Ads by Google Ads by Google

Pu’e faapagota i le faatupu vevesi ae alia’e ai isi moliaga faaopoopo


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

O le ali’i mai Kokoland lea na taofia e Leoleo i le faatupu vevesi i totonu o lona pitonu’u ma lona aiga e aofia ai lona faaoolima i lona to’alua, ua taofia nei o ia i le Toese i Tafuna talu mai le masina na te’a nei, i le mae’a ai lea ona pu’e faapagota o ia e Leoleo.

 

Ina ua pu’e faapagota e Leoleo le ali’i ua molia, na latou maua ai ma fualaau faasaina i totonu o se tama’i ato lanu uliuli na fusi i lona sulugatiti.

 

[Talu ai puipuiga i le ono mafai lea o na iloa le Tina o loo aafia i lenei mataupu, o le a le mafai ai e le Samoa News ona faailoa i le suafa o le ua molia i lenei mataupu].

 

O le masina na te’a nei na tula’i ai le ua molia i luma o le Fa’amasinoga Faaitumalo mo lana ulua’i iloilioga.

 

E 2 tagi eseese ua faila e le malo faasaga i le ali’i ua molia. I le tagi muamua, o lo o molia ai i le moliaga o le faaoolima i le tulaga tolu (lea e aofia ai le faia o sauaga i totonu o le aiga), tali le moliaga o le faia o gaioiga e ono lamatia ai le saogalemu o fanau laiti (e aofia ai sauaga i totonu o aiga), tasi le moliaga o le faaleaga meatotino i le tolu, faapea ai ma le moliaga e tasi o le taofi faapagota o se tagata i se auala faamalosi (e aofia ai faia o sauaga i totonu o aiga). O moliaga uma nei o le vaega A o solitulafono mama, lea e mafai ona faasala ai se tasi i le Toese mo le umi e le silia i le 1 le tausaga, faasala i le salatupe e le silia i le $1,000, pe faasala fo’i i faasalaga uma ia e 2.

 

E $1,000 le vaega tupe lea ua fa’atulaga e le Fa’amasinoga e tatala ai le ua molia i tua mai le mataupu muamua lea.

 

I le tagi lona lua a le malo, ua molia ai lenei ali’i i le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta o le aisa; tasi le moliaga o le umia faasolitulafono o le pauta o le aisa ma le fa’amoemoe e tulei ma faatau atu i isi tagata; 1 le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o le laau faasaina o le mariuana; tasi le moliaga o le umia faasolitulafono o mariuana ma le fa’amoemoe e tulei ma faatau atu i isi tagata; o solitulafono mamafa ia e mafai ona faasala ai se tasi i le Toese mai le 5 e oo atu i le 10 tausaga, pe faasala i le salatupe e mafai ona oo atu i le $20,000.

 

O lo o molia fo’i o ia i le moliaga e tasi o le umia faasolitulafono o se a’upega mata’utia e le i lesitalaina; tasi le moliaga o le umia faasolitulafono o ni pulu fana, atoa ai ma le moliaga e tasi o le umia faasolitulafono o se a’upega e le faatagaina i le atunu’u, o vaega A uma ia o solitulafono mama, lea e mafai ona fa’asala ai se tasi i le Toese mo le umi e le silia i le tasi le tausaga, pe faasala foi i le salatupe e le silia le $1,000, pe faasala fo’i i faasalaga uma ia e 2.

 

E $10,000 le vaega tupe lea ua fa’atulaga e tatala ai le ua molia i tua mai le mataupu lona lua lea.

 

Afai ae mafai ona tatala le ua molia i tua, e le mafai ona ia toe taumafai i soo se auala e faafesoota’i lona to’a’ua ma lana fanau e to’alua, e le mafai fo’i ona toe alu i le fale pe taumai i soo se auala lava e talanoa i ai, e le mafai ona ia toe umia ni aupega mata’utia poo lona tagofia o le ‘ava malosi ma fualaau fa’asaina, a ia avea o ia ma tagatanu’u e tausisi i soo se tulafono a le malo.

 

O le aso Faraile o le vaiaso nei lea ua fa’atulaga e faia ai le ulua’i iloiloga o lenei mataupu.

 

SAUAGA FAASAGA I LONA TO’ALUA

 

O lenei mataupu lenei na tofu atu i le Ofisa o Leoleo i Tafuna ina ua talosagaina e se Tina matua le fesoasoani a Leoleo mo se fesoasoani, e mafua mai i se faalavelave na aafia ai lana tama teine ma lana fanau, ina ua faaoolima i ai lona to’alua ma manu’a tigaina ai lana tama teine.

 

E 2 taavale Leoleo ma Leoleo e silia i le to’a 6 sa i totonu na tali atu i le valaau, na maua ai loa le avanoa e feiloa’i atu ai Leoleo i se Tina talavou e 31 ona tausaga ma lana fanau e to’alua. 

 

E le i umi ona talanoa Leoleo ma le Tina ma lana fanau ae taunu’u loa se pikiapu lanu mumu, na vaaia ai e Leoleo se Tina matua ua savali atu i le vaega tonu o loo latou talanoa mai ai ma le Tina ma lana fanau. Na iloa mulimuli ane, o le Tina na alu atu i le pikiapu mumu e nofo i Iliili, o ia fo’i lea na faafesootaia le Ofisa o Leoleo mo se fesoasoani ina ua faailoa atu e lana tama na aafia ia te ia le fasi o ia e lona to’alua ma lana fana. 

 

Na taua e le Tina matua i Leoleo e faapea, na te’i ina ua vili atu lana tama ia te ia mo se fesoasoani, ina ua faatoa uma lava ona fasi o ia e lona to’alua (le ua molia). O le mafua’aga lea na ia tago ai loa i le telefoni ma vili ai loa le Ofisa o Leoleo i Tafuna mo se fesoasoani, i le taimi lava e tasi, na oso ai loa i lana ta’avale ma aga’i atu loa i le fale o lana tama ma lona to’alua ma le la fanau.

 

Na taua e le tina na aafia i Leoleo e faapea, pe tusa o le itula e 6:12 i le afiafi o le aso lea, na vili atu ai lona to’alua e faatali mai le mea’ai o lea ua manava. E afa le valu (8:30) i le afiafi lea o latou faatali pea ma lana fanau i le taimi e manava mai ai lona to’alua ae se’i fai le latou meaai. 

 

Talu ai le latou fiu e faatali lona to’alua, o lea na fai ai loa le latou mea’ai ma lana fanau. E uma loa ona latou aai ae ulufale atu loa lona to’alua i totonu o le fale ma uu atu fagupia vailima e 2 ua matua ova lava fo’i lona ‘ona.

 

Na avea le ita o lona to’alua i le le usita’i o lona to’alua i lana faatonuga e faatali atu le meaai ia te ia ma itu na ia fasia ai loa lona to’alua e aunoa lava ma nisi tala se tele. Na tu’i e le ua molia le gutu o lona to’alua ma palasi ai i lalo ao matamata i ai lana fanau e to’alua. Na ita le ua molia i le tagi leotele o lona afafine laititi, o lea na ia tago ai i le pa’u o le seevae tosotoso ma sasa ai lona ogavae ma vaaia ai le pata uma o lona vae i le maini o le seevae.

 

Na taumafai le na aafia e tau sola i fafo ma le fale peita’i na taofi e le ua molia o ia e ala i lona toso o lona lauulu ma faaauau pea lona faaoolima i ai. O le isi Tamaloa o le latou tuaaoi na valaau ane i le ua molia e soia le le mafaufau, na mafua ai loa ona taofi le fasiga o le to’alua a le ua molia, ae savali loa ma nofonofo i tua o le umukuka ma fa’auma ai ana fagu vailima e 2. 

 

A o le i savali le ua molia i tua o le umukuka, na fai lana folafolaga i lona to’alua, na te vilia loa Leoleo, ona sau loa lea ma le fana ma fasioti ai o ia.

 

Na ona taunu’u lava o Leoleo ma aga’i sa’o atu loa i le itu i tua o le fale sa nofonofo ai le ua molia ma latou pu’e faapagota loa ia te ia ae auina atu i le Ofisa o Leoleo i Tafuna mo suesuega. 

 

A o le i auina atu le ua molia i le Ofisa o Leoleo mo suesuega, na saili e Leoleo lona tino ma lana ato fa’afafa lanu uliuli ina ia mautinoa na te le o tauaveina se a’upega poo ni fualaau faasaina.

 

I totonu o le taga o le ofuvae a le ua molia na maua i ai e Leoleo se tama’i ato uliuli o loo i ai pepa iila laiti e 12 ua uma ona utu i le pauta faasaina o le aisa. Na saili e Leoleo totonu o le ato faafafa lan uliuli ma maua i ai se fana o le ituaiga o le .38, faapea ai ma pulufana e 10 sa i totonu o le tama’i ato o le ato. I le isi tulimanu o le ato faafafa na maua i ai e Leoleo se tama’i container uga o loo i ai sikaleti mariuana e 10 ua uma ona taai.

 

E le i mana’o le ua molia e faia sana faamatalaga i Leoleo e tusa ai o fualaau faasaina , o le aupega ma pulufana sa maua ia te ia. 

 

O le tele o fualaau faasaina na maua i le alii ua molia na faamaonia ai e le malo le talitonuga, o ia fualaau faasaina sa faamoemoe le ua molia e tulei ma faatau atu i isi tagata.

 

ULUA’I SOLITULAFONO

 

I le faaiuga o le 2014 na faasala ai e le Fa’amasinoga Maualuga le ua molia i se faasalaga faanofovaavaaia e 5 tausaga, ina ua ta’usala o ia i le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa. 

 

O se tasi o tuutuuga o le nofovaavaaia a lenei alii, e aofia ai lona tuli o masina e 20 i le Toese i Tafuna. Na poloaina foi e le Fa’amasinoga le ua molia na te tuua le atunu’u ma toe fo’i atu i Samoa, o se tasi o tuutuuga o lana nofovaavaaia o le 2014, peita’i na manatu le Fa’amasinoga e taofi le faataunuuina o lana poloaiga, fuafua lava i le usita’i o le ua molia i poloaiga a le Fa’amasinoga, e aofia ai le aua lea ne’i ona toe solia se tulafono a le malo o Amerika Samoa.