Ads by Google Ads by Google

Molia se ali’i i lona faaaoga o se agaese faaoo ai manu’a i lona uncle


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

E 42 tausaga o se ali’i na pu’e faapagota e Leoleo i le masina na te’a nei ina ua taofia e Leoleo le ta’avale sa ia faafoeina ona o le soona alu saoasaoa i luga o le alatele, ae maua ai i faamaumauga a le Ofisa o Leoleo le tusi saisai e pu’e faapagota ai o ia, e mafua mai i le fa’alavelave lea na tula’i mai i le 2 tausaga talu ai, lea na manu’a tigaina ai lona uncle e 50 tausaga le matua ina ua ia fa’aaoga se agaese e faaoo ai manu’a ia te ia.

 

E le o manino mai i le taimi nei le mafua’aga o le tuai ona faila e le malo o le tagi faasaga ia Faaleo.

 

E pei ona taua e le malo i le latou tagi e fa’apea, o le afiafi o le aso 7 o Iulai 2018 na talosagaina ai e ni tagata mai Ottoville se fesoasoani a le Ofisa o Leoleo i Tafuna, e mafua mai i le faalavelave lea na manu’a tigaina ai se alii ina ua faaoolima i ai lona nephew e ala i le fa’aaoga o se agaese e faaoo ai manu’a i lona tino.

 

E to’atele Leoleo na tali atu i le valaau ma maua ai le avanoa latou te fesiligia ai nisi o molimau sa i ai i le taimi o le fa’alavelave, e aofia ai le ali’i na aafia faapea ai ma le to’alua o le ali’i ua molia nei.

 

Na taunu’u Leoleo ma latou maua ai le alii na manu’a o loo taoto i totonu o lona fale ma manu’a i lona tino. Na logo le vaega a le EMS ma faanatinati atu ai loa le ali’i na aafia i le Falema’i a le LBJ i Faga’alu mo togafitiga ae faagasolo suesuega a Leoleo.

 

E 2 aso na taofia ai le alii na manu’a i le Falema’i mo togafitiga ae te’a mai loa o ia i tua, ma aga’i sa’o atu loa i le fale o se tasi o ana uo i Kokoland ma faamautu ai, ona o le musu e toe fo’i i le fale na tula’i mai ai le fa’alavelave, ona o le popole i toe alu atu i ai lona nephew ma toe fai se isi gaioiga ia te ia, ona o lea ua ia maua faamatalaga, o lo o tau sailia pea e Leoleo le susuga a Faaleo i le taimi nei.

 

Na fesiligia e Leoleo le ali’i na aafia i totonu o le fale a lana uo i Kokoland e tusa ai o le fa’alavelave na tulai mai. Na taua e le ali’i na aafia e faapea, o ia sa pisi e tapena se mea’ai mo lana fanau laiti sa latou faamuli i le fale, ae faafuase’i loa ona ia vaaia le fotua’i atu o lona nephew, o le tama a lona tuafafine, le ali’i o Winston Faaleo, le ali’i ua molia i lenei mataupu.

 

E lei manatu le na aafia e i ai se faalavelave laa tula’i mai, ae na faateia o ia ina ua ia faalogo atu i le leotele ma le malosi o le talanoa atu a lona nephew, na ala ai loa ona ia manatu, e i ai le mea laa tupu. Na fesili le ua molia i lona uncle, pe moni tala o loo faalogo ai e faatatau i le la mafutaga ma lona to’alua (to’alua a le ua molia).

 

Na tali le na aafia i lona nephew, e le o i ai se mea o tupu i le va o ia ma lona to’alua, e le mafai fo’i ona ia faia se mea mataga faapena i totonu o le latou aiga. 

 

Na faateia le na aafia ina ua faafuase’i ona sasau atu le ta a Faaleo i le agaese o loo uu i lona lima ma tau i lona papatua. Na taumafai le ali’i na aafia e tete’e ese Faaleo peita’i na fai lava si malosi o le ua molia ma maua ai le isi avanoa e toe sasau atu ai le isi ana ta ma tau ai le agaese i le tau’au o le na aafia ma palasi ai loa i lalo le na aafia.

 

Na faasaga atu loa le ua molia ma ta tu’i foliga o le na aafia ma kiki solo lona papatua ma lona tino ma atili ai ona manu’a foliga o le ali’i na aafia. Na fa’aaoga e le na aafia ona lima e tali ai kiki faapea ai ma le agaese i le taimi na osofa’i ai o ia e le ua molia, ma mafua ai ona manu’a tigaina le ali’i na aafia. 

 

Na ona mae’a lava ona faatino e le ua molia o le solitulafono, tago loa i le agaese ma tamo’e loa aga’i i le pito i tua o fale o le aiga ma le toe vaaia ai loa lona tino e se tasi. Na oo lava fo’i i Leoleo, na matua fiu e tau saili le ua molia ua le mafai lava ona maua. Na siaki solo i fale o ana uo e masani ona alu i ai ma tafao o ai ae ua le maua lava.

 

Ina ua mae’a ona fesiligia e Leoleo le ali’i na aafia e tusa ai o le faalavelave sa tula’i mai, na talosaga ai loa le ali’i na aafia e le mana’o e faila sana tagi faasaga i le susuga a Faaleo, poo le tama a lona tuafafine o loo poloka i Hawaii, e le mana’o fo’i o ia e faila sana tagi faasaga ia Faaleo.

 

E ui i le talosaga a le ali’i na aafia e le mana’o e faila se tagi faasaga ia Faaleo, ae na faailoa i ai e Leoleo le matuia o le gaioiga a le ua molia sa faia, e tatau fo’i ona faia se gaioiga a Leoleo a le malo ona o le faaaogaina o se aupega mata’utia e faaoo ai manu’a ia te ia.

 

Na taua e se molimau sa i ai i le taimi o le faalavelave e faapea, o le taimi lava na mae’a ai ona faatino e Faaleo le faalavelave, na tamo’e televave atu ai loa Faaleo i le latou fale e saili lona to’alua, peita’i e taunu’u atu ua leai lona to’alua, ua leva ona sosola ese ma lana tama te tasi le tausaga le matua.

 

Na taua e le molimau le au sulu sulu atu o le to’alua o Faaleo i le fale o le isi aiga tuaoi i lona fia maua o se fesoasoani, peita’i na faatonu e le aiga e sola aga’i i le alatele, ona e fefefe fo’i le aiga ina ne’i aafia atu ai ma latou i le fa’alavelave.

 

Ina ua fesiligia e Leoleo le to’alua a le ua molia, na ia taua ai e faapea, o le afiafi na tula’i mai ai le faalavelave, sa latou nonofo ai lava na o i latou e to’atolu i le latou fale, o ia, o lana tama e tasi le tausaga le matua ma Faaleo. Na mana’o Faaleo la te momoe peita’i sa fai i ai e le mafai ona o loo aafia o ia i ma’i o Tama’ita’i.

 

Na avea lea ma itu na ita ai Faaleo ma faia ai loa ni tu’uaiga e le moni faasaga ia te ia, fai mai o loo faia se la faanunumi ma lona uncle 50 tausaga le matua, le alii na aafia i lenei mataupu. Na tu’uaia fo’i e Faaleo lona to’alua i lona alu i isi tamaloloa o le nu’u ae maua mai ai ana tupe, o le mafua’aga lena e musu ai la te momoe.

 

Na avea upu tau faifai a Faaleo na lafo i lona to’alua ma itu na tula’i mai ai loa se vevesi i lo la va, ma i’u ai loa i le faaoolima o Faaleo i lona to’alua. Ina ua mae’a ona fasi e Faaleo lona to’alua, sa ia tago ai loa i le agaese ma ia fai i lona to’alua, o le a alu e fasioti lona uncle lea e masani ona la momoe.

 

Na taua e le to’alua a Faaleo le faateia o ia ina ua faalogo atu ua ee mai le uncle a Faaleo ua faaoolima i ai Faaleo i le agaese. O lona fefe tele i lona to’alua na mafua ai loa ona la sosola ese ma lana tama e saili se mapusaga mo i laua.

 

Na faamatala e le fafine i Leoleo, e le o se taimi muamua lenei ua faia ai e Faaleo uiga faapenei ia te ia. O isi taimi e uma ona fasi o ia ona faalala lea o le fana i lona ulu ma folafola lona fasiotia o ia pe afai na te ta’uina se isi ana gaioiga o loo faia.

 

O le masina na te’a nei na tula’i ai Faaleo i luma o le Faamasinoga Faaitumalo, ina ua pu’e faapagota e Leoleo o ia i luga o le alatele i lona le usitaia lea o tulafono tau taavaleafi.

 

O lo o molia o ia i le solitulafono o le faaoolima i le tulaga muamua, o le vaega A lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona faasala ai se tasi i le Toese mai le 10 e oo atu i le 30 tausaga, pe faasala foi i le faasalaga solo atoa i le Falepuipui, atoa ai ma moliaga mama e 2 o le faaoolima i le tulaga tolu.

 

Talu ai le matuia o tu’uaiga faasaga ia Faaleo, ua manatu ai le Faamasinoga e taofia pea o ia i le Toese e aunoa ma se tupe e faatulaga e tatala ai o ia i tua.