Finagalo Fa’asuaga atunu’u e puipui i ogasami Amerika Samoa
Na talia e le afioga i le Lutena Kovana ia Lemanu Peleti Mauga i le taeao ananafi, se fa’a’olo’olo maau na tu’uina atu i ai mai Fa’asuaga o le atunu’u, ina ia talosaga i le Komiti Fa’afoe a le vaega e Pulea Faiga Faiva i le Pasefika (Western Pacific Fishery Management Council), ina ia taofi la latou fuafuaga o lo o fa’amoemoe e faia i ogasami o Tutuila ma Manu’a, se’i maua se avanoa e saili ai le tofa mai ta’ita’i fa’aleaganu’u o le atunu’u e tusa ai o lenei mataupu.
O le taeao ananafi i le Fale Samoa a le malo i Utulei na faia ai se feiloaiga fa’apitoa a le afioga i le Lutena Kovana, o ia fo’i lea o le Kovana le tumau mo le taimi nei ma Fa’asuaga o le atunu’u, mo le fa’ailoaina atu o le finagalo o Fa’asuaga o le atunu’u e tusa ai o le mataupu e pei ona taumafai i ai le Vaega e Pulea Faiga Faiva i le Pasefika e fai, o le fa’aitiitia lea o le mamao o ogasami e le mafai e va’a fagota mai fafo ona fagotaina i ogasami o Amerika Samoa.
O le taimi nei e pei ona taua e le tama’ita’i loia ia Marie Alailima o lo o avea ma loia mo lenei mataupu, e 50 maila le mamao o ogasami a Amerika Samoa e le mafai ona fagota ai va’a fagota mai fafo, peita’i o lo o taumafai le Vaega lenei e fa’aitiitia i le 25 maila po o le 12 fo’i maila.
Na tomua le feiloaiga a ta’ita’i fa’aleaganu’u o le atunu’u ananafi i le ‘ava o feiloaiga e fa’afeiloaia ai le toai taunu’u ane o ta’ita’i o le malo fa’apea ai Fa’asuaga o le atunu’u, a o lumana’i ai le sailiina o le tofa e fa’atatau i lenei mataupu taua.
Na saunoa le afioga i le ali’i Senatoa ia Galea’i M. Tu’ufuli e fa’apea, e le tatau ona fa’anatinati se fa’aiuga a le atunu’u i lenei mataupu, ae tatau ona saili muamua le tofa i le tulaga sa’o e autasi i ai finagalo o Tutuila ma Manu’a.
“E talosaga atu i lau afioga i le Lutena Kovana, ina ia fa’ailoa i le Komiti o lo o gafa ma le fa’amoemoe lenei, ina ia taofi la latou fuafuaga o lo o taumafai e fai, se’i saili muamua se finagalo o Tutuila ma Manu’a e fa’atatau i le mataupu lenei, e le o se mataupu e faigofie,” o le talosaga atu lea a Galea’i i le afioga a Lemanu.
Ina ua maua le avanoa o le afioga i le ali’i Senatoa mai le itumalo o Ituau, le afioga i le Maopu ia Soliai T. Fuimaono, sa ia taua ai le mae’a lea ona taoto o vaega o le sainigalima a le malo tele ma tuaa ua mavae, e fa’atatau i tiute tauave o le malo tele i le puipuia lea o laueleele ma masina a Tutuila ma Manu’a.
“O lo’u taofi, e tatau ona tatou toe fesiligia ma su’esu’e tulaga o le malo tele ma le va feagai ai ma Tutuila ma Manu’a, po o latou mulimulita’i i tuutuuga o le Fa’avae ua uma ona sainia e tuaa ma ta’ita’i i tausaga ua mavae, e tatau fo’i ona fa’amanino i le atunu’u tulaga ia”, o le saunoaga lea a Soliai.
Ae i le finagalo o le afioga i le Maoputasi ia Mauga Tasi Asuega, sa ia fa’amatalaina ai le mataupu lenei, “e le o se mataupu e faigofie mo Tutuila ma Manu’a, aua e le tasi se mataupu e mapuna a’e ai pe afai ae talanoaina e le atunu’u le mataupu atoa”.
Saunoa Mauga e fa’apea, o le tofa saili na fa’avae ai le faigamalo a Amerika Samoa, na fa’avae mai i le tofa a tuaa ua lagomau mai Tia Sa, o le latou talitonuga ia manuia tupulaga fai mai o Amerika Samoa.
O finagalo mai i si Fa’asuaga sa maua le avanoa e tulei saunoa ai i le feiloaiga lenei, sa autasi uma ai lo latou talitonuga e tatau ona fautuaina le Komiti o lo o gafa ma tulaga o Faiga Faiva, ina ia taofi lo latou fa’amoemoe e aua le fa’anatinatia.
Na talia aloaia e le afioga e Lemanu finagalo o Fa’asuaga ma Tama o le atunu’u, ma ia taua ai le taua tele o le feiloaiga i le aso ananafi, ua mafai ai ona maua le avanoa o ta’ita’i fa’aleaganu’u e tutu fa’atasi ai mo le manuia o Tutuila ma Manu’a, aemaise ai o le puipui malu i ona eleele ma ana measina.
