Ads by Google Ads by Google

Toe aafia se ali’I I le tulafono ina ua maua fualaau faasaina i totonu lana ta’avale


[ata: SN]
ausage@samoanews.com

Pago Pago, AMERIKA SAMOA
 

Ua toe aafia i le tulafono se ali’i o lo o nofovaavaaia mo le 7 tausaga ona o le solitulafono o le gaoi, ina ua maua e leoleo I totonu o lana taavale, I le masina ua tuana’I,  ni fualaau faasaina.

Na taumafai le ua molia, o Malaki Tagaloa, e sola i le taimi na taofi ai e Leoleo lana ta’avale, peita’i na mafai ona pu’e faapagotaina o ia ma auina atu ai i le Ofisa o Leoleo mo suesuega.

O le masina lava fo’i na te’a nei na tula’i ai Tagaloa i luma o le Fa’amasinoga Faaitumalo, e tali I ona moliaga e tasi o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa ma le faamoemoe e faatau atu i isi tagata; faapea ai ma le moliaga e tasi o le umia faasolitulafono o vaega o laau faasaina o le mariuana; o ni solitulafono mamafa e mafai ona faasala ai se tasi i le Toese mai le 5 e oo atu i le 10 tausaga, pe faasala foi i le salatupe e mafai ona oo atu i le $20,000, po o le faasala i faasalaga uma e lua.

E $10,000 le vaega tupe lea ua fa’atulaga e le afioga i le ali’i Fa’amasino ia Elvis P. Patea e totogi ona faatoa mafai lea ona tatala le ua molia i tua mai le Toese i Tafuna.

Afai ae tatala o ia i tua, ua poloaina o ia e le Fa’amasinoga ina ia usita’i i tuutuuga ua tuuina atu e tatala ai o ia i tua, faapea ai ma tuutuuga uma na tuuina atu o lana nofovaavaaia i le 3 tausaga talu ai.

TAGI A LE MALO

O le mataupu e pei ona molia ai Tagaloa na alia’e mai i le taeao o le aso 27 o Novema, 2020, ina ua taofi e Leoleo se pikiapu lanu uliuli i luga o le alatele i Malaeimi i le ova o le saoasaoa. Ina ua faatuina e leoleo lenei taavale, na maitauina le eseese o le numera o le laisene na pipi’I I le taavale, ae ua mae’a tausaga e aoga ai le laisene o le taavale.

Na iai se isi alii sa to’alua ma Tagaloa I totonu o le taavale I le taimi na taofi ai e leoleo lana taavale.

A o talanoa Leoleo ia Tagaloa, sa maitauina e le isi Leoleo le minoi solo o le pasese ma taumafai e fa’aaoga lona vae taumatau e una’i ai se afifi i lalo o le nofoa. Sa vaaia fo’i foliga popole o le pasese i le taimi ao faia ana gaioiga. Talu ai popolega o Leoleo i lo latou saogalemu, na fesiligia ai loa e Leoleo le pasese pe i ai ni aupega i totonu o le ta’avale e ono lamatia ai lo latou saogalemu. Na tali le pasese e leai.

Talu ai e leai se laisene ave ta’avale a Tagaloa na fealua’i ma ia i le taimi na fesiligia ai o ia e Leoleo, atoa ai ma gaioiga a le pasese, na faatonu ai loa e Leoleo ia Tagaloa ma le pasese e o i fafo ma le ta’avale. Na faailoa e Leoleo ia Tagaloa, o le a taofia o ia i le leai o sona laisene ave ta’avale, faatasi ai ma le taofia  o lana ta’avale, sei vagana ua alu atu se isi o lona aiga e i ai sona laisene e ave i tua le ta’avale. 

A o le i auina atu Tagaloa ma le ave ta’avale i le Ofisa o Leoleo i Tafuna, na faia se suega faapitoa i o la tino ina ia mautinoa la te le o tauaveina ni aupega poo ni fualaau fa’asaina.

Ina ua sailia e Leoleo le tino a Tagaloa, na maua ai se paipa tioata o lo o i ai vaega o le pauta faasaina i le taga o lona ofu sa fai. Sa maua ai fo’i pepa iila e faaaoga e utu ai le aisa ma faatau atu, faapea ai ma (straws) e 3 ua mae’a ona ta tipi tulimanu ae utu ai i totonu vaega o le pauta pa’epa’e o le aisa.

Ina ua fesiligia e Leoleo le pasese i le mafuaaga o lona i ai i totonu o le ta’avale a Tagaloa, na ia taua e faapea, o ia sa nofonofo i luma o se Faleoloa i Pavaiai ae afe atu le ta’avale a Tagaloa ma fai atu ia te ia e alu atu la te tietie i Vaitogi e momoli meamata a le isi aiga.

Ina ua taunuu le ta’avale i Vaitogi, na alu Tagaloa i le fale o se aiga e momoli le taga pepa talo ma fa’i, ae ina ua toe fo’i mai sa ia vaaia se pepa iila o lo o uu mai i lona lima ma fa’aali atu ia te ia, o lo o i ai fualaau faasaina i totonu. 

Na ta’ua e le pasese a Tagaloa, le agai o le la tietiega I Leone ona toe fo’I mai lea I Malaeimi mo se faamoemoega e faatau se la meaai, ae fa’afuase’I ona taofi le la taavale e leoleo.  Sa ia ta’ua fo’I, ina ua taofi e Leoleo le la ta’avale, na faafuase’i ona tu’u atu e Tagaloa se tama’i pepa iila ia te ia, ma fai atu ia te ia e tago e nana i lalo o lona nofoa. Na usita’i le pasese i le faatonuga a Tagaloa.

Na saili e Leoleo totonu o le ta’avale a o matamata i ai Tagaloa. I le pito lava i tua o le nofoa o le pasese, na maua ai e Leoleo le pepa iila o lo o i ai lau o le laau faasaina o le mariuana. 

Ina ua fesiligia e Leoleo ia Tagaloa e tusa ai o fualaau faasaina na maua ia te ia faapea ai le ta’avale, na faatoese le ua molia ma ta’utino i Leoleo, o fualaau faasaina uma ia e patino ia te ia. E leai se mea e aafia ai fua le pasese i fualaau faasaina sa maua ia te ia faapea ai lana ta’avale.

 I lana faamatalaga na ave i Leoleo sa ia ta’utino ai e faapea, o ia e fai lana faatoaga talo ma fa’i e masani ona faatau e maua ai tupe mo lona aiga. O isi taimi, e alu ai ave tau talo ma aufa’i i nisi o ana uo ae maua mai ai fualaau faasaina e fa’aaoga mo ia i taimi e fai ai ana galuega.

Na ta’utino Tagaloa i Leoleo, o fualaau faasaina na aua ia te ia ma lana ta’avale, na faafesuia’i ma le tau talo ma fa’i. Na fiu Leoleo e fesili ia Tagaloa po o ai le igoa o le tagata mai Vaitogi na aumai ai fualaau faasaina, na musu le ua molia e fa’ailoa i Leoleo. Pau lana faamatalaga, o fualaau faasaina e masani ona maua mai i ana uo, na te fa’aaogaina isi ae o isi vaega na te faatau atu i nisi o ana uo.

SOLITUALFONO MUAMUA

O le masina o Mati o le 2017 na faasala ai e le Fa’amasinoga Maualuga ia Tagaloa e nofovaavaaia mo le 7 tausaga, ina ua ta’usala o ia i solitulafono mamafa e 2 o le gaoi ma le talepe fale. E 28 masina na manatu le faamasinoga e faasala ai Tagaloa i le Toese, peita’i, e na o le 13 masina na taofia ai o ia i le Toese ae toe tatala i tua, ma le tuutuuga e aua ne’i ona toe solia se isi tulafono a le malo.