Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

MATAUPU TALANOAINA REPAPILIKANA TALANOAINA LATOU FONOTAGA  FA’APITOA:

 

O le fonotaga fa’apitoa a le Repapilikana sa fa’atautaia i le afiafi o le aso Faraile na te’a nei i le Goat Island, Sadies By the Sea. 

 

I lea fonotaga taua mo sui uma o le Ripapilikana  sa i ai ni fesili o so’o se ituaiga sa fa’aleo e sui uma, ina ia fesoasoani mai fo’i le tamaitai Faipule o Amerika Samoa ina ia tau fa’afo’ia mo le mamalu lautele o le atunuu, fa’atasi ai ma i latou o sui mamalu o le latou veega fa’aupufai.

 

O nisi o nei mataupu e le o ni mea e tatau ona maua sa’o mai le afioga Tali Aumua Amata se tali maumaututu i ai, ae ua fa’afofogaina lava nei fesili ma o le a taumafai fo’i o ia e maua mai se tali.

 

O le fa’afesili sa fa’atutu lea i tulaga o aiaiga e tatau ona taua’aoina atu ai fesoasoani uma mai penefiti ua maua nei e le atunuu ona o a’afiaga o le Cortonavirus ma le fa’asa o fa’amamaluina nei.

 

O le alamanuia na fa’afesiligia o Food Stamp lea ua agava’a ai nisi ona o a’afiaga o le fa’asa o le Coronavirus. Ua fa’ailoa e se tasi o sui, o nisi sa talosaga ua le agava’a ai. Ae ma’se lava o le penefiti mai le Afa o Gita lea e matua tetele lava penefiti ua maua e le to’atele. ae ua le agava’a ai nisi o aiga sili ona mana’omia, ae sa a’afia tele i latou i le afa o Gita.

 

“O le tinoitupe na fa’amatuu mai o se mea lea e galue malosi i ai lo’u sui. O le ala lea o le tautua e tatau lava ona ou faia mo le atunuu. E ui la ina ua mafai ona maua atu se tali ia te a’u, ae o le a talosaga mo se avanoa e toe talanoa ai i le susuga le Fa’atonu Muavaefa’atasi John Suisala ina ia fesiligia aiaiga o loo fa’aaoga e le aufaigaluega ina ia te’ena ai nisi mai le maua o le penefiti atoa, ao nisi ua maua na’i sina vaega o lea penefiti.”

 

O le isi fa’afesili na tuuina atu i le tatou Sui i le konekeresi o le tulaga o le isi stimulus pe mautioa pe leai. O le tala na fa’ailoa mai e Tali Aumua Amata, “O le mataupu lea ua mautinoa e oo mai i le vaaso lenei le tali. Ae o le tali atu mai ia te a’u lava ia, o lo’o ua iloga mai e toe fa’amanuiaina i tatou uma i siaki sitmulus mo tagata ua agava’a uma i ai. Ua ataata mai ata o tauleleia, ia tumau fo’i le agaga fa’afetai ia i tatou uma ona o le manatu mai o le Malo tele ia i tatou.”

 

Na fesiligia fo’i le aiaiga PUA ua le aofia ai nai tagata e to’atele o lo’o mafai ona alaala ma faigaluega i inei, ma ua saunoa Tali Amata, “O lo ua tatalia nei se tali aloaia mai a le USDOL mo lea suiga o aiaiga e taua’ao ai se penefiti mo i latou nei. Peita’i o le mea muamua lava e tatau ona mautinoa e i tatou uma o lo’o ua i Amerika Samoa, sa le agava’a uma lava Amerika Samoa ma i latou uma o galulue ai i lea penefiti, ona e leai se Inisiua o tagata le faigaluega i Amerika Samoa. Peita’i ua mafai ona toina mai lea penefiti ma agava’a ai le tatou Malo, lea fo’i la ua toe talosaga atu ai nei suiga ia aofia uma nai o tatou uso mai Samoa ma isi uma tagata mai fafo o loo nonofo iinei ma ua talia fa’aletulafono e faigaluega i le tatou nei teritori.”

 

O le toe mataupu sa talanoaina e le Ripapilikana i lea afiafi o le latou sapaia a’ia’i lea o le latou sui olo’o tauva nei mo le nofoa o le atunuu i le Konekeresi, ma ua fa’afetaia ai lea fo’i sapaiga e le tatou faipule. Na sii a’ao uma i latou na auai, o lo’o agaga i latou e fa’aauau le auaunaga a le latou sui o tula’i nei.

 

Peita’i ina ua fesiligia o ia e i latou uma na auai, pe o mana’omia e ia se fesoasoani e sapaia lona tauva ai i le tofi, ae fa’ailoa mai e Tali Amata, “Ioe, i le a’afiaga o le Coronavirus i le Laumua, ua le faia ai sa’u sailiga i le Laumua, ae o le tele lava lea o la’u tupe maua mo le kemupeni e saili lava i fafo, peita’i ua tu’ua fo’i le Laumua ae tatou mafuta iinei ina ia le misia lenei avanoa ma outou lea ou te tu ai e tautuaina.”

 

Ona o lea sa tau fai faia ai foa’i mo le taumafaiga a Tali Aumua Amata, ma ua fa’afiafiaina lava o ia ona o lea agaga tausoa fa’atasi mai le latou vaega fa’aupufai i le atunuu.

 

O le fonotaga lea na amata i le 5:30 i le afiafi ae na toe mae’a e le’i taina le 7:00 i le afiafi lava.

 

FA’ASA O LE CORONAVIRUS I LONA FA’AMALOSIGA F’AFITU:

 

O lo ua toe fa’ailoa mai le fa’aauau ona fa’amamalu o le Fa’asa mo le Fa’amai Pipisi o le Coronavirus, ma ua fa’afitu ai lea ona toe fa’amalosia mai ia taualoa e le atunuu le fa’asa lanu moana. Ua poloa’ia lea fa’amalosiga e Kovana Lolo Moliga.

 

O lo ua tumau pea le tatalaina o pisinisi mai le itula e 5:00 i le taeao se’ia tapunia i le itula e 9:00 i le po, sei vagana ai le Kamupani I’a a le Star Kist Samoa o lo’o fa’aauau lava galuega i le po atoa.

 

Ua leai se tapula’a i le aofaiga o tagata o le atunuu e fa’apotopoto i so’o se sauniga po’o se fa’atasiga e tasi e toe faia i le atunuu.

 

Ua fa’atulaga pea pisinisi tau feoa’iga i alatele o le a tatala mai le 5:00 i le taeao se’ia oo i le itula e 9:00 ile po, i aso ta’itasi, ma o le a fa’atulaga pasi ma ta’avale laiti ua na’o le afa o le pasese e tatau ona feavea’i i taimi uma e tatau ona malaga ai.

 

Ua toe fa’atulaga a’oga uma e aotelega ai a’oga a le Malo ma A’oga tumaoti ina ia toe a’e i le a’ega o a’oga i le tausaga aoga fou. Ua fa’ataga fo’i aofia ai ma ECE ma Day Care, o le a toe tatala uma nei tautua i le tausaga a’oga fou. Peita’i ua i ai suiga o le a fa’aofi i ai, ina ia mataituina pea lava le tulaga o a’oga a le fanau, pe a o’o ina lutia le atunuu e le fa’ama’i pipisi o lo’o fa’aolioli mai. Ua fa’ataga fo’i ona faia aoga po’o nisi o polokalama uma o mafai ona fuafua mo le fanau talavou a le atunuu i lenei vaitau o le tu’uaga umi o a’oga mo le tau mafanafana.

 

O a’oga a le malo o le a amatalia a’oga ia Aukuso 31, 2020.

 

O lo ua taofia pea femalaga’iga i le va o Hawaii ma Amerika Samoa ma ua toe  fa’amalosia le fa’asa lea mo le isi 30 aso se’ia oo ia Setema 1, 2020. 

 

Peita’i mai ia Aukuso 1-17, 2020 o le a fa’ataga ai ni malaga a le Samoa Airways ma le Talofa Airways i le va o Samoa ma Amerika Samoa ina ia mafai ona malaga mai ai nisi o tagata faigaluega fa’apitoa o taumafai kamupani o lo’o fa’afiagaluegaina e aumaia mo latou poloketi o faia iinei.

 

A mae’a lea fa’amoemoe ona toe fa’afo’i fo’i lea o femalaga’iga i lea va i le tulaga fa’asa o lo’o ua manatu e fa’aauau pea. E le o toe taofia lava femalaga’iga i le va o Manu’a ma Tutuila nei, ua fa’aaogaina ai lava le Kamupani Va’alele a le Samoa Airways.

 

O i latou o lo’o malaga mai Samoa e fa’aauau lava le fa’atulagaga o lo’o sau a’i, e muamua lava ona pasia atu le OK Board a le Ofisa o le Loia Sili e mafai ai ona malaga mai se tasi. Fa’aopoopo i ai le kilia ma’i ma le suega o le Covid-19 ua pasia e le o maua i lea ma’i pipisi. O lea suega e le tatau o na sili atu i le 72itula mai le taimi e malaga mai ai talu ona fai.

 

O lo ua i ai ma le isi aiaiga fou, ina ia fa’aalia fo’i i lou pepa tui, e le o maua ai se taimi lava e tasi sa fa’amaonia ai e se suega na faia muamua, sa e maua i le Covid-19 muamua.

 

O tagata uma lava e malaga mai, e ao ina fa’anofoia fale nofo puipuia e faia ai suega i lo latou soifua maloloina pe le o maua lava i le Covid-19, mo le 14 aso.

 

O le suesuega ma le fa’atulagaga o taimi e nofo va’ava’aia ai le tagata mo suega tau gasegase, o le a tuu lea i le faitalia a le vasega o foma’i tiute i le malae va’alele ma le matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu Lautele.

 

Mo nisi o tagata galulue o lo’o aumaia fa’apitoa mai nei malaga, ua tau le nofoia e i latou le nofoaga mo suesuega tau gasegase, peita’i ua matele ina faia mai suega i nofoaga o lo’o faigaluega ai, aua o lo’o malaga mai fo’i i latou i se malo e le’i oo ane fo’i i ai le Coronavirus.

 

O lo ua mafai fo’i ona fa’ataga i lenei vaitau malaga fa’apitoa togipau a Kamupani ua aumaia ai nisi o masini ma mea e mo’omia mo le fa’atautaiga o galuega, ma ua le fa’atagaina nisi o nei auva’a e o ese mai latou va’alele pe a o’o ina tulaueleele mai i le tatou malae sese’e i Tafuna.

 

Pe afai o le a mana’omia e nei auva’a ona momoe se’ia fa’aauau le isi malaga e soso’o  i le aso fou, e mana’omia loa ona apalai le vaega o le suesuega lea e tatau ona mafai ona taulimaina se fa’amaumauga o suega covid-19 ua maea faia ia i latou nei ae ua fa’amaonia e mama i latou mai lea gasegase a’o le’i pasi le 72 itula talu ona mae’a faia na suega.

 

Ua le mafai foi ona tulaueleele mai so’o se malaga a se va’alele togipau pe afai e le’i mua’ai avatua se fa’atagaga e malaga mai ai ma tulaueleele i le tatou malae va’alele.

 

O talosaga uma fo’i ina ia mafai ona fa’aoo mai pusa ma tino maliliu o pelega mai fafo o le a faia i ai le fa’aiuga pe a talanoaina lau talosaga i le Ofisa o le Kovana ma le komiti Fa’afoe o le Coronavirus.

 

O lenei fa’afouga o le Fa’asa ona o le Coronavirus ua amatalia lava ia Aukuso 01, 2020 ma faitauina le 30 aso o lo’o lumana’i ai.

 

FA’AAUAU FOA’I PACIFIC INDEPENDENT DISTRIBUTORS, INC. -  MASAGA 4 AMERIKA SAMOA:

 

O le aso Faraile na te’a nei sa toe fa’aauau ai ona taua’aoina le foa’i na fa’atulaga mai e le Pacofoc Independent Distrinutors, Inc. i Fagaima mo le tausiga lelei o le ulu’i masaga 4 o tamaitai uma ua soifua a’e i le tatou teritori.

 

E ui ina ua suia le nofoaga e alaala ai le masaga 4 ma o latou matua, ae le fa’afiti ai le pulega ma le aufaigaluega a le PID Inc, i le latou o atu e fa’ao’o atu le aotelega o pusa napekini ma solo ina ia fa’ailoa ai lo latou tuutoina i le foa’i taua mo nei tamaitai e to’afa ua fa’amanuiaina ai le ulugali’i talavou o Filomena ma Sokimi Sokimi mai Fagaima lea ua toe fo’i nei i Iliili.

 

I le taimi muamua, sa i ai i la’ua ma le fanau i le aiga o le tina i Faga’ima ina ia maua se fesoasoani e i laua i le taumafaiga ona tausia fa’atasi o le fanau se’ia matutua teisi. Lea ua atoa nei le ta’i ono o masina o le soifua o nei pepe teine lalelei e to’afa, o lo ua manatu ai i la’ua ua agava’a ai ona toe fo’i i si latou aiga i Iliili.

 

O lo’o va’aia le aulelei ma le foliga tutusa o nei tamaitai, peita’i i le tina o Filomena sa ia fa’aalia, e i ai lava eseesega na te iloa patino ai le tamaitai ua ala, poo le fo’i o tagi. A tuu mai fa’atasi i latou e faigofie teisi i tagata uma ona iloa se eseesega i lo latou tino mai, e mamafa ma puputa teisi le tasi i le isi, ae o le tina lava ia, e tele lona taimi o mafuta ma i latou, e na te iloa lelei le eseesega o le fanau.

 

Amerika Samoa, ua fuafua nei e le PID Inc le latou foa’i o le a faia ta’i masina ma fai, ona o le manatu ina ne’i le toe aoga le tetele o napekini o le a la’u atu i le fanau i le masina lona lua o le foa’i. O le isi, ua manatu i latou e faia lelei se latou fa’amaumauga o le olaga o nei tama’ita’i a’o loma ai le atoaga o le latou tasi le tausaga.

 

Ina ua mae’a faia le foa’i i le aso Faraile ua te’a, sa va’aia le malolosi o nei pepe, ua amata ona tau totolo i latou ma ua faigata fo’i ona tuu tia’i i se taimi puupuu lava le va’aiga o i latou uma.

 

Ina ua folasia nisi o napekini ma pepa solo e fa’avasega ai le ata, ua va’aia le fiafia o i latou e taumafai ona au mai i nei oloa, ua iloga ai ua lelei le latou va’ai i lanu felanulanua’i o le latou lalolagi o lo ua soifua ai.

 

O le agaga fa’afetai sa fofogaina e le tina fa’amanuiaina i le masaga fa, na fa’ailoa ai e Filomena le aoga tele o lenei foa’i mo le tausiga o le fanau. Ua matua leai lava se popole ia te ia ina ia tausia mama ma saogalemu le fanau, aua o le ituaiga napekini taugata fo’i lea ua foa’ia mo i latou e le acific Independent Diastributors Inc. 

 

“E leai se mea e taui atu ai le agalelei o le Kamupani i le aiga e ona lenei pisinisi, le mamalu o le pulega ma le aufaigaluega, fa’afetai tele lava i le agalelei, ma ia fa’afo’i atu e le Atua le manuia, ia tupu ma lauolaola le pisinisi mo i latou uma ua ofoina lenei galuega alofa mo i matou ma le fanau. Atonu e tutupu nei tamaitai, ma latou iloa e ao ina latou alolofa ma faia galuega mo nisi i lo latou fo’i olaga i le lumana’i.” O se tala lea ma le agaga fa’afetai o le tina o Filomena Sokimi.

 

O le sapalai ua va’aia i lenei ata ua pu’ea fa’apitoa, o le a avea lea ma sapalai o le masina o Aukuso mo le masaga 4, ae o le a toe taua’aoina se isi a latou foai i le masina fou i le amataga fo’i mo le masina o Setema.

 

E fa’afetaia fo’i e le tatou nei nusipepa le avanoa lelei ua fa’amaumau ai nei galuega lelei i le atunu’u, ae maise ona ua faia ia i latou o iloga le mana’omia.