Ads by Google Ads by Google

Molia se ali’i i lona umia faasolitulafono o fualaau fa’asaina

ausage@samoanews.com

E 48 tausaga o se ali’i na pu’e faapagota e Leoleo i le vaiaso na te’a nei, ona o tu’uaiga i lona umia faasolitulafono lea o vaega o fualaau fa’asaina o le aisa ma le mariuana.

 

O le ali’i ua molia, sa malaga i le taavale pikiapu lea na taofi e Leoleo i le 2 vaiaso talu ai, ma maua ai se vaega tele o fualaau fa’asaina i totonu, peita’i na toe tatala o ia i tua ae molia nao le alii ave taavale.

 

Ae o le vaiaso na te’a nei ina ua taofia e Leoleo se taavale i luga o le alatele i Nu’uuli ona o le le usitaia o tulafono tau taavale afi, na toe maua ai fo’i e Leoleo le ali’i lava lea o lo o tietie i totonu o le ta’avale, ae ina ua su’e e Leoleo le tino o lenei ali’i, sa maua ai loa vaega o fualaau fa’asaina i totonu o le taga o lona ofu sa faia.

 

O le vaiaso na te’a nei na tula’i ai Alesana Tikeri i luma o le Fa’amasinoga Faaitumalo mo lana ulua’i iloiloga.

 

Ua molia nei Tikeri i le moliaga e tasi o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa, faapea ai ma le moliaga e tasi o le umia faasolitulafono o vaega o le laau faasaina o le mariuana, o solitulafono mamafa, e mafai ona faasala ai se tasi i le toese mai le 5 e oo atu i le 10 tausaga, pe faasala i le salatupe mai le $5,000 e oo atu i le $20,000.

 

E $10,000 le vaega tupe lea ua fa’atulaga e le afioga i le ali’i Fa’amasino ia Elvis P. Patea e totogi ona faatoa mafai lea ona tatala Tikeri i tua mai le Toese.

 

O le taeao ananafi lea na tula’i ai Tikeri i luma o le Fa’amasinoga Maualuga, ma ia teena ai tu’uaiga faasaga ia te ia. O le aso 7 o Me lea ua faatulaga e faia ai lana ulua’i iloiloga i luma o le afioga i le ali’i Fa’amasino Sili ia Michael Kruse.

 

TAGI A LE MALO

 

E pei ona taua e le malo i le latou tagi e fa’apea, e to’afa ali’i na malaga i se taavale pikiapu na taofi e Leoleo i le po o le aso 3 o Fepuari 2020, ona o se faaletonu i le moli pito i tua o le ta’avale, ae maua ai fualaau faasaina sa i totonu o se ato sa i lalo o le nofoa o le pasese. O le ali’i o Aleni Mataese sa ia faafoeina lea ta’avale, ae o le pasese ia Alesana Tikeri sa nofo i le nofoa lea na maua ai i lalo le ato sa i ai fualaau fa’asaina.

 

Na toe tatala uma i tua alii e to’atolu e aofia ai ma Tikeri ina ua maea ona fesiligia i latou e Leoleo, ae molia ai nao le alii ave ta’avale ia Mataese i lona umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa.

 

E tasi le vaiaso talu ona tula’i mai le mataupu lea na taofia ai e Leoleo le ta’avale sa malaga ai Tikeri, ae toe taofia loa e Leoleo i le po o le aso 10 o Fepuari se taavale pikiapu i le soona alu saoasaoa i luga o le alatele i Tafuna. E to’alua ali’i sa i totonu o le ta’avale, o i latou ia e aofia ai le alii ave taavale ia Afioa’e Panapa ma le ali’i o Tikeri sa nofo i le nofoa o le pasese.

 

O le ali’i Leoleo lea na ia taofia le ta’avale na malaga ai Tikeri i le po o le aso 3 o Fepuari, o ia lava fo’i lea na taofia le ta’avale lea na toe maua ai fo’i Tikeri i le po o le aso 10 o Fepuari.

 

A o talanoa atu le Leoleo e faamalamalama i le ave ta’avale le mafuaaga ua taofi ai lana ta’avale, na iloa atu e le Leoleo le alii o loo nofo i le nofoa o le pasese, le susuga ia Tikeri, o ia lava fo’i lea sa i ai i le ta’avale lea na ia taofia muamua ma maua i ai fualaau fa’asaina.

 

A o talanoa le Leoleo i le ave ta’avale, sa ia vaaia Tikeri o lo o minoi solo ma taumafai e aapa i le taga o lona ofu o lo o faia. O le taimi lea na faatonuina ai loa e Leoleo alii ia e to’alua e tulioso i fafo ma le ta’avale.

 

Na vaaia e Leoleo foliga popole o le ali’i o Tikeri, sa musu fo’i o ia e o ma Leoleo i le Ofisa i Tafuna. Na fai Tikeri i Leoleo, o ia e fia vave alu e faatau se mea’ai a lana fanau o lo o faatali mai i le latou fale i Vaitogi. Ae ina ua mae’a ona latou talanoa ma feutana’i ma Leoleo, na malie ai loa Tikeri latou te o ma Leoleo i le Ofisa i Tafuna.

 

O le alii ave taavale ia Panapa na oso i le nofoa o le ave ta’avale, ae ave atu e le Leoleo lana ta’avale, ae o Tikeri na alu atu i le ta’avale a Leoleo.

 

Ina ua taunu’u le taavale i le Ofisa o Leoleo i Tafuna, na maua e Leoleo pepa iila se 6 o lo o taatitia i luga o le nofoa o le ta’avale a Leoleo, i le vaega tonu sa saofa’i ai Tikeri.

 

Na avea lea tulaga ma auala na talosagaina ai loa e Leoleo ia Tikeri mo se avanoa e saili ai lona tonu poo ia umia ni fualaau fa’asaina. Ina ua saili e Leoleo le taga o le ofu a Tikeri sa faia, na maua ai se tama’i ato lanu uliuli.

 

I totonu o lea tama’i ato lanu uliuli, e 2 ni pepa iila sa maua ai e Leoleo. O le isi pepa iila o lo o i ai vaega o le pauta faasaina o le aisa, ae o le isi pepa o lo o i ai sikaleti mariuana e 3 ua uma ona taai.

 

Na taofia e Leoleo ia Tikeri mo suesuega, ae na toe tatala i tua le susuga a Panapa ina ua leai ni fualaau faasaina na maua ia te ia.

 

Ina ua fesiligia e Leoleo ia Tikeri e tusa ai o fualaau fa’asaina sa maua ia te ia, na ia taua ai e fa’apea, o fualaau fa’asaina sa ia maua i totonu o le ta’avale a Panapa. Na taua atili e Tikeri e fa’apea, na vili ia Panapa e alu atu e piki mai o ia i lona fale i Vaitogi ae momoli i le faleoloa mo lana faatau.

 

Ina ua oso atu i totonu o le ta’avale a Panapa, sa ia maua ai le ato uliuli o lo o taatia i luga o le foloa o le ta’avale. Sa ia piki i luga le ato ma tuu i totonu o lana ta’avale. Na te le i iloa o lo o i ai i totonu o le ato fualaau faasaina.

 

Na faia se suega i fualaau faasaina na maua ia Tikeri ma faamaonia ai, o vaega ia o fualaau faasaina o le aisa ma le mariuana.

 

MOLIAGA MUAMUA

 

E pei ona taua i faamaumauga a le Fa’amasinoga, o le tausaga e 2010 na ta’usala ai e le Fa’amasinoga Maualuga ia Tikeri i le moliaga mamafa o le umia faasolitulafono o vaega o le laau faasaina o le mariuana, ma faanofovaavaaia ai loa o ia mo le 5 tausaga i lalo o tuutuuga, na te tulia masina e 20 i le Toese i Tafuna.