TALA O LE LOTOIFALE
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
RIPOTI LATA MAI I LE FAALAVELAVE NA TUPU I LE MALAE VAALELE I FITIUTA
Ua galulue faatasi nei ia le Matagaluega o Malaevaalele ma Uafu (PAAS) faapea le ofisa vaalele a le Samoa Ea, aua le tali atu ma galuega toe faaleleia, ona o se faalavelave na tupu i le malae vaalele i Fitiuta, Manu’a, ia Iulai 28, 2026.
E leai se ola maumau po o se manu’a tuga na ripotia mai i lea faalavelave. Ma sa logoina vave foi le Komiti Faafoe o le Saogalemu o Femalagaiga Faavaomalo (NTSB), ma fa’ataunu’uina ai lana uluai su’esu’ega, ma toe tatalaina le vaalele, e toe fa’aauau lana auaunaga.
FINAGALO KOVANA E TAOFI LE TOE AUMAIA O TAGATA FAIGALUEGA FA’AVAITAIMI MO SINA TAIMI
O le pili taufa’aofi, lea ua fa’aulu e le Ofisa o le Kovana, e taofia ai mo le 12 masina ona toe fa’aaogaina ia le Vaega Faapitoa, i totonu o tulafono tau femalagaiga, o le a faapea ona taofia ai mo sina taimi, ia le toe aumaia o ni tagata faigaluega fa’avaitaimi, a’o alo atu ofisa a le malo, e toe Iloilo ia lenei tulafono ua avea ma avanoa e sao mai ai le toatele o tagata mai fafo, i totonu o le teritori.
Sa faamatalaina e le Afioga i le Kovana, ia Pulaali’i Nikolao Pula, e faapea, o lenei 12 masina, lea o le a taofia ai le toe faamalosia o le Vaega Faapitoa, i tulafono tau femalagaiga, o le a fa’aaogaina e le malo e toe iloiloina ai, pe o gafatia e le teritori, ona fa’aopoopo mai nei tagata, i totonu o le atunu’u.
E le o ma’oti mai i le taimi nei, pe o le a aofia ai ma le kamupani i’a, a le StarKist Samoa, i lenei fuafuaga mo le taofia o tagata faigaluega mai atunu’u i fafo. E pei ona ta’ua muamua, e pe a ma le 2,000, i le 2,400 sitiseni a Samoa, e atoa ai le 70% o le aufaigaluega atoa a le kamupani i’a.
O lenei mataupu, e le fou i totonu o le Maota o le Senate. O le masina o Ianuari, o lenei lava tausaga, sa iloiloina ai foi e le Komiti o Galuega a le Malo, ia lenei foi mataupu, Ii lalo o le taitaiga a le Afioga i le Taitaifono o le Komiti, po o le afioga i le Senatoa Togiola T.A. Tulafono.
I lea iloiloga sa ripotia ai e Togiola, e toeititi lava pulea e tagata mai atunu’u i fafo, ia pisinisi uma, e amata mai lava i Tula i le Falelima i Sasa’e, se’ia o’o atu i Amanave, i le Falelima i Sisifo.’u o
Sa saunoa Togiola i lena vaitaimi, ua le toe iai le tele o faleoloa na pulea e sitiseni a Amerika Samoa, ae ua pulea uma e tagata Asia. Ma na fa’aleoina ai e Togiola e faapea, afai ae le fofoina lea tulaga, e o’o atu i leisi 10 tausaga o i luma ua pulea uma e tagata mai nu’u ese ia pisinisi uma o le atunu’u, e aunoa ma le toe iai o se vaega a tagata Samoa.
Na faaleoina ai foi e le afioga i le Senatoa ia sona popolega, i tulaga tau faatoaga, lea e pei ona molimauina i le maketi i Fagatogo, ua tele ina va’aia ai tagata Asia, ua faatau talo, fa’i ma fualaau ‘aina. E faapena foi i maketi, i tafa ala.
Sa fa’aalia foi e Togiola, ia le fa’aaogaina e nei faifa’atoaga o tulafono, sa fa’avae e lagolagoina ai faifa’atoaga Samoa. I lalo o le tulafono, i le taimi nei, e le totogia ni lafoga a faifa’ato’aga, i fua o a latou fa’ato’aga – aua se naunautaiga, ina ia fesoasoani ma le atina’eina o faatoaga. Peitai, sa lapata’i mai Togiola, ua fa’aaoga e faifa’atoaga mai atunu’u lea tulaga ma ua penefiti ai i latou, ae le o le agaga lea o le tulafono.
Sa saunoa foi Togiola i le agai i luga o le fuainumera o tagata faigaluega mai atunu’u i fafo, i totonu o faleoloa ma fale’aiga – o nei galuega, e le manaomia ai se atamai faapitoa, e pei o inisinia ma tausitusi. O galuega ia sa faamoemoe mo tagata Samoa.
Na finau le afioga i le Senatoa, o lo’o ma’oti tulafono tau femalagaiga, e na’o galuega e manaomia ai le atamai faapitoa, ma le mafai ona faafaigaluega ai se tagata o le teritori, e fa’ato’a mafai ona tatalaina atu mo tagata mai atunu’u i fafo.
Ae o le tulag ua va’aia i nei vaitaimi, ua fa’aleaogaina ai le agaga o tulafono tau femalagaiga ma ave’esea ai galuega mai i tatou tagata Samoa.
Na faaleoina foi e Togiola ia sona popolega, i nisi o ripoti e faapea, ua iai nisi o tagata mai atunu’u i fafo, ua maua a latou pepa nofo mau i totonu o le teritori, e aunoa ma le ausia o tausaga faatulagaina, e agava’a ai mo pepa nofo mau.
Ma afai e moni ia ripoti, sa fautuaina e Togiola, ia le tatau i le Fono Faitulafono, ona gaioi vave, e fofoina lenei faafitauli.

