Ads by Google Ads by Google

TALA O LE LALOLAGI


Le susuga le Malu o le Malo Toamalama Scanlan i Fresno Police Department, California. [ata: foa’i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

MALIU LE MALU O LE MALO “TO’AMALAMA  SCANLAN” - AFUA ONA MANU’AGA I CALIFORNIA

 

Ua faailoa le tu’ua o le Malo e le susuga le ali’i malu o le malo sa galue i Fresno Police Department i Kalefonia.

 

Talu mai ona a’afia le soifua maloloina o le ali’i Malu o le Malo ona o se fa’alavelave na tupu ma fa’amanu’alia ai o ia, na amata mai ai ona fa’ataotolia Toamalama Scanlan mo togafitiga, ua i’u ai nei fo’i lona soifua, ona o a’afiaga o lona ola mai ia lava manu’aga ogaoga.

 

Ua maliu nei o ia ma ua fa’ailoa mai fo’i fa’amaisega mai le Matagaluega o Leoleo sa galue ai o ia i Kalefonia mo le faletua ma le fanau loto fa’avauvau.

 

Na maliu o ia Oketopa 12, 2021 a’o fa’ataotolia i Kindred Hospital i Paramount, Kalefonia. Ua atoa ai fo’i le 46 tausaga o lona soifua.

 

O le fa’alavelave sa a’afia ai lea alo Leoleo mai Amerika Samoa, Toamalama Scanlan sa tupu lea ia Setema 03, 2016 lea sa ao taumafai i latou e fa’afilemu se tasi o vevesi na tupu lava i le Ofisa o Leoleo ina ua sofa’i atu se tasi ma tafana nisi i le nofoaga o saisaitia ai nisi. E afua mai lea aso na lavea ai o ia, sa fa’ata’otolia lava o ia i le falema’i mo ona togafitiga, ma ua i’u ai nei lana taumafaiga ina ia toe manuia mai, peita’i, ua maliu lemu atu ai o ia.

 

E manatuaina pea e le Ofisa o Leoleo i Fresno lana auaunaga ae maise o ona uiga tausa’afia a’o latou galulue fa’atasi e tausia le filemu ma puipuia le mamalu lautele mai nisi e fa’atupu fa’alavelave pe a’afia ai latou olaga saogalemu.

 

Na amata le tautua a Toamalama Scanlan i le Matagaluega o Leoleo ia Iuni 29, 1998 ma i’u ai ina avea o ia ma se tasi o ali’i malu o le Malo ia Aperila 10, 2006, fa’amanu’alia ia Setema 2016, ae o lea ua maliu nei ia Oketopa 2021, o lo’o fa’aauau pea lava.

 

Na siitia lona tofiga e avea ma Leoleo o le Falepuipui IV ia Aukuso 20, 2012. I le taimi ua fa’ataotolia ai o ia ona o ona manu’aga, ua siitia ai lona tulaga i le Population Management ma ua avea ai o ia ma sui totino o le SERT.

 

Ua soifua mai pea o i lona faletua o Tepatasi ma le to’alima o la’ua alo ua alaala tumau pea i Fresno, Kalefonia.

 

Fa’amaise le Atua i le tina ma le fanau ma aiga loto fa’avauvau.

 

FA’ATAUA FAIFAATO’AGA - LO LATOU SAO I MALO & TAGATA LAUTELE:

 

Ua fa’ailoa le fa’amalo ma fa’amanuiaga a le tatou Faipule i le Konekeresi, Uifa’atali Amata Radewagen i le mamalu o le au faifa’ato’aga i le atunuu, aua o lo ua avea le aso 12 Oketopa ma aso faapitoa mo le Au Fa’ato’aga i le Iunaite Setete uma lava.

 

“Ou te momoli atu le fa’amalo ma le fa’afetai tele ona o lo outou sao i le fagaina o le atunuu. E leai se faigofie i la outou galuega i lo outou olooloia ma le gapatia e toto fa’aeleeleaga aoga mo le atunuu. Ua iloga lo outou sao, e matele fo’i ina lape ma ua le lava le matou sao e fesoasoani ia te outou, ae ua iloga lo outou sao i le atunuu lautele. E ese mai oloa gaosi tau mea taumafa, ma oloa mai fafo, o outou e mau i ai le toovae a le Malo i tulaga tau mea taumafa paleni mo le tausiga o le soifua maloloina lelei o le atunuu. E leai lava nisi e mafaia ona toe fa’afo’ia i tatou uma i tua i taumafa o matai’ai a le atunuu pele, ma ua tatou fa’ananau i ai i aso uma mo le tausiga o le tino malosi lelei. Fa’afetai tele mo lo outou galulue malosi i fa’ato’aga ma lafu manu,” o se fa’afetai ma le fa’amalo lea mai le afioga Uifa’atali Amata i le aufaifa’ato’aga.

 

“Ua mautinoa fo’i le i ai o nisi o fesoasoani ua taulimaina e le Malo e fa’afaigofieina ai la outou matafaioi tausi i le atunuu, peita’i, afai e lape nei tautua, e fa’amaulalo atu ia te outou uma. E leai lava se mea e mafai ona sao a’ia’i e leai ni fa’aletonu, ae o le agaga maualuga ia tofu maua e outou alamanuia tutusa ma isi uma faifa’ato’aga i le Iunaite Setete atoa.”

 

“O lo’o nofo i Uosigitone nei le tino, a’o le agaga ua tumau lea ma momo’o atu i mea taumafa uma o lo’o outou folasia i le Maketi i Fagatogo ma isi uma Maketi i le alatele i so’o se alaalafaga ua fa’atutuina ai. O lo’o ua momo’o i se esi pula suamalie ma se Niu malu e tali a’i le galala mai galuega fai o le aso. A’ se fa’i pula suamalie mai folasaga i le Maketi i Fagatogo ma se ‘ato talo aua le toona’i o le Sapati.”

 

O se toe fa’aopoopo mai lea a le tamaitai Faipule e tusa o fua o fa’aeleeleaga o lo’o folasia i aso ta’itasi e le aufaifa’ato’aga.

 

O nisi o polokalama o lo’o fa’aauau pea lava ona maua mo le aufaifa’ato’aga ua aofia ai ma le nisi o fa’atupega mai le Block Grant o alagatupe fa’auia mai e le USDA mo le Malo, ma ua aoga fo’i le SLP mo le aufai fa’ato’aga e sapalaia ai le Polokalama o Me’ai a le Fanau A’oga i le atunuu. Talu mai le 2020, ua fa’ateleina atili tinoitupe fa’aagaaga mo nei polokalama e le Konekeresi ona o lo ua a’afia fo’i le atunuu i le. Covid-19 ma ona alamanuia. Ua fa’aopoopo fo’i le CARES Act.

 

Ua ese mai lea ua toe faaulu atu se isi talosaga mai le tatou Faipule i le Konekeresi, ona o le a’afiaga o le aganuu a Samoa i le tautuaina o latou matua matutua e ala i le Polokalama a le TAOA lea e fagaina ai le atunuu e ala i mea’ai vela.

 

Ua toe fafagua ai nisi o manatu o ta’ita’i ua i ai nei, le ta’ita’ifono o Jim McGovern , ma ua toe talanoaina ai lea faiga o lea polokalama, atonu o le a toe fesuia’i ai se faiga e tusa o lea alamanuia mo Tama ma Tina Matutua, ae tapena mai ai nisi o meataumafa e naunau i ai tatou matua matutua e mautinoa lava e agava’a ai le aufaifa’ato’aga e sapalaia lea itu o le tautua.

 

I le 2020, na auai Uifa’atali Amata i le taumafaiga e toe fa’ailoa atu i le USDA, ina ia aofia ai ma faifa’ato’aga laiti e pei o fai fa’ato’aga i Amerika Samoa i alamanuia o lo’o ua agavaa i ai faifa’ato’aga tetetle i Amerika. E le gata i lea, ia aofia ai ma ituaiga o la’au toto i fa’ato’aga i le atu terapika i nei alamanuia, o ituaiga meatoto nei olo’o faato’a e o tatou faifa’ato’aga.

 

LEAI SE TASI MAUA I LE COVID-19 - MAE’A SUEGA MULIMULI LATOU NA NOFOVA’AVA’AIA

 

Ua mae’a nei ona faia uma suega mulimuli a le aumalaga sa nonofo va’ava’aia i le faletalimalo a le Sadies by the Sea ma le faletalimalo o le Tradewinds, ae leai ma se tasi na toe maua se suega o lo’o fa’amaonia mai o maua i le Coronavirus. I le taimi nei ua tatala uma i latou i tua ma ua oo fo’i i latou i o latou aiga. O i latou na sa o mai i le malaga a le Hawaiian Air mai Honolulu ia Setema 27, 2021. O le umi o le latou nofo va’ava’aia e 14 aso i faletalimalo nei e lua.

 

Peita’i e to’alua sui mai lea aumalaga, lea na ulufale atu lava, ae maua mai fa’aiuga o suega e a’afia i la’ua i le Covid-19 ma o i la’ua la na sa fa’anofoia faapitoa loa i le falema’i na fausia lelei mo le fa’amoemoe e fa’anofoia ai i latou e suesuea fa’apitoa i le Covid-19.

 

O le toalua lea ma le isi to’atolu o nisi sa feso’ota’i ma i la’ua nei ua fa’anofoia pea i latou i le falema’i o Covid-19.

 

Ua fa’ailoa mai o le aso Lulu o le vaiaso nei sa mafai ai ona o i latou uma e kilia mai le fa’ama’i i o latou aiga. O lea fo’i le fa’amatalaga faapitoa sa fa’ailoa atu i nisi o le fono faitulafono sa latou fia iloa se tala mai le tulaga o i ai nei sui o lo’o ua a’afia, ae maise le aumalaga sa latou malaga fa’atasi mai i le atunuu.

 

O lo’o ua tumau pea lava le aiaiga ina ia faia le lua suega a sui uma e fia malaga mai i le teritori i Honolulu faato’a tu’ua ai lea setete mo Amerika Samoa.

 

O le isi malaga ua fa’atulaga ona to’ai mai i le atunuu o le malaga lea ia Oketopa 14, 2021 ma ua fa’atulaga lava lea malaga mo le masina atoa o Oketopa, ona fa’ato’a toe sau lea o le isi malaga ia Novema 01, 2021.