’omia ona fa’aitiitia o latou mamafa, e le maua ai i gasegase o le fatu ma le toto maualuga po’o le ma’i suka fo’i ona ua so’ona lapopo’a. O lo’o talia fo’i le Handball e fa’aaoga i taimi o vasega PE i a’oga tulaga muamua, ae maise ai i le Lupelele. Peita’i ua i ai lou fa’anaunauta’iga ina ia fa’alautele atu i isi vasega tausaga e saili mai ai ni tatou tamaiti ta’a’alo,” o se fa’amatalaga lea a Floor.

 

“Ua sailia fo’i e le ASHA ni tama ma teine na soifua ae i le tausaga 2004 se’ia o’o i le 2006 e aoaoina lelei i lenei fa’agatama aua se ‘au e tu’ufa’atasia mo le tausaga 2020 lea e malaga fo’i mo le Olimipeka 2022 Youth Olympic Qualifiers,” o se tala lea a Floor e tusa ma le taumafaiga o lo’o ua naunau nei i ai le ASHA.

 

27 PUSA ATOATOA O FAGU “NONU” - LAFOA’I I LE FA’ATAFUNA I FUTIGA

 

Na mua’i lipotia atu le avea fa’amalosi e le vaega a le DOH Public Health o le 27 pusa o Fagu Nonu lea e fa’atau solo e aoga i gasegase eseese o le tino e le vaega a le Public Health, ma sa latou taofia ina ia sailia le nofoaga tonu o lo’o gaosia mai ai.

 

I nei fagu ua maua ma ua fa’amaonia fo’i, o lo’o pito i totonu o le Leipo o lo’o fa’ailoa ai i le tagata fa’atau, o nei fagu sua o le nonu, o lo’o gaosia mai i Samoa. Peita’i i le vaega tonu lava o le Leipo o le fagu o loo fa’ailoa mai ai lea mea, ua fa’apipi’i atu ai i luga ane le leipo ua tusia ai, o lo’o gaosia le fagu suanonu nei i Amerika Samoa nei.

 

Ua fa’ailoa mai i se lipoti a le Soifua Maloloina, talu mai le latou sailiga lea ua maua ai nei pusa fagu suanonu, “Ua fa’atonuina le faleoloa o O&O Enterprises e toe fa’afo’i pusa fagu suanonu nei i le mea na aumai ai, po’o le fa’aleaogaina pe tia’i a’o le’i mae’a le 7 aso.”

 

I le amataga o le vaiaso, na faia ai e le Kamupani le mea ua fa’atonuina ai, ae sa o’o fo’i i ai sui iloga mai le Weights & Measures Division a le Treasury ma sui iloga o le Environmental Health Services a le DOH i le taimi na tia’ia uma ai lea 27 pusa o le fagu sua nonu i le fa’atafuna i Futiga.

 

O i latou na aofia i le tia’iga o nei oloa o John Fuimaono, Samuelu Ulu, Stockhit Allen ma Michael Pereira.