Ads by Google Ads by Google

350 - Fonotaga i Take & Mau mo Ausetalia

O le tama’ita’i o Koreti Tiumalu, le so’oupu a le 350.org mo atumotu uma o le Pasefika, o se sui lea o tagata Samoa uma sa mafai ona auai i le fonotaga fa’aletausaga a le 350 Kemupeni mo le fa’aleleia o le si’omaga o le lalolagi ae maise ai, le tete’e atu i le so’ona fa’alapisia o le ea i le fa’ateleina o le CO2 ma ua so’ona vevela ai mo i tatou uma.

 

Ina ua mae’a le fonotaga lea, sa fa’ailoa e Koreti, “Ua i ai se lu’iga taua ua feagai nei ma atunu’u uma lava o le Pasefika, aua o i tatou lava e matele ina afaina tele i le so’ona vevela o le lalolagi, ona e si’isi’i ai le suasami, ma lofia ai o tatou eleele i atumotu maualalalo. E le gata i lea, ae ua faia se mau, ina ia sofa’ia le fonotaga tele a Malo Aufa’atasi lea e talimalo ai Ausetalia, i lea tima’iga taua, ina ia fa’aititia falegaosimea ma o latou lapisi o kasa o’ona ua fa’amaonia e fa’ateleina ai pea le CO2 i le ea o le lalolagi atoa.”

 

O le Sosaiete 350, o se vaega galulue e fa’atautete’e atu i faiga uma lava e ono afaina ai le si’omaga ma na amatalia mai lea sosaiete i le Iunaite Setete, ae ua i ai nei ona lala i le tele o atunu’u o le lalolagi, e o’o lava i atunu’u o lo’o fetaua’i ma vevesi i lenei vaitau. O le fonotaga fa’aletausaga lea na usuia i Take (Turkey), o se fonotaga sa i ai ni fa’afitauli na tau sofa’ia lea fa’amoemoe lelei, ma sa molimauina e i latou na usufono, le tulaga o vevesi o i ai lea malo, ona o latou faiga fa’apolokiki ma fete’ena’iga i le fa’aletonu o le latou tamaoaiga o i ai nei.

 

Peita’i, e ui ina sa latou molimauina lea tulaga, ae sa faia le latou sao i lea atunu’u e pei ona latou fuafua e faia. “Sa faia le matou solo filemu e fa’aautu i le fa’asaogalemuina o le si’omaga o le lalolagi mai le tele o kasa o’ona e afua ai ona fa’alapisia le ea atoa ma ua fa’asilia ai le pasene o le kaponi i le ea mai le paleni e tatau ona tamau ai, 350%.”

 

O le mafuaaga lea ua fa’aigoa ai lea sosaiete o le “350.org” ina ia toe fo’i tagata uma ma malo uma, e toe fa’apaleni le pasene po’o le tele o le CO2 i le ea, ma ia tamau ai pea i le 350. “E le’i i ai ni fa’ataute’e sa sofa’ia le matou mau, o tagata i lea lava alatele sa matou fa’aaogaina, sa latou maimoaina le matou taumafaiga, ma e o’o fo’i la i ta’ita’i o lea malo, sa latou fa’ao’o mai ni tusitusiga fa’afetai i le auau o le matou fa’amoemoe, ma ua fa’amalosi’au mai fo’i i taumafaiga ina ia tumau le fa’amoemoe lelei.”

 

Ina ne’i fesiligia le mau o le a sofa’i ai le malo o Ausetalia, ua fa’ailoa mai, “O le koale lea e elia i Ausetalia, ua pau lea o le maina o elia ai le koale lea i le lalolagi, ma le alagatupe sili fo’i lea a le malo o Ausetalia o lo’o maua i tausaga ta’itasi.

 

Peita’i, ua iloa nei, afai e susunuina pe fa’amu le koale lea e elia e Ausetalia, o le isi lea puna o le kaponi ua atili fa’ateleina ai i le ea.

 

O le fonotaga lea i Take, sa sasa’a ai le fafao, ma fa’ailoa ai lea fo’i fa’aletonu ua aga Ausetalia e fa’atino, ae fa’agalo le fa’aleagaina o le si’omaga o le lalolagi i lana oloa fa’atau atu i fafo ma atili fa’ateleina ai lona tamaoaiga.

 

Ina ua mae’a fa’amaonia nei fa’amaumauga uma lava, ua pasia ai i le fonotaga i Take, o le a sofa’ia lea atunu’u ma le fonotaga tele o lo’o talimalo ai, e atumotu uma o le pasefika, lea e aofia ai ma Ausetalia i lona talafatai!

 

“O le ala e sofa’i ai, e fa’alavelave le fuava’a o paopao e taina e atumotu ta’itasi i le fuava’a tele a Ausetalia e la’uina lana koale i atunu’u i fafo!” O se fa’amatalaga lea a Koreti Tiumalu.

 

Ona ua na’o Tiumalu fo’i sa malaga mo le atu Samoa, o lea sa ia asia ai i tatou i Amerika Samoa nei, ma sa feagai lava fo’i lona pa’au mai, ma le tufaina o tusipasi i nisi o le fanau a’oga talavou o le atunu’u, ua ofoina mai o latou soifua ina ia avea ma tagata e amana’ia le si’omaga ae maise o le gataifale ma ona puna’oa.

 

O lo’o ua fa’ailoa mai, ua amatalia galuega o le fausia fo’i o le tatou paopao mo le Mau o le Si’omaga mama mai le fa’ateleina pea o le C02 i le ea ma ua so’ona vevela atili ai le lalolagi. O i latou ua taua’aoina tusi pasi nei, o le a aofia i lea galuega lelei, ma e tatau ona mae’a nei paopao a’o le’i usuia le fonotaga lea i Ausetalia i le 2014. O se mea matagofie, aua ua saunia fo’i paopao e lua o Samoa Tuto’atasi, ma ua fa’ailoa e Tiumalu, “Na matua sapaia e le Palemia lenei sofa’iga ua alofaiva i ai atumotu o le Pasefika, ma ua fai mai a ia, ‘E le tasi le paopao o Samoa, e lua, e te le iloa la’u fuafuaga lea o le a fai, pe mata ou te i luga o le tasi o na paopao’.”