Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


Ua va’aia le aoga tele o le toe o’o mai o sui mamalu mai le Ofisa Ulu o le VA i Hawaii, aua ua i ai fo’i isi iuga fou a le US Navy ua mae’a pasia i le tulafono ona penefiti, Viet Nam Blue Water Navy Veterans lea na fa’ato’a pasia ia Iuni 2019. Ua va’aia le fiafia o nisi e talosagaina nei fo’i penefiti. [ata: Leua Aiono Frost]

O le ta’ita’iga lea o talanoaga vavalalata ma sui Vetereni i Amerika Samoa ma le laulauatofi mai le Ofisa Ulu o le Veterans Affairs i Hawaii. L-R: Sergio S. Chao, fa’atonu o VA Regional i Hawaii; Amy Rohlfs Public Affairs Officer a le VA i Hawaii ma le tatou Faipule i le Konekeresi Aumua Amata Coleman Radewagen. [ata: Leua Aiono Frost]

MALAGA MAI SUI VA HAWAII - FESOASOANI E TALI MANA’OGA VA AMERIKA SAMOA:

 

Ua malaga uma mai sui mamalu o le Veterans Affairs mai le setete o Hawaii ina ia fa’ao’o le tautua mo sui Vetereni o lo’o alaala i Amerika Samoa, ma ua latou lagona ni fa’aletonu i le tautuaina o i latou ma o latou mana’oga o ni fitafita tuai.

 

I le afiafi o le aso Lulu na faia ai le fonotaga fa’apitoa i le va o i latou na malaga mai le Ofisa ulu o le VA i Hawaii ma le to’atele o fitafita tuai i Amerika Samoa nei, ina ia fefa’asoa’i i ala o tautua eseese o lo’o agava’a ai i latou pe afai e fa’aauau pea ona soifua ma alaala tumau i’inei.

 

O e na malaga mai e aofia ai le le fa’atonu o le VA Regional Office i Honolulu, Sergio S Chao, ua matua masii mai ina ia fa’alogo i atugaluga o le vasega o Fitafita Tuai i le teritori. O le isi fo’i sui iloga o tautua lava a le VA i Honolulu na masi’i mai o Amy Rohlfs o le sui e va’aia fa’apitoa Mataupu uma Tau Fitafita Tuai i le setete o Hawaii, Guam, CNMI, Marshall islands ma Amerika Samoa fo’i. O le la’ua ofisa ma le tama’ita’i o Jennifer S Gutowski, MHA, FACHE, po’o le tautua lea e aofia ai gasegase ua a’afia ai fitafita tuai ma o latou talavai i foma’i ua agava’a e tautuaina i latou i Hawaii.

 

O mataupu na fa’aleo i lea aso o fetufa’iga na manino ai lava le tulaga tau le faiga o avanoa e mafai ai ona va’aia foma’i i Honolulu. E to’alua lelei sui Vetereni sa tutula’i ma fa’ailoa lea atugaluga, ona e iloga mai, e le o soloia lava lea fa’aletonu i le tautua, e o’o mai i le taimi nei.

 

“O le tulaga ua i ai, e fai mai le foma’i i le aso ma le taimi ia matou e tatu ai ona toe o’o atu mo le isi siakiga. Na sau lava i Amerika Samoa mai Hawaii ua iloa lelei le taimi e tatau ai ona toe va’aia le foma’i. Sau loa fa’ailoa i le Ofisa o Foma’i VA iinei, o iina lava e toe suia mai ai le aso ma le taimi e va’aia ai le foma’i.”

 

“Ua maea ona totogia pasese mo le malaga atu e faia talavai, ae o le aso ma le taimi ua toe suia mai, o nisi lava taimi ua fa’ailoa mai ua tuai ona toe alu atu i Hawaii mo le talavai. A’o isi taimi, o le aso lava lea e to’ai taunu’u ai i Honolulu, e alu sa’o loa i le falema’i mo le va’aiga o le foma’i.”

 

“O tagata ua matutua, ua faigata ona fa’aumi atu taimi e onosaia ai le fia moe, fia malolo le tino ma toe fia va’aia ai ni foma’i i le mae’a ai o le 5 itula o le malaga atu i Hawaii i le va’alele. Ae a fesiligia lea fesuia’iga, e tua’i mai e Honolulu le ofisa iinei, ae a o’o mai iinei, ua tu’uaia mai Honolulu. Se fa’amolemole e fia maua lava le agatonu o lea mataupu ma fa’aleleia loa lava.”

 

O le tali mai a le vaega o penefiti tau le tausia o le soifua laulelei o vetereni na masi’i mai na ia saunoa e fa’amalamalama lea tulaga, ma ua fa’ailoa ai, “O le taumafaiga ina ia fa’aitiitia fo’i le aofai o le seleni e so’ona fa’aaogaina e vetereni ta’itasi i a latou talavai, lea e mafua ai ona faia suiga e tau talafeagai lava le o’o atu i Hawaii ma le faia loa o talavai ae toe malaga mai.”

 

Peita’i na toe tula’i a’e le sui VA lea ma ia fa’ailoa mai, “O tupe nei ua fa’aagaaga mo le polokalama e tautuaina ai matou, o tupe mo matou, ae le iloa pe aisea e tou te taumafai ai e sefe, a’o matou e ao ina tautuaina ia matou ola fiafia ma manu’aga tumau ia a’afia ai?”

 

Ua fa’ailoa mai, “Afai fo’i o oe le faletua o le Vetereni ae vaivai lava le tamaoaiga, e sili ai ona e toe susu ane i le Ofisa o VA e toe iloilo pe ua alagatatau ona si’itia lau penefiti, pe o i ai fo’i se isi penefiti e te le o talosagaina, ina ia aoga mo oe lea ua totoe ma le fanau ae ua maliu le fitafita tuai.”

 

Ua fa’ailoa mai fo’i ua mae’a pasia le tulafono ua aiaia ai le Vasega o Vetereni uma sa tautua i le USNavy ma sa tau i le taua i Viet Nam, ua maua uma fo’i a latou penefiti. Ua lisia mai fo’i ituaiga o gasegase ua fa’amaonia ai sa e manavaina le Agent Orange a’o e tau ai i le taua i Viet Nam. O lona uiga afai o i ai lava se gasegase ua e talavai ai i gasegase ua lisia mai mo lea penefiti, ua fa’amaonia lava le maua o lau penefiti ona o a’afiaga o le Kasa O’ona “Agent Orange” i le taimi o lea taua.

 

Manatua ua i ai uma nei auaunaga mo i tatou Vetereni Samoa, ma ia outou fa’afeso’ota’i fo’i le sui ua aumaia fa’apitoa e le Ofisa o le tatou Faipule i le Konekeresi, Aumua Amata Radewagen, ina ia fesoasoani i le fa’atumuina o pepa talosaga mo penefiti eseese ae maise ai lava talavai, i tulaga o fesetai ai lagona ma feuiuiaiga i le va o Hawaii ma Amerika Samoa nei.

 

O lea sui mamalu o le susuga Peter Anaya, o ia fo’i o se vetereni, ae ua maua le avanoa e fesoasoani ai ma fa’afofogaina fa’afitauli o feagai ma oe le Vetereni ma lou aiga.

 

TATALA LE FA’AFOUGA O LE PAVILI I MALAE O LE TALU:

 

I le aso Tofi talu ai na poto ai sui mamalu o le Afioaga o Fagatogo, fa’apea ma le mamalu o le Malo i ona ta’ita’i uma, ina ia tatalaina fa’atasi le Fale Mata’aga, Le Fale Koleni o Leoleo ma le Pavili i le Malae o le Talu i Fagatogo.

 

Ina ua mae’a le tatalaga o galuega muamua, na poto loa lea i le Malae o le Talu mo le fa’amae’aina o le aso fa’apitoa, ae ese mai ai, o le feiloa’iga fo’i i le va o le Malo ma le afio’aga o Fagatogo i le sauniga fa’apitoa na tula’i ai le susuga le Faife’au Rev. Iasepi Ulu o le EFKAS i Fagatogo lava, ma fesaga’i ai Segaula, aua o galuega ua iloga, o galuega fo’i ua matua matagofie, ua tutula’i a’o se fa’amanuiaga i le afio’aga.

 

“O le tele o tala o lenei galuega ua auvivilu ai le facebook, peita’i o lo’o to’a lava le afio’aga i ona tafa, aua e fa’alele nisi, ae matau nisi, peita’i e to’a lava le aupeau i fa’auluuluga o le afio’aga, o lo’o to’a silasila, ma va’aia fo’i fa’amanuiaga o lo ua toina mo le afioaga. Fa’amalo le galulue i le malo. E leai fo’i se faiva e le tua i le maumau. Peita’i, ua to’a lava le tai o finagalo, ua le toe sa’i fo’i le afio’aga aua ua mae’a ona soalaupule ma le fa’aao o le faigamalo, le afioga le Kovana SIli Lolo Moliga ma le ofisa mamalu. Ua iloga le agallelei ma taumafaiga ina ia maopoopo ma fa’amatagofie lou talafatai Fagatogo, o le Fagaloa lava na mua’i tula’i ai malo, o le malae fo’i ole fa’autugatagi a le Malo fa’ateritori o Amerika Samoa.”

 

Ina ua mae’a le sauniga mamalu na fa’atautaia e tatala ai le galuega toe fa’afou o le Pavili fa’apea ma le Malae fo’i ua galueaina ia fa’aleleia e agava’a ai mo feoa’iga o ta’avale e fela’ua’i mai ma e fa’aaogaina, atoa ai ma le taumafaiga e fa’amatagofie le malae ina ia fa’afaigofie ona fa’aaoga e le Malo fa’apea le afio’aga ma Ekalesia o aofia ai ma Aiga i ni fa’alavelave tetele e ono fia fa’atautaia.

 

I le taimi o le Kovana e saunoa ai, sa ia fa’apa’i malu i le afio’aga, ma sa ia fa’ailoa lava mea sa ia mua’i fa’ailoa i ta’ita’i o le afio’aga o Fagatogo.

 

Ina ua maea fo’i sa avea le Malae o le Talu ma malae ua tu’ufa’atasia mai i ai le aso fa’apitoa mo le Aufaigaluega uma a le malo, ua fa’ailoa ai e le Malo lana fa’ataua i ana tagata faigaluega o lo’o fa’atinoa fo’i le tele o ana tautua mo le mamalu lautele o le atunu’u, ekalesia, pisinisi, fa’alapotopotoga ma sosaiete eseese i le atunu’u. O le aso lea na fa’atulaga mo le aso Faraile, Aukuso 30, 2019.