Ads by Google Ads by Google

Talosaga Lolo i le Fono e fa’aali uiga fa’aaloalo i sui o lana Kapeneta


Le tofa Lolo Matalasi Moliga. [ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

O le faia e sui o le Fono Faitulafono o ni saunoaga e osofa’i ai ni isi o sui o le Kapeneta a le afioga i le ali’i Kovana, i le taimi na iloiloina ai e le Fono le Tupe Faasoasoa a le malo mo le Tausaga Tupe fou 2020, na mafua ai ona tuuina atu se tusi mai le ali’i Kovana, e talosagaina ai sui o le Fono ina ia fa’aalia uiga fa’aaloalo i sui o le Kapeneta.

 

O le kopi o le tusi a le tofa Lolo Matalasi Moliga na mafai ona tufatufaina atu i afioga i Senatoa ma Faipule o le Fono Faitulafono, atoa ai Faatonusili ma Fa’auluuluga o Matagaluega ma Ofisa Tumaoti a le malo.

 

I le aso 19 o Setema 2019, na tuuina atu ai e le tofa Lolo kopi o lana tusi i Ta’ita’i o le Fono Faitulafono, fa’asaga i saunoaga na lalafo e ni isi o Senatoa ma Faipule fa’asaga i nisi o Faatonusili o Ofisa ma Matagaluega a le malo

 

Na taua e Lolo i lana tusi e fa’apea, talu ai sa avea fo’i o ia ma sui o le Fono Faitulafono i tausaga ua mavae, e naunau ai lava ina ia fa’atumauina le mamalu ma le fa’aaloalo maualuga e tatau mo le Fono Faitulafono, e ala i le aloaia lea o ana ta’iala ma faiga fa’avae i le va feagai ai ma le Vaega Faamalosi Tulafono.

 

O ia ta’iala ma faiga fa’avae e pei ona taua e Lolo i lana tusi, o le tatau lea i Faatonusili uma o le Kapeneta ona oo atu i luma o le Foo i soo se taimi e talanoaina ai le Paketi a le malo, ina ia mafai ai ona sailia le mea amiotonu i auala o lo o fa’atino ai galuega a le malo, ona o ia fo’i o se tasi o tagata na te matua lagolagoina le tatau lea ona fai le mea amiotonu.

 

Na taua e Lolo e fa’apea, o se tasi o faiga masani e atagia ma maualuga ai le aganu’u a Samoa, o le tulaga o le fa’aaloalo. I lona talitonuga, afai e finagalo afioga i Senatoa ma Faipule e alaga tatau ia te i latou le fa’aaloalo, e tatau fo’i ona latou faailoa atu le fa’aaloalo lava fo’i lea e tasi i ana Fa’atonusili, i latou ua taua o sui o lana Kapeneta.

 

“O nisi o Fa’atonusili ma tagata faigaluega i lo’u Ofisa o Fa’asuaga ma ali’i taua o nu’u ma itumalo, ae o nisi fo’i o matai fai upu i totonu o afioaga eseese, aemaise ai fo’i, o nisi o i latou o ta’ita’i o aiga o le atunu’u,” o se vaega lea o le tusi a le ali’i Kovana i Ta’ita’i o le Fono Faitulafono.

 

“O saunoaga soona lalafo faapea ai upu mamafa ma le ogaoga na saunoa i ai nisi o afioga i Senatoa ma Faipule fa’asaga i isi sui o la’u Kapenta, ua lagona ai le fa’anoanoa atoa ai ma le le fiafia ia te a’u o le latou Ta’ita’i. O ituaiga saunoaga le manuia nei ma le faalumaluma e le tatau i ni Ta’ita’i o se malo ona latou fa’aaogaina. E le gata e le tatau ona tuuina atu nei ituaiga saunoaga i isi fo’i tagata u filifilia e avea ma Ta’ita’i, ae e atagia mai ai amioga mataga ma le le migao i tu ma agaifanua a Samoa.”

 

Saunoa atili Lolo e fa’apea, o le faia o ni ituaiga saunoaga fa’asaga i nisi o sui o le Kapeneta e le o ni tagatanu’u o Samoa, e pei o le susuga a Lewis Wolman, Wallon Young ma isi, e le tagata ua le o gatasi ma uiga alofa ma le tausaafia o tagata Samoa, ae ua atagia atu ai uiga ma va’ava’a o ona ta’ita’i.

 

O le fesiligia fo’i e Senatoa ma Faipule o fa’amatalaga e fa’atatau i olaga ma soifuaga o nei auauna, aemaise ai o le mafua’aga ua ala ai ona oo mai i Amerika Samoa e nonofo ma galulue ai, o se faiga ua atagia mai ai le maualalo o le tofa ma le faautaga. Ae o i latou nei e pei ona taua e Lolo i lana tusi, ua tele tausaga o faataulaga ofo mai o latou ola, taimi ma taleni e tautua ai mo le malo.

 

“O le faia o ni saunoaga ma ni amioaga e faailoa atu ai le vaai maualalo ma le fa’atauva’a i se tagata, o se tulaga lea e matua le taliaina lava i tu ma aganu’u a Samoa,” o le isi lea saunoaga a le Kovana i lana tusi.

 

“O le o lo o avea ma Fesoasoani i la’u faigamalo, o ia o le matai fai upu i lona afioaga ma le itumalo, ae o le auala na lalafo atu i ai saunoaga ia te ia e pei o se tamaitiiti, ua matua maoa’e lava le le fa’aaloalo o ia ituaiga amioaga.”

 

“O le faia o upu e faalumaina ai se tagata o lo o ia umia se tulaga maualuga poo se tama’ita’i talavou fo’i o lo o ia umia ni tulaga maualuluga tau i le galuega, o se tasi lea o tulaga e matua le taliaina lava i tu ma aganu’u a Samoa.”

 

Saunoa Lolo e fa’apea, ua tuuina atu i le Fono Faitulafono le poto ma le atama’i mai le Atua, latou te faia ai faaiuga e manuia ai le atunu’u, peita’i o amioga o lo o fa’aalia e ni isi o sui o le Fono, e le o atagia mai ai tulaga manuia i tu ma aganu’u a Samoa.

 

“E le o ni tamaiti afioga i Fa’atonusili o la’u Kapeneta. O i latou o Ta’ita’i o aiga, nu’u ma itumalo ua uma ona a’oa’oina e fai ma ta’ita’i o le malo, e tatau fo’i ona tuuina atu ia te i latou le fa’aaloalo ma le fa’aeaea, e pei fo’i ona outou finagalo Senatoa ma Faipule e tuuina atu e tagata ia te outou,” o le saunoaga lea a Lolo.

 

O le fa’aauau pea o le lalafo o saunoaga e fa’alumaina ai sui o lana Kapeneta e pei ona saunoa le ali’i Kovana, ua mafua ai loa ona oo atu se lagona ia te ia, ina ia toe iloilo faiga fa’avae e pei ona manaomia ai le oo atu o Faatonusili e molimau i luma o le Fono Faitulafono.

 

Saunoa le ali’i Kovana e fa’apea, e lei i ai lava se taimi na ia manatu ai e le toe amanaiaina ai lea faiga fa’avae o le oo atu o Faatonusili e molimau i luma o le Fono, aemaise lava i taimi e fesiligia ai paketi a Matagaluega ta’itasi, peita’i, afai o e fa’aauau pea uiga le manuia e pei ona faia e afioga i Senatoa ma Faipule, o le a fa’aaogaina loa lona malosi fa’a Kovana e taofia ai le toe oo atu o Faatonusili i luma o le Fono Faitulafono.

 

“Ou te vaai maualuga lava ia outou afioga, tou te puipuia ma fa’aaloalogia a’u Fa’atonusili pe a oo atu i taimi o iloiloga,” o le saunoaga lea a Lolo, faatasi ai ma lona fa’afetaia faapitoa o le afioga i le ali’i Senatoa ia Magalei Logovii, i lona taofia o nisi o fesili sa fesiligia ai e isi Senatoa ana Faatonusili.

 

“Ou te talosaga atu ma lo’u agaga maualalo ia outou afioga i Senatoa ma Fa’atonusili, aua le fa’aaogaina o outou tulaga fa’a ta’ita’i o le Fono Faitulafono o se auala tou te faia ai ni saunoaga le manuia e faalumaina ai sui o la’u Kapeneta. Ia fai outou ma fa’ata’ita’iga lelei i le malo ma le atunu’u.”